Autor: Katarina Pejčinović

Lektor: Anamarija Vukojević

Osjećaji jeze i gnušanja će kod nekih od nas brzo preći u strahopoštovanje i čuđenje pred spoznajom da mikrobi u našim tijelima po brojnosti daleko nadmašuju ljudske stanice s kojima se isprepliću čineći čudesni ekosustav, ekosustav koji vrvi životom i čini ga mogućim.

Znanstvenici su utvrdili da je broj bakterijskih stanica u tijelu deset puta veći od broja ljudskih stanica. Trilijuni mikroorganizama, tih 10000 različitih vrsta bakterija, kvasaca, plijesni, gljivica i drugih “životinjica” koje, nevidljive ljudskom oku, žive na svakom dijelu našeg tijela, nedavno su dobili skupni naziv koji glasi: MIKROBIOM.

U petogodišnjem poduhvatu nazvanom Projekt ljudskog mikrobioma, koji je uspoređen s Projektom ljudskog genoma, dvije stotine znanstvenika iz osamdeset različitih institucija je obavilo sekvencioniranje genetskog materijala bakterija uzetih iz 250 zdravih ljudi. Otkrili su više nego što su mogli i zamisliti a kako kažu, tek su zagrebali površinu.

Bakterije na koži

Lita Proctor, voditeljica Projekta ljudskog mikrobioma na Institutu za zdravlje objašnjava da iako neki od ovih mikroba postanu razlogom razvoja bolesti, 99% njih je benigno i imaju i zaštitnu ulogu u našem organizmu.

Tisućljećima su bakterije zajedno s čovjekom prolazile kroz proces evolucije pomažući mu pri probavi hrane, sintezi vitamina, regulaciji imunološkog sustava, štiteći ga od štetnih bakterija, tako održavajući zdravlje njegovog organizma. Ipak, isti ti naši pomoćnici su u opasnosti, a mi smo ti koji im prijetimo uništenjem.

Moderan način života mijenja sastav mikroba koji stanuju u našem tijelu i to ne uvijek na bolje, tvrdi Martin Blaser, profesor mikrobiologije na Školi medicine Sveučilišta u New Yorku. Kombinacijom čistoće i industrijalizacije, naš moderan stil života bi mogao prouzrokovati izumiranje mnogih od naših mikroba prije nego što ih uopće uspijemo proučiti i razumjeti.

Iako znanstvenici to još uvijek ne mogu dokazati, istraživači su povezali promjene u mikrobima s rastućim stopama gojaznosti, alergija, autoimunih i drugih kroničnih bolesti.

Ovo je češća pojava u razvijenim zemljama u kojima je u proteklom stoljeću došlo do drastične izmjene okoliša, gdje je voda čišća, hrana obrađenija pa se naši probavni sustavi ne moraju toliko oslanjati na bakterije pri probavi cjelovitih žitarica i lisnatog povrća, u zemljama u kojima zlorabimo antibiotike (Gr. anti, “protiv”; bios, “život”) za liječenje bolesti i tovljenje stoke.

Helicobacter pylori

Znanstvenici su već zabilježili strmi pad u prisustvu jedne od ključnih vrsta bakterija: Helicobacter pylori, kaže Blaser.

Broj djece nositelja H. pylori je u proteklom stoljeću pala s gotovo 90% na manje od 10%. Taj pad bi mogao imati dobre ili loše konotacije.

Naime, pokazalo se da H. pylori uzrokuje čir želuca i karcinom želuca koji je nekoć bio vodeći ubojica među svim vrstama raka.

Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da H. Pylori pomaže i pri sprječavanju nekih bolesti, uključujući rak jednjaka i dječju astmu koje su u proteklim desetljećima postale sve češće.

H.pylori čak, možda, pomaže u prevenciji gojaznosti time što regulira ključne hormone važne u potiskivanju i pojačavanju apetita.

Istraživanje veze između promjena u mikrobima i sve češćih oboljenja, kao što je ekcem čija se učestalost u SAD-u udvostručila u posljednjih 30  godina je u tijeku.

Kod djece u zemljama u razvoju je primijećena daleko niža stopa ovakvih poremećaja, kaže James Versalovic, profesor na Medicinskom fakultetu u Bayloru.

Desetljećima su liječnici koristeći antibiotike i druga oružja vodili rat protiv bakterija smatrajući ih glavnim neprijateljima našeg zdravlja. Međutim, kako se znanstvenici upoznaju s našim mikrobiomom, sa 100 trilijuna mikroba koji žive na našoj adresi, takvi se pogledi mijenjaju.

Ljudski je organizam svemir za sebe

Julie Segre s Istraživačkog instituta za ljudski genom predlaže pristup zdravlju pod nazivom medicinska ekologija. Umjesto nasumičnog pokolja u kojem pored štetnih uništavamo ogroman broj bakterija važnih za funkcioniranje različitih sustava našeg organizma i organizma kao cjeline, potrebno je njegovati nevidljivi ekosustav na i u našim tijelima i time omogućiti pronalazak drugih, manje štetnih načina borbe protiv zaraznih bolesti. Njegovanje mikrobioma bi također moglo biti korisno u liječenju poremećaja koji na prvi pogled nisu povezani s bakterijama, kao što su gojaznost i dijabetes.

Iako je znanost o mikrobiomu relativno nova a oboljenja kao što su rak, astma, alergije i gojaznost imaju više uzroka, razumijevanje mikrobioma bi moglo pokrenuti novu vrstu medicine.

Znanstvenici se nadaju da će, koristeći mapu “normalnog” mikrobioma, bolje razumjeti što se dogodi kada stvari u organizmu krenu po krivu i rezultiraju bolestima.

Nadaju se da će u budućnosti otkriti načine manipuliranja mikrobiomom u cilju ponovne uspostave balansa koji je narušen našim modernim načinom života.

Clostridium difficile

Liječnici već koriste obećavajući postupak u tretiranju Clostridium difficile, bakterije koja uzrokuje teški proljev, upalu debelog crijeva i druge crijevne bolesti koje nastaju kada se crijevna flora uništi upotrebom antibiotika.

Uzorak stolice zdravog davatelja se procedurom sličnoj kolonoskopiji transplantira u debelo crijevo pacijenta u nadi da će se korisne bakterije iz stolice davatelja namnožiti i zamijeniti štetne mikrobe u crijevima bolesnika.

Nakon što su proveli 124 takve transplantacije, istraživači sa Sveučilišta u Alberti su zaključili da je takva procedura sigurna i učinkovita s obzirom da je 83% pacijenata doživjelo poboljšanje u roku od nekoliko dana.

Ljudski organizam je svemir za sebe. U njemu svjetovi unutar svjetova zajednički djeluju, vodeći nevidljive revolucije i ratove protiv štetnih tvari time stvarajući sklad koji mi nazivamo zdravlje. Kada je taj sklad narušen javlja se bolest. Zadatak medicinske znanosti bi trebao biti da na najsigurniji, najučinkovitiji i najmanje štetan način pomogne organizmu da vrati taj sklad.

Koristeći saznanja dobivena proučavanjem mikrobioma, velike su mogućnosti za postizanje takvog novog pristupa u liječenju pacijenta. Nadajmo se da medicinska znanost u ovom slučaju neće krenuti krivim putem.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.