KNJIŠKI MOLJAC

ZNANOST O SMIJANJU: Zašto je smijeh lijek za duh i tijelo?

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Smijeh se regularno promovira kao izvor zdravlja i zadovoljstva, no iako je naša globalna kultura očarana širokim i iskrenim osmjehom, malo tko zapravo zna zašto smijeh donosi olakšanje čak i kada smo tužni i kada nas nešto boli.

Osmijeh refleks ili nešto više

Osmijeh prirodno nastaje kao refleks pri stvaranju endorfina, zbog toga se osjećamo dobro za vrijeme smijanja, u biti ljudi se smiju ne samo na humor, već i zbog svih drugih situacija u kojima lučimo endorfine, u blizini osobe koja nam je „upala u oko“, nakon dobivanja pohvale ili komplimenta koji nam zvuči prikladno, nakon dobrog jela ili pića, nakon što čujemo muziku ili pogledamo sliku, film ili predmet koja nas zabavlja,  ponekad se čak i nasmijemo sami sebi kada nađemo nešto što smo zagubili, ili kada se sjetimo nečega što smo zaboravili.

Smijeh nije ekskluzivna ljudska reakcija.

Smijeh nije ekskluzivna ljudska reakcija.

No nasmijati se možemo i kada se raznježimo tada se endorfini luče u svojevrsnom koktelu s oksitocinom. No smijanje može nastati i u situacijama kada se ne osjećamo baš najbolje, na primjer kada nas se golica ili kada se posramimo.

Anatomija osmijeha

Ljudska anatomija posjeduje interesantan parni facijalni mišić koji spontano reagira na lučenje endorfina. Mišić smijeha, latinski musculus risorius povlači kuteve naših usta prema van i prema gore, stvarajući tipičan ljudski osmijeh. Ljudi se često smiju s poluotvorenim ili otvorenim ustima, pokazujući zube. Osmijeh nastaje pravilnom aktivacijom kranijalnih živaca što stvara prepoznatljive facijalne ekspresije i brzo izbacivanje zraka iz pluća uz pomoć dijafragme, stiskanjem stijenki grla nastaju tipični zvukovi koje svaki čovjek može prepoznati kao „zvuk smijanja.“

Je li čovjek jedino biće koje se smije?

Evolucijski gledano, ljudski osmijeh može izgledati iznimno prijeteće drugim sisavcima, pokazivanje zubi uglavnom označava prijetnju i agresivnost, pa ipak ljudi nisu jedina vrsta koja se smije, svi primati se smiju, pa čak i kada naprave neku nepodopštinu, smiju se i dupini i štakori.

Naravno da životinje nemaju viceve i šale na način kako ih mi „stvaramo“ i percipiramo, no osmijeh na lica životinja dolazi zbog istog lučenja endorfina kao i kod ljudi. Iako životinje nemaju toliko širok opseg facijalnog izražavanja osjećaja niti je njihov način smijanja istovjetan našemu, komparativna znanost je uspjela dešifrirati smijeh kod određenih vrsta. Zvuk smijanja kod ljudi obično započne s glasom „h“ nakon kojeg slijedi neki samoglasnik, „a“ najčešće u Europljanja, „e“ kod Indiosa i sjeverno-istočnih Azijata „i“ kod Kineza i „o“ kod Japanaca. Stereotipni zvukovi smijanja u kojemu se izmjenjuje glas „h“ i samoglasnici nastaju zbog bogate harmonike glasnica i titranja dijafragme točnije mišića abdomena.

Jedinstveni štakori

U žurnalu Behavioural  Brain Research, prof. dr. Jaak Panksepp je objavio rezultate istraživanja u kojima je otkrio kako se i zašto smiju štakori. Panksepp je saznao kako se najviše smiju mladi štakori i štakorice kad god urade nešto što im pričinjava zadovoljstvo ili kada otkriju neku novu stvar. Štakori se smiju zbog još jedne stvari, koju mi ljudi smatramo ekskluzivnom ljudskom osobinom, štakori se, vjerovali ili ne smiju iz kurtoazije pri upoznavanju ili produbljivanju društvenih veza s drugim pripadnicima svoje vrste.

Štakori se mije na frekvenciji od 50 kilohertza.

Štakori se smiju na frekvenciji od 50 kilohertza.

U tekstu koji je objavila web tiskovina Scientific American stoji kako se štakori ne smiju kao ljudi, njihov smijeh je visokofrkventan točnije cičanje na 50 kilohertza, ovaj ultra sonični zvuk predstavlja najbolje smijanje kod ovih simpatičnih glodavaca. Panksepp je smijeh štakora otkrio sasvim slučajno, on je jedno jutro zamolio jednog od svojih asistenata da golica štakore po potiljku, nakon toga laboratorijski su mikrofoni zabilježili cičanje na 50kHz. Tako se otkrilo ne samo da se štakori smiju već i da se iznimno golicaju po potiljku. Najsmješnije od svega je da su štakori uskoro počeli prepoznavati ruke koje su ih najbolje golicale i počeli bi se smijati čak i prije nego li bi ih ljudi golicali.

Osim što je Panksepp otkrio kako štakori imaju smisla za humor, on je saznao da se mladi štakori smiju zbog istih evolucijskih razloga kao i ljudska djeca, dok se igraju, a naročito kada igra može postati potencijalno opasna ili prijeteća.

Smisao za humor

Svima nam je dobro poznato da svi ljudi imaju različiti smisao za humor, no ponekad nam se čini da neki ljudi uopće nemaju smisla za humor. Smisao za humor, koji nema veze s malodobnim evolucijskim humorom za vrijeme igre, po Pankseppu, „odrasli humor”, uključuje složene kognitivne mehanizme koji najvjerojatnije nisu prisutni kod drugih vrsta, no kako izgleda ponekad takvi mehanizmi ostaju isključeni kod odraslih naizgled zdravih osoba. Smijeh ima još jednu iznimno važnu odliku, kulturološke razlike. Ne samo da postoji generacijski jaz za različite okidače smijeha, već takav jaz postaje sve veći i veći što su kulture više različite. Ovaj interesantan fenomen je jako dobro predstavljen u filmu iz 2005., godine, pod nazivom: „Looking for Comedy in the Muslim World.“

Ponekad je smijeh moguć i među različitim vrstama.

Ponekad je smijeh moguć i među različitim vrstama.

Razlike u okidačima smijeha uključuje rad u neo mamalijskom i paleo mamalijskom kompleksu ljudskog mozga, R kompleks ili reptilski mozak uvijek ostaje isključen iz odaziva na humor. Neuropsiholog Martin Meyer je razlike u ljudskom odazivu na smijeh izvrsno okarakterizirao kroz znanstveni rad koji je izašao u žurnalu Behavioural  Brain Research.

Reakcija na smiješne podražaje

Meyer i njegov visoko specijalizirani tim znanstvenika je saznao promatranjem snimaka fMRI-ja učesnika eksperimenta koji su gledali klasične kratkometražne crtane filmove kako im se za vrijeme smijanja uključuje amigdala i nucleus accumbens te složene i relativno najnovije razvijene strukture mozga u froontalnom režnju. Iako se primati i neke druge životinje smiju, ljudski humor stvara kompleksnu aktivaciju centara u mozgu koje druge vrste nemaju.

Psihopati se također smiju

Kao što smo već napisali smijeh normalnog i zdravog ljudskog bića se uglavnom povezuje s lučenjem endorfina „hormona ugode“ i ponekad oksitocina „hormona maženja“ no psihopate koji imaju stalnu potrebu za „dopaminskom nagradom“ se smiju na sve što im omogućava plavljenje dopamina u oštećenom nucleusu accumbensu. Psihopate će se smijati na stvari koje nama „lede krv u žilama“ na; mučenje, ubijanje, silovanje, krađe, laganje, obmanjivanje, i tako dalje.

Smijeh društveni signal

Diana Szamietat i njen tim znanstvenika su objavili studiju u žurnalu Emotion u kojoj se pokazuje kako je tipičan smijeh pun različitih pozitivnih društvenih signala. Rezultati Szamietatove studije ukazuju kako ljudi s nevjerojatnom preciznošću znaju razaznati zašto se netko smije i kakvu poruku šalje s određenom vrstom smijeha.

Što vaš namsijava?

Što vaš nasmijava?

Iako autorica studije smatra da većina ljudi može otkriti i razaznati čak i agresivne opasne poruke unutar smijeha, ona tvrdi da je smijeh nastao kao najbrži i najsveobuhvatniji prijenos različitih društvenih kodiranih poruka, koji motiviraju i uključuju brojne bio-kemijske, bihevioralne i psihičke odazive. Smijeh prijenosi višedimenzionalne i višeslojne poruke koje direktno utječu na slušatelja. Bez obzira što vi mislili o smijehu i kakav odaziv imali na smijeh drugih ljudi, naš mozak sjajno dekodira sve poruke koje se u njemu nalaze, čak i kada je smijeh „plastičan“ ili „namješten.“

Smijeh je evolucijski gledano „jako čudna stvar“

U tekstu koji je objavio New York Times, otkriven je znanstveni rad dr. Robina Dunbara koji je pokušao dokučiti nastanak i sve skrivene namjere i umjetnost obmanjivanja koja se nalazi iza samog čina smijanja i osmjehivanja. Dumbar je o smijehu izjavio sljedeće:

„Smijeh je jako čudna stvar, zbog toga ga mi znanstvenici ne razumijemo u potpunosti. Iako znamo da smijeh služi za produbljivanje ljudskih veza, smijeh je nastao kao zadnja bihevioralna promjena Homo sapiensa s puno dubljim značenjem. Društveno gledano, smijeh služi za opuštanje, smijeh je zarazan i možemo ga nazvati „maženjem na daljinu“ jer izaziva gotovo iste psiho-fizičke reakcije. Maženje i uređivanje je i te kako važno svim primatima, na takav način se pojačavaju veze u grupi, no ljudsko biće je tu „umjetnost“ dovelo do savršenstva, smijehom se možemo približiti svima onima koji nas slušaju, bez obzira imamo li s njima fizički kontakt ili su na drugom kraju planete, ako neko ljudsko biće čuje smijeh odmah će reagirati na njega.“

Smijeh umanjuje bol

U znanstvenim istraživanju koje je objavio žurnal Proceedings of Biological Sciences, Dumbar i njegov tim su otkrili kako smijeh snažno djeluje na umanjenje fizičke i psihičke boli te podiže prag otpornosti na bol.

Dumbar je iskreno priznao kako znanost tek otkriva istinu o smijehu:

„Poznato nam je da smijeh aktivira stvaranje endorfina, ove dvije stvari su iznimno blizu jedna drugoj da nam je ponekad jako teško razlučiti nastaje li smijeh zbog endorfina ili endorfini nastaju zbog smijeha. Većina znanstvenika smatra kako smijeh stvara endorfine, no zapravo nemamo pojma što i kako stvara smijeh.“

Smijeh je univerzalni lijek

Robert R. Provine, neuroznanstvenik na Sveučilištu Maryland u Baltimoreu, je napisao knjigu „Laughter: A Scientific Investigation,“  u njoj su objavljene sve Dumbarove studije kao i istraživanja i polemike o smijehu koje ljudi vode zadnjih 2000 godina. Dr. Provine je proveo deset godina istražujući smijeh i njegove učinke na ljude. On je otkrio kako smijeh ima trajne i jake pozitivne učinke na mozak i neuralno tkivo.

Odlična knjiga s brojnim znanstvenim radovima koji se bave smijehom,

Odlična knjiga s brojnim znanstvenim radovima koji se bave smijehom.

Osim poboljšanja kognicije, društvenih osobina, pravilnijeg rada srca i pluća, regulacije tlaka, smijeh uvelike smanjuje mogućnost od različitih neuro degenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest i staračka skleroza. Smijeh snažno aktivira kranijalne živce koji su zaduženi za brojne tjelesne i psihičke funkcije. Najvažniji kranijalni živac je nervus vagus – kranijalni živac broj X ili lutajući živac, on je povezan s našim odazivom na stres, upravlja radom imunološkog sustava i radom svih mekanih organa u tijelu. Osim što njegov pravilni rad možemo potaknuti vježbama disanja i meditacijom, smijeh je najlakši i najbrži način za regulaciju njegova rada. Koliko su kranijalni živci važni za naše zdravlje smo pisali u tekstu: “Lutajući živac: moćan prijatelj za borbu protiv stresa i očuvanja vašeg zdravlja.”

Smijeh opušta mišiće

Help Guide je objavila izniman i kratak vodič glede učinka smijeha na naše zdravlje. Jedna obična epizoda smijeha, opušta naše mišiće na 45 minuta. Naročito one na koje nemamo direktnog utjecaja i one koje su najčešće u grču zbog stresa, riječ je o trapeziusima, deltoidima i mišićima povezanima sa sindromom karpalnog tunela.

Smijeh štiti srce

Smijeh popravlja kardiovaskularne funkcije i povećava protok krvi kroz tijelo, što pak direktno uvjetuje na zaštitu srca i smanjenje broja srčanih zastoja i drugih kardiovaskularnih anomalija.

Smijeh i psihičko zdravlje

Smijeh nam omogućava veću spontanost, smanjenje agresivnosti, pomože nam da se solobodimo inhibicija, osim što nam pomaže da smanjimo stres, također nam omogućava smanjenje osjećaja izoliranosti. Smijeh je jedan od najboljih lijekova za smanjenje utjecaja depresija.

Društvo protiv smijeha

Crkva je početkom XII vijeka izbacila sve staro-grčke komedije iz skolastičkog nauka, smatrajući ih krajnje uvredljivima i vulgarnima. O tom iznimnom fenomenu je najbolje pisao Umberto Ecco u svojoj fenomenalnoj knjizi Ime Ruže, koju svima preporučamo.

Ime ruže, knjiga koja se bavi skrivanjem znanja i osudom smijeha u srednjevjekovnom društvu.

Ime ruže, knjiga koja se bavi skrivanjem znanja i osudom smijeha u srednjovjekovnom društvu.

Aristotel i njegovi radovi o tragediji su umnogome oblikovali pravac razvitka našeg zapadnjačkog društva sve do kraja XIX. vijeka, kada su znanstvenici i pripadnici elite još uvijek smatrali kako je smijeh oznaka „idiota“ i „imbecila.“

Što li bi bio život bez nepatvorenog i iskrenog smijeha, vi sami zamislite.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.