S ONE STRANE ZRCALA

Što je znanost otkrila o našim snovima?

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Ljudi su snove milenijima asocirali s divinacijom, predznacima, upozorenjima, različitom simbolikom, nesvjesnim impulsima i strahovima. No znanstvenici su potvrdili da je ponekad unutrašnji svijet našeg uma, prepun previranja, strahova i želja, duboko povezan sa svakodnevnim iskustvima.

Znanost je u brojnim istraživanjima ispitivala promijenjena stanja ljudske svijesti, no snovima se bavila isključivo kroz prizmu psihologije i psihijatrije kao dijelom uobičajenih psihoanaliza. Zahvaljujući sve boljim tehnologijama koje su u stanju napraviti detaljne 3D snimke najmanje neuronske aktivnosti, znanstvenici su odlučili konačno rasvijetliti misteriju nastajanja snova.

Istovjetni uzorci

Neuro-znanstvenik Matthew Wilson s MIT-a i New Yorške Znanstvene Akademije je za vrijeme konferencije pod nazivom „The strange Science of Sleep and Dreams“ za web stranicu Live Science izjavio slijedeće:

„Struktura i sadržaj ljudskog razmišljanja uvelike nalikuje strukturi i sadržaju snivanja. Oni su produkti iste mašine.“

Wilson i njegovi kolege istražuju najvažnije poveznice između snivanja, učenja i pamćenja.

Znanstvenicima je za sada poznato kako snovi dozvoljavaju mozgu da „prožvače“ svakodnevna iskustva koja je zabilježio svjesni dio našeg uma. Snovi u biti dozvoljavaju da se mozak odmori i na najbolji mogući način prihvati podatke povezane sa svakodnevnim iskustvima.

Snovi mehanizam pomaganja svjesnom umu

Za vrijeme snivanja mozak koristi iste neurološke mehanizme koje koristi kada je izvan svijeta snova, s naglaskom korištenja mehanizama koji se povezuju s obradom prošlosti, budućnosti i svih aspekata osobnosti (kako kod životinja tako kod ljudi).

Na to je Wilson rekao:

„Do sada smo mislili kako pamtimo ono što su nam snovi ostavili, no zapravo je obrnuto: snovi nam pomažu da pamtimo.“

Snovi učitelji

Wilson se, u suradnji s Erin Wamsely – znanstvenicom koja izučava mehanizam snova na Medicinskom Fakultetu Beth Izrael na Sveučilištu Harvard – fokusirao na relacije između pamćenja i snova u ne-REM fazama spavanja. Životopisni snovi koji se događaju tijekom REM faze spavanja su dobili ime po brzom pomicanju očiju. Ne-REM faza spavanja donosi snove koji su više fragmentirani.

Wamsley je do sada uspjela dokazati kako snovi ljudima pomažu u učenju.

U znanstvenoj je studiji, koja je u travnju 2010. godine obavljena u žurnalu Curent Biology , otkriveno kako su sudionici eksperimenta u ne-REM fazi snivanja, imali san o video igrici u kojoj su trebali savladati i izaći iz labirinta. Tu igricu su prošli ili pokušali proći svi sudionici eksperimenta nekoliko sati prije negoli su otišli na spavanje. Slijedeći dan svi oni koji su sanjali o labirintu su video igricu prošli puno brže i bolje nego li oni koji o njoj nisu sanjali.

Pa ipak, razmišljanje o snovima za vrijeme budnog stanja, nije nimalo popravilo performanse sudionika.

Wamsley je odlučila koristiti još jednu video igricu kod korisnika eksperimenta. Igrica je uključivala skijanje niz padinu. Dogodila se ponovno ista stvar kao i s labirintom. Sudionici su otkrili kako su sanjali o igrici nakon igranja, inicijalno su ih snovi odveli direktno nazad u video igru, no kako su snovi postajali dublji tako su snovi postajali sve više isjeckani i fragmentirani te na koncu nisu imali nikakve direktne veze sa samom video igricom. Na primjer, jedan od sudionika je rekao kako je sanjao stope u snijegu koje je pratio.

Znanstvenici smatraju kako se ovakve stvari najvjerojatnije događaju jer mozak pokušava ekstrahirati samu srž događaja koji su se ranije događali. Zbog toga stvara asocijacije koje mi ne možemo direktno pratiti jer mozak nije obavezan da za vrijeme sanjanja racionalno predstavlja misli.

Sudionikov san o stopama u snijegu je mogao predstavljati unutrašnji koncept mozga o tome kako se pomicati kroz snijeg.

Wilson smatra kako ćemo u budućnosti najvjerojatnije biti u stanju iskoristiti potencijal snova za učenje:

„Snove i spavanje ćemo koristit kao oruđe za učenje u svjesnom stanju.“

Iako znanost tek počinje otkrivati duboke moždane mehanizme koji upravljaju snovima, još uvijek ima jako puno neodgovorenih pitanja. Neki ljudi ne sanjaju, neki pate od nesanice, neki se pak ne mogu sjetiti snova. Naš mozak je iznimno interesantan organ koji krije brojne nepoznanice.

Želite li više saznati o spavanju, našem umu i mozgu, pročitajte:

Misterije ljudskog mozga

Misterije ljudskog mozga – iskrivljena percepcija vremena uzrokovana emocijama

Ako odete spavati nakon učenja, zapamtit ćete više

Na koji način tonemo u san?

Više od sanjarenja – otkrivamo kognitivne procese koji stoje iza vaših lutajućih misli

Spavanje može ublažiti simptome Parkinsonove bolesti

Epifiza i melatonin – ključni elementi zdravlja uma i tijela

Mozak tijekom sna pokreće pubertet

Istraživanja pokazala: mozak odraslog čovjeka može brzo rasti

Znanstvenici otkrili, više od osam milijuna amerikanaca mjesečari!

Mozak vidi puno više od očiju

Ljudski mozak gubi na milijarde neurona