PRIZMA DRUŠTVA

Hormon kortizol određuje nivo uspješnosti donošenja odluka pod stresom

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

U nedavnom istraživanju znanstvenika Sveučilišta Granade je otkrivena veza između količine kortizola u ljudskoj pljuvački i sposobnosti donošenja dobrih odluka u visoko stresnim situacijama.

Zadnjih nekoliko godina smo svjedoci stanovite renesanse u revolucionarnim istraživanjima koja pojašnjavaju simbiotske veze između ljudskog uma i tijela. S obzirom da živimo u društvu punom stresa, neuroznanstvenici su se fokusirali na istraživanja koja bi nam trebala odgonetnuti što neko ljudsko biće čini uspješnijim u nošenju s različitim stresorima.

U žurnalu Psychoneuroendocrinology je objavljena znanstvena studija pod nazivom „Can decision-making skills affect responses to psychological stress in healthy women?“ Ona je po prvi put povezala jedan hormon s vještinom donošenja odluka u iznimno stresnim situacijama.

Red Orbit otkriva kako je kortizol u medicinskom svijetu poznat pod nazivom hidrokortizon, dok je javnosti jednostavno poznat pod nazivom „hormon stresa.“ Ovaj steroid se proizvodi u našem endokrinom sustavu kao reakcija na stres. Kortizol se otpušta u naše tijelo kao zadnji korak u kaskadi hormona. Nakon pokretanja stresnog odaziva u hipotalamusu nastaje lančana hormonska reakcija koja uvijek nastaje bez obzira jesmo li pod psihičkim ili fizičkim stresom. Hormoni koji se tada otpuštaju u naše tijelo utječu na brojne tjelesne funkcije i sustave, uključujući i regulaciju šećera u krvi, stvaranje koštanih i krvnih stanica, supresiju i aktivaciju imunološkog sustava (kroz djelovanje kranijalnog živca broj X), ubrzavanje i usporavanje metabolizma masnoća, ugljikohidrata i proteina.

Kako bi otkrili koliko i kako stres utječe na donošenje odluka i govorničke sposobnosti pred virtualnom publikom, znanstvenici su se pozabavili grupom od 40 žena ispitujući njihove reakcije na stres i djelovanje hipotalamusa, te su mjerili količinu kortizola u njihovoj pljuvačci u različitim dijelovima obavljanja virtualnog zadatka. Sve učesnice su trebale proći takozvani „Kartaški zadatak Iowe,“ psihološku kartašku igru koja se često koristi za ispitivanje ljudske sposobnosti za donošenje odluka.

Nakon učestvovanja u kartaškoj igri, učesnice eksperimenta su morale odraditi stresni dio zadatka u kojem su morale održati govor pred virtualnom publikom. Znanstvenici su uspjeli evaluirati njihov odaziv na stres uz pomoć promatranja aktivacije hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde, dijelove endokrinog sustava koji iznimno burno reagiraju na jaki stres koji se najbolje može očitati uz pomoć izlučivanja hormona kortizola.

Science Daily otkriva da rezultati studije pokazuju kako su učesnice, koje su donosile slabe i loše odluke za vrijeme stresa, imale niske nivoe kortizola u pljuvačci dok su učesnice s najvećim nivoima kortizola u pljuvačci pravile najbolje i najbrže odluke u stresnim situacijama.

Autorice studije, prof. Isabel Perlata i Ana Santos su izjavile kako su ovo preliminarni dokazi koji povezuju nivo kortizola  s vještinom donošenja dobrih odluka u stresnim situacijama. One su također dodale kako psihološki stres također drugačije djeluje na ljude koji imaju niski nivo kortizola u krvi. Ne samo da takvi ljudi manje reagiraju na stres već im takve reakcije umanjuju sposobnost nošenja s problemima koji nastaju u stresnim situacijama.