PRIZMA DRUŠTVA

Prekomjerna uporaba mobitela i kompjutera može dovesti do stresa, problema sa spavanjem i depresije

Autor: Irena Dujmušić
Matrix World

O modernoj tehnologiji se lako može postati ovisan. Uključite li svoje računalo, odjednom ste preplavljeni društvenim mrežama, elektronskom poštom, igricama, tekstovima, fotografijama i još mnogo toga. Ako posjedujete mobitel, sve to isto čeka da vas okupira i s ovom tehnologijom. Odjednom shvatite da se teško odupirete i da vam je sve teže isključiti bežične uređaje. Koje su zdravstvene posljedice ove okupacije?

Nova studija upravo ističe to – posljedice intenzivnog korištenja tih naprava na zdravlje, kako prenosi Red Orbit. Istraživači sa Sveučilišta Sahlgrenska akademije u Göteborgu su otkrili da mladi ljudi koji koriste svoje mobilne telefone ili računala duže vrijeme prije spavanja imaju veću vjerojatnost doživjeti poremećaje u spavanju, stres i druge simptome koji utječu na mentalno zdravlje.

Jeste li se prepoznali u ovim rečenicama? Ako je odgovor na ovo pitanje potvrdan, onda ste i vi dio populacije čije mentalno zdravlje trpi poremećaje zbog prekomjernog korištenja kompjutera i mobitela.

Jeste li se prepoznali u ovim rečenicama? Ako je odgovor na ovo pitanje potvrdan, onda ste i vi dio populacije čije mentalno zdravlje trpi poremećaje zbog prekomjernog korištenja kompjutera i mobitela.

Osim što je utvrđeno da mikrovalno zračenje nepovoljno i konstantno djeluje na naše zdravlje, o čemu smo više pisali ovdje, potvrđeno je i da uporabom mobitela povećavamo rizik od raka mozga za čak 290%! Dakle, opasnosti od zračenja su višestruke, imaju utjecaj na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Studija, provedena od strane studentice doktorata Sare Thomée i njezinih kolega sa Sahlgrenska akademije uključuje četiri različita ispita koji su analizirali kako korištenje mobitela i računala utječe na mentalno zdravlje.

U studiji, 4100 ljudi u dobi između 20 i 24 godine je ispunilo upitnik. Također su razgovarali s 32-je mladih teških ovisnika o tehnologiji. Na kraju projekta, istraživači su otkrili da su stres, poremećaji spavanja i simptomi depresije u vezi s intenzivnom uporabom mobitela i računala.

Thomée je primjetila : “Učinke smo pratili i kvantitativno i kvalitativno te smo pratili ispitanike kroz godinu i mogli smo zaključiti da intenzivno korištenje ove tehnologije može imati utjecaj na mentalno zdravlje kod mladih odraslih osoba.”

Studije također pokazuju različite rezultate za muškarce i žene u pogledu uporabe mobitela. Za muške sudionike je utvrđeno povećanje problema sa spavanjem zbog intenzivne uporabe mobitela. Kod oba spola ispitanika pronađen je porast u broju depresivnih simptoma što se temelji na intenzivnoj uporabi mobitela.

“Oni koji su prijavili konstantnu dostupnost putem mobitela kao stresnu su najviše prijavljivali mentalne simptome”, objasnila je Thomée.

Nadalje, studija je izvijestila da korištenje računala bez redovite pauze može uzrokovati probleme sa spavanjem kod muškarca, a kod žena probleme sa spavanjem i depresijom.

Thomée navodi: “Redovito korištenje računala kasno noću je povezano ne samo s poremećajima spavanja, već i sa stresom i depresijom kod muškaraca i žena”.

Istraživači su zaključili da mješavina prekomjernog korištenja računala i mobiltela rezultira zdravstvenim problemima. Oni predlažu da javno zdravstveni djelatnici djeluju u pogledu edukacije i savjetovanja mladih osoba. Bolje razumijevanje o tome kako koristiti računala i mobilne uređaje će pomoći korisnicima na zdrav i produktivan način.

“To znači uzimanje pauze, uzimanje vremena za oporavak nakon intenzivnog korištenja, i stavljanje ograničenja na dostupnost,” ističeThomée . “Javno zdravstveni savjet stoga treba sadržavati podatke o zdravom korištenju ove tehnologije.”

Live Science navodi sličnu studiju istraživača sa Sveučilišta Znanosti i Tehnologije Missouri koja ukazuje na vezu između simptoma depresije i uporabe interneta u vidu prekomjernih online razgovora i čestih provjera e-maila.

Oni su otkrili da su depresivni korisnici interneta skloni pregledavanju interneta nasumično, prebacivanjem između nekoliko aplikacija. Također, studenti ispitanici češće šalju elektronsku poštu i više “chataju” online od ostalih studenata.

Istraživač Sriram Chellappan izjavljuje “Vjerujem da je ovo prva studija koja koristi stvarne internetske podatake, prikupljene nenametljivo i anonimno, i koja povezuje korištenje Interneta s znakovima depresije.”

Istraživači su mjesec dana prikupljali internetske podatke od 216 studenata preddiplomskog studija. Studenti su također testirani na znakove depresije. Istraživači su potom analizirali podatke o upotrebi od sudionika studije. Oni su otkrili da su se studenti, koji su pokazivali znakove depresije, koristili Internetom puno drugačije od ostalih sudionika.

Ako

Istraživači su povezali depresiju uz netipične navike korištenja interneta.

Huffington Post navodi da su istraživači koristili program za praćenje koji je ukazivao koje stranice studenti posjećuju i na koliko dugo. Studenti su tada bili zamoljeni da ispune anketu s pitanjima koja se koriste za identifikaciju depresije. Međutim, studenti nisu bili obaviješteni o svrsi studije – za praćenje razine depresije u odnosu na navike pregledavanja.

Otkrili su da studenti koji kotiraju visoko na anketama za simptome depresije koriste slične obrasce korištenja Interneta. Znantvenici su otkrili da su poteškoće u koncentriraju ili stvaranju jasnih odluka pokazatelji depresivnih simptoma među studentima. Prekomjerni online chat, može izazvati socijalnu izolaciju i usamljenost u stvarnom svijetu.

Iako studija korelira navike Internetskog pregledavanja i depresije, dokazi ne dokazuju da jedno uzrokuje drugo. Sljedeći korak nadilazi korelaciju određenih obrazaca korištenja interneta sa simptomima depresije i projektiranje prihvatljivog sustava koji može identitificirati potencijal za depresiju koji se temelji na navikama Internetskog pregledavanja.

Ova studija slijedi prošla istraživanja koja povezuju korištenje Interneta i depresiju, posebno kod adolescenata i mladih odraslih osoba. Prekomjerno korištenje društvenih mreža kao što je Facebook je također bilo povezano s adolescentskom depresijom.

“Jedinstveni aspekti Facebooka mogu napraviti osobito teški socijalni krajolik za navigaciju za djecu koja već pate od niskog samopoštovanja”, navodi dr. Gwenn O’Keeffe, Bostonska pedijatrica i glavni autor novih smjernica društvenih medija Američke Akademije za Pedijatriju.

Ažuriranjem statusa i fotografijama sretnog izgleda, Facebook može utjecati da se neka djeca osjećaju gore, ako ona misle da se ne mogu mjeriti s tim. To može biti bolnije nego kad sjede sami u prepunoj školskoj kantini ili kod drugih stvarnih susreta koji mogu napraviti da se djeca osjećaju lošije, izjavljuje O’Keeffe, jer Facebook daje iskrivljenu sliku onoga što se stvarno događa. Online, nemamo šansu vidjeti izraze lica ili čitati govor tijela koji pružaju kontekst.

Ona kaže da prednosti poput društvenih medija kao što je Facebook ne treba zanemariti, kao što je povezivanje s prijateljima i obitelji, dijeljenje fotografija i razmjena ideja ali napominje: “Puno toga što se događa je zapravo vrlo zdravo, ali to može ići predaleko”.
Dr. Megan Moreno, stručnjak za adolescentsku medicinu Sveučilišta Wisconsin, koja je proučavala online socijalno umrežavanje među studentima, navodi da Facebook može poboljšati osjećaj socijalne povezanosti među dobro usklađenom djecom ali i imati suprotan učinak na one koji pate od depresije. Ona ističe da roditelji ne bi trebali dobiti ideju da korištenje Facebook “može nekako zaraziti njihovu djecu s depresijom”.

Korištenje Interneta može iznuriti vaš mozak no oni koji su skloni lošim osjećajima zapravo mogu biti u potrazi utjehom i ispunjenjem. Linkovi na društvenim medijima, igre, razne grupe, pornografija i ostalo može pružiti izoliranim i odbačenim osobama ono što im nedostaje u njihovim svakodnevnim životima. Osjećaj zadovoljstva koji dolazi uz ove virtualne internetske medije vjerojatno hrani negativan ciklus u kojem više vremena provedenih online znači manje fizičke aktivnosti i manje društvenih kontakata, što povećava osjetljivost na depresiju.

Imamo kompliciran odnos s digitalnim medijima. Naša sposobnost da se spojimo s drugima, komuniciramo s masama i dohvaćanje informacija na klik je zapanjujuće i bez presedana. Čak i oni od nas koji su odrastali bez interneta i mobitela teško mogu zamisliti ono što smo eventualno mogli učiniti bez njih. Većina od nas je priključena skoro 24/7, a to može rezultirati sa značajnim posljedicama za naše zdravlje i sreću. Bilo bi iznimno pametno osigurati sebi vrijeme u kojem ćemo se isključiti i opustiti se, to posebice važi za mlade u najosjetljivijim godinama razvoja, na koje sve oko njih ima utjecaja.