SVIJET POD LUPOM

Manje laži, bolje zdravlje

Autor: Barbara Arbanas-Kovačević

Matrix World

Kazivanje istine kada ste u iskušenju da lažete može značajno poboljšati vaše mentalno i fizičko zdravlje, to je zaključak studije pod nazivom „Znanost o iskrenosti“ koja je predstavljena na 12. skupu Američke psihološke udruge.

„Nedavan dokaz ukazuje da Amerikanci u prosjeku lažu oko 11 puta tjedno. Željeli smo doznati može li iskreniji način života u stvari uzrokovati bolje zdravlje,“ rekla je autorica studije Anita E. Kelly, profesorica psihologije sa Sveučilišta Notre Dame. „Otkrili smo da sudionici mogu namjerno i dramatično reducirati svoje svakodnevne laži i da je to zauzvrat povezano sa značajnim zdravstvenim poboljšanjem.“

Kelly, i koautor dr Lijuan Wang, također s Nore Dame-a, su tijekom 10 tjedana provodili eksperiment iskrenosti nad uzorkom od 110 ljudi od kojih su 34% bile odrasle osobe, a 66% su činili studenti. Raspon njihovih godina se kretao između 18 i 71 godinu dok je prosjek godina iznosio 31. Upravo dovršena studija nije još prošla recenziju i tek će biti objavljena.

Otprilike polovici pacijenata je naloženo da na 10 tjedana prestanu govoriti veće i manje laži. Druga polovica je služila kao kontrolna skupina koja nije zaprimila posebna upute u vezi laganja. Obje su skupine svakog dana dolazile u laboratorij kako bi se podvrgnuli zdravstvenim mjerenjima i mjerenjima društvenih odnosa i kako bi bili podvrgnuti testiranju poligrafom čime se mjerio broj velikih i manjih laži izgovorenih tog tjedna.

Tijekom razdoblja od 10 tjedana je veza između smanjenog broja laži i poboljšanog zdravstvenog stanja bila značajno jača kod sudionika pripadnika skupine koja nije lagala. Na primjer, kada su sudionici iz skupine ne-lažova izgovorili tri laži manje nego što ih je bilo tijekom ostalih tjedana, proživjeli su, u prosjeku, četiri zdravstvene tegobe manje (kao što su osjećaj napetosti ili melankolije) i oko tri fizičke pritužbe manje (kao što su upala grla i glavobolja), otkriva studija.

Suprotno tome, kada su članovi kontrolne skupine izgovorili tri laži manje, proživjeli su dvije mentalno-zdravstvene tegobe manje i oko jednu fizičku pritužbu manje. Uzorak je sličan i kod velikih laži, izjavila je Kelly.

Sudionici iskrenije skupine su, u usporedbi s kontrolnom skupinom, izgovorili značajno manji broj laži tijekom desetotjedne studije, a oko petog su tjedna sebe počeli smatrati iskrenijima. Kada su sudionici iz obje skupine u određenom tjednu manje lagali, izvijestili su da su im taj tjedan mentalno i fizičko zdravlje značajno poboljšani.

U tjednima kada su sudionici izgovorili manje laži, izvijestili su da su se njihovi bliski osobni odnosi poboljšali i da su ukupne socijalne interakcije tog tjedna protekle glatko, otkrila je studija. „Statističke analize su pokazale da je ovaj napredak u odnosima značajno utjecao na poboljšanje zdravlja povezano s manje laganja,“ rekao je Wang.

Na kraju desetotjednog razdoblja su sudionici iz skupine ne-lažova svoje napore pri govorenju istine opisali kroz svakodnevne interakcije. Neki su rekli da su shvatili da je jednostavnije reći istinu o svojim dnevnim uspjesima nego pretjerivati dok su drugi rekli da su prestali izmišljati lažne isprike zbog kašnjenja ili neuspijevanja ispunjenja zadataka. Neki su izjavili da su naučili izbjegavati laganje odgovaranjem protupitanjem na postavljeno pitanje kako bi odvratili osobu, izjavila je Kelly.

Primjerak uzorka se sastojao od 63% žena, 87% bijelaca, 4% crnaca, 4% latina, 3% azijsko-amerikanaca i 2% pripadnika drugih rasa. Godišnji je prihod obitelji bio ravnomjerno raspoređen u rasponu od manje od 25 000$ do više od 160 000$.

S obzirom da su ovo novi rezultati, oni će biti zaprimljeni na znanstvenu recenziju i objavljeni tijekom godine, izjavila je Kelly. „Znanost o istini“ je projekt podržan od strane zaklade John Templeton.

Dakle, ako je iskrenost povezana s tolikim prednostima, zbog čega ljudi uopće lažu? Live Science je izvijestio da nam laganje pomaže pri zaštiti našeg samopouzdanja i slike o sebi. A lažemo puno: istraživači su otkrili da će tijekom  desetominutnog razgovora troje od petero ljudi izreći barem jednu laž. Više o tome zbog čega ljudi uopće lažu možete pročitati ovdje.