PRIZMA DRUŠTVA

Volontiranje pokretač pozitivnih promjena u društvu i snažan faktor za poboljšanje našeg zdravlja

Urednici Matrix Worlda

Lektor: Anamarija Vukojević

Homo sapiens je društveno biće, znanstvenici smatraju da je Kromanjonac uspio stvoriti društvo zahvaljujući osjećajima pravednosti, empatije i volontiranja. Iako smo o empatiji i pravednosti pisali puno puta, vrijeme je da se pozabavimo jednim od najvažnijih i najkorisnijih aspekata ljudskog djelovanja, vrijeme je za volontiranje.

Matrix World je volonterska stranica koju uređuju sami čitatelji dok volonteri urednici istražuju teme koje su predložili čitatelji i pišu autorske radove. Volontiranje nam pomaže u spoznaji i samospoznaji dok s druge strane učimo kako komunicirati i surađivati jedni s drugima bez želje za stvaranjem hijerarhije i uplitanja u osobni život drugih osim u obliku pomoći. Ovim tekstom želimo približiti ideju volontiranja javnosti koja još uvijek uglavnom smatra kako volonteri postoje isključivo u humanitarnim organizacijama.

Definicija volonterstva

U Wikipediji stoji sljedeće:

„Volonterstvo (volonterizam, volontiranje) neprofitna je i neplaćena aktivnost kojom pojedinci i pojedinke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Volontiranje se javlja u raznim oblicima: od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja zajednice u kriznim periodima.“

U općoj deklaraciji o volonterstvu stoji sljedeće:

„Volonterstvo (ili dobrovoljni / dragovoljni rad) jedan je od kamena temeljaca civilnog društva jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva: zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravičnost za sve ljude.“

Pogledamo li u prošlost, shvatit ćemo da je volontiranje i volonterizam sastavni dio gotovo svake kulture i civilizacije. Ideja volonterizma se najbolje može obrazložiti motom:

„Misli globalno djeluj lokalno.“

Iako javnost volontere najviše ima prilike susresti kroz različita djelovanja humanitarnih organizacija, važno je napomenuti kako se volonteri mogu susresti u gotovo svakom humanom aspektu ljudskog djelovanja od: tehničke suradnje, promocije ljudskih prava, slobode informacija i mira.

Po standardima neprofitnih volonterskih organizacija, volonter je svaka osoba koja obavlja dragovoljno i neplaćeno rad, unutar volonterske grupe ili udruge, i to u trajanju od najmanje dva sata po tjednu.

Oznake volontiranja

Dobrovoljnost: rad se obavlja bez ikakve prisile – volonter to radi zato što želi.

Neplaćenost: rad se obavlja besplatno bez naknade ili želje za zaradom.

Solidarnost: rad se obavlja zbog suosjećanja i empatije prema drugima, iz želje da se nekome pomogne.

05.12. je internacionalni praznik svih volontera.

Međunarodni dan volontera

Generalna skupština UN-a je 1985. godine proglasila 05.12. kao međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak ili „International Volunteer Day for Economic and Social Development.“ U našoj javnosti je ovaj dan poznat kao međunarodni dan volonterizma.

Kriza u društvu i volonterstvo

Gledajući društvo oko nas, sasvim je jasno zašto je broj volontera iznimno mali. Umjesto da se mlade ljude educira zajedničkom i dobrovoljnom radu, moderni kapitalizam stvara čovjeka po svojoj mjeri koji ne mari za ništa drugo osim za vlastitu korist i stvaranje što više materijalne dobiti. U zadnjih nekoliko godina, globalna ekonomska kriza je bacila na koljena većinu zemalja na svijetu, zbog toga potreba za volonterima raste svakodnevno. Najčešće opravdanje za nedostatak modernih volontera je činjenica da ljudi koji su prije možda i željeli volontirati sada moraju puno duže raditi kako bi osigurali ispunjenje najosnovnijih egzistencijalnih potreba.

Karakteristike volontera

Pogledamo li u psihološke i karakterne osobine volontera, shvatit ćemo da samo iznimno mali broj ljudi na planeti ima osobine koje bi se i te kako trebale cijeniti u društvu. Osim već nabrojene solidarnosti, dobrovoljnosti i neplaćenosti rada, volontere odlikuje snažna potreba za pomoći drugima kao i osjećaj suradnje, sjetimo li se činjenice da živimo u patokratskom društvu koje je organizirano u čvrstu hijerarhijsku piramidu, jasno nam je da volonteri i nemaju baš puno mogućnosti za promijeniti svijet, naročito zbog činjenice da ih je u modernom društvu jako malo, u stvari zanemarivo, naspram onih koji stvaraju štetu.

Zamislite kako bi društvo izgledalo da imamo više volontera, ne samo po humanitarnim organizacijama, već u našoj neposrednoj okolini, gdje god se stvori potreba za dobrovoljnim radom.

Zamislite što bi se dogodilo kada biste vi volontirali dva sata tjedno?

Što znate o dobrovoljnom radu? Imate li karakteristike volontera?

Zemlja bi se vjerojatno preobrazila jako brzo, društvo bi vjerojatno napredovalo u pravcu koji mi ne možemo ni zamisliti jer smo OPS orijentirani (okrenuti ka služenju sebi i svojim vlastitim ciljevima), OPD društvo (okrenuto ka služenju drugima i zajedničkim ciljevima) je daleko od našeg poimanja stvarnosti i definitivno daleko od naše vlastite imaginacije.

Volonteri su najbliži našem poimanju OPD bića, zapitajte se koliko biste vi bili u stanju raditi za zajedničko dobro, bez želje za materijalnom dobiti ili zadovoljavanjem svoga ega?

U jednom tekstu pod nazivom „Nauka volontiranja“ stoji sljedeće:

Mnogi od nas volontiraju zbog različitih razloga. Neki od nas su započeli s dobrovoljnim radom zbog potrebe vlastite djece, obitelji ili su odlučili da trebaju osnažiti taj dio svoje osobnosti. Gotovo svi mi volonteri ćemo odbiti pomisao da dobijemo bilo što za naš rad, i smatrat ćemo da je bezpogovorna donacija u našem vremenu i naporima dana iz srca. Pa ipak mi zasigurno dobivamo volontiranjem.

Sam čin dobrovoljnog rada je nagrada – volontiranjem učimo kako pomoći drugima, a s tim pomažemo i sebi. Volontiranje također omogućava učenje i savladavanje novih vještina koje nekome u budućnosti mogu postati poziv, osim obogaćivanja vlastite edukacije, životopisa, volontiranjem stječemo izrazito važne preporuke. Dobrovoljni rad će zasigurno stvoriti velike promjene kako na individualnom tako na društvenom planu u zajednici, što umnogome stvara osjećaj ugode. Možda se čak dobro provedete i upoznate nove prijatelje.

Vjerovali ili ne, znanstvenici su pokazali kako čin dobrovoljnog darivanja vašeg vremena i napora, popravlja vaše svekoliko zdravlje. Volontiranje često preporučuju psiholozi i psihijatri kako bi izgradili osjećaj važnosti, pripadnosti i kako bi se borili s depresijama, također volontiranje pomaže kako bi se izborili s osjećajima stidljivosti i usamljenosti.

Zašto djecu i mlade ne učimo kulturi dobrovoljnog rada?

U nedavnom izvješću CNCS-a objavljeni su rezultati 30 znanstvenih studija u kojima se pokazuje kako dobrovoljni rad popravlja fizičko i psihičko zdravlje volontera. Volonteri koji su sudjelovali u ovim studijama su napredovali u kognicijskom i funkcionalnom planu, povećan im je životni vijek i smanjila se učestalost depresija.

Volontiranje također povećava kvalitetu života, ne samo primatelja volonterskih napora već i samih volontera. No najviše se mijenja percepcija o životu i stvara se osjećaj pripadništva zajednici. Ljudi koji su postali volonteri imaju bogatiji, sretniji i zadovoljniji život od onih koji nikada nisu iskusili dobrovoljni rad.

Znanost o volontiranju

U žurnalu Health and Social Behavior izašla je znanstvena studija koju su napravile Jane Allyn Piliavin i Erica Sigel sa Sveučilišta u Wisconsinu koje su otkrile u dugogodišnjoj studiji kako dobrovoljni rad ima iznimne pozitivne učinke na psihološko zdravlje volontera, s čim su potvrdile nalaze brojnih prijašnjih studija. Studija se obavljala u periodu od 1992-2004. godine. Najznačajnije pozitivne promjene su se uočile na volonterima koji su bili najmanje društveno integrirani.

U znanstvenoj tiskovini The Journals of Gerontology publicirana je studija koju je napravila Marieke Van Willigen sa Sveučilišta Istočne Karoline, u kojoj stoji kako volontiranje pozitivno utječe na sveopće zdravlje ljudi starijih od 60 godina. Willingen je otkrila kako starije osobe iznimno dobro reagiraju na dobrovoljni rad, te da im se poboljšava psihološko i fizičko zdravlje. Stariji volonteri su osjećali višu satisfakciju u životu od mlađih volontera, također su promjene u zdravlju postajale sve jače što su volonteri bili stariji.

U žurnalu Prevention and Intervention in the Communitiy (broj 18), 1999., godine je izašla studija koju je napravila Judy Primavera u kojoj se otkrilo kako volontiranje pozitivno utječe na učenje studenata. Studenti koji su volontirali su se značajno popravili u domenima akademskog znanja i društvene osjetljivosti. Studenti su na osobnom planu također primijetili pozitivne promjene u domenama osobnog rasta i samospoznaje, efikasnosti i samopoštovanja, dok su s druge strane naučili kako zajednički učiti i kako pomagati jedni drugima.

Koliko volontiranje pomaže našem fizičkom i psihičkom zdravlju?

Imperial College London je objavio izvrstan tekst u kojemu se navode brojni razlozi za volontiranje, navodimo najznačajnije isječke:

Volontiranje može promijeniti nečiji život.

Volontiranje pomaže stvaranju društva s aktivnim građanima koji se međusobno potpomažu.

Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.

Volontiranje pomaže bruto nacionalnom dohotku (BND). U Velikoj Britaniji dobrovoljni rad doprinosi s 4,8 milijardi funti u BND-u.

Dobrovoljni rad je odlično oruđe za osobni razvoj i razvijanje mnogih vještina.

Volontiranje omogućava cijelu paletu novih poslovnih i životnih mogućnosti.

Web stranica Newsweek je objavila tekst u čijem naslovu jasno i glasno stoji: Dobrobiti volontiranja u kojima su svi na dobitku. Autori Paul Andrew i Bradley Contento iz CARF Internationala – neovisne i neprofitne organizacije koja se bavi domenom volontiranja na planu zdravstva i socijalnih službi, su objasnili kako dobrovoljni rad može pomoći starima i mladima da ostvare značajne promjene u svome životu. Starijim osobama stvara mogućnost društvene rehabilitacije i odgovornosti, dok mlađe uči novim znanjima i društvenoj odgovornosti.

Volontiranje je nepravedno zapostavljeno iako može pružiti ogromne pozitivne promjene kako na osobnom tako na društvenom planu. Urednici Matrix Worlda će nastaviti s volonterskim radom, jer smatramo kako na takav način učimo sebe i druge osnovnim društvenim vrijednostima suradnje i uzajamne pomoći, dok čitateljima omogućavamo informacije o kojima drugi mediji često pišu subjektivno ili nedovoljno.

Ovom prilikom pozivamo sve ljude dobre volje, kako bismo volontiranje Matrix Worlda obogatili s novim suradnicima, novim idejama i radovima i kako bi naše maleno uredništvo raslo kvalitetom i kvantitetom na vaše i naše zadovoljstvo.

Želite li postati dio tima Matrix Worlda kontaktirajte nas ovdje ili ovdje.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.