SVIJET POD LUPOM

Poput Pinokijevog, i vaš nos pokazuje kada lažete

Slika prikazuje temperaturne promjene na licu osobe koja laže. Vlasništvo slike – Sveučilište u Grenadi.

Autor: urednici MW-a
Matrix World

Novo istraživanje otkriva da će naš nos pokazati kada lažemo, no umjesto da naraste, on će se ugrijati. To nam pokazuju termografske slike koje su koristili istraživači u svojoj studiji te su zaključili da je termogram somatski marker subjektivnih ili mentalnih stanja koji nam dopušta vidjeti što neka osoba osjeća ili razmišlja.

Znanstvenici su pokazali da je temperatura asimetrična u obje strane tijela te da su lokalne promjene temperature povezane s fizičkim, mentalnim i emocionalnim stanjem subjekta.

Istraživači psihologije sa Sveučilišta u Granadi, Emilio Gómez Milan i Elvira Salazar López su među prvima koji primjenuju termografiju u psihološkom istraživanju. Oni su koristili termograf za proučavanje temperature ljudskih lica. Tako su izjavili da kada su ispitanici lagali, primjećen je temperaturni skok na području nosa, te na orbitalnim mišićima na unutarnjem dijelu svakog oka. Također su otkrili da temperatura lica pada kod ljudi koji su izloženi težem mentalnom zadatku, te da raste kod onih koji osjećaju veliku tjeskobu.

Znanstvenici su rekli da ovi učinci mogu imati veze s insulom, regijom mozga koja je povezana sa svješću kao i otkrivanjem i regulacijom tjelesne temperature te da laganje pojačava aktivnosti u ovoj regiji.

Prethodno istraživanje je pokazalo da su ženske heteroseksualne ispitanice imale porast temperature kože kad su bile dirnute od strane muških provoditelja eksperimenta, posebno u predjelu lica i prsiju. To je istraživanje sugeriralo da shvaćanje kako temperaturne promjene kože kao odgovor na stres i druge emocionalne čimbenike, može pomoći znanstvenicima da uzbuđenje proučavaju neinvazivno kao i za razvoj drugačijeg detektora laži.

Osim za otkrivanje emocija, termalne kamere bi se mogle koristiti i kod detekcije pijanaca. Kako otkriva studija objavljena u časopisu za “Elektroničku sigurnost i digitalnu forenziku”, u toj studiji, istraživači sa Sveučilišta u Patrasu, Grčka, testirali su 20-oricu zdravih sudionika koji su ispijali po čašu piva (330 mililitara) svakih 20 minuta, ukupno četiri pića, te su nakon svakog pića snimili njihovo lice termalnim kamerama. Tim je otkrio da su kod pijanih ljudi regije nosa i usta uglavnom bile toplije u usporedbi s čelom.

Daily Mail navodi da termografija koristi posebno prilagođenih kamere koje otkrivaju infracrveno zračenje, te da proizvodi slike predmeta na temelju njihovog toplinskog potpisa, a rijetko su se prije koristile u psihološkom istraživanju,

Termografske kamere su razvijene u SAD-u tijekom Drugog svjetskog rata, a danas se koriste za različite zadatake poput mjerenja gubitka energije u zgradama, otkrivanja bolesti dišnog sustava kod krava ili bjesnoće kod rakuna.

Termografija bi se mogla koristiti za proučavanje emocionalnih ili fizioloških stanja koja se manifestiraju kroz tjelesnu temperaturu, poput seksualnog uzbuđenja, koje zagrijava prsa i genitalije. Čak i kod empatije je ovo vidljivo jer, kako su naveli znanstvenici, vrlo empatični ljudi doživljavaju porast temperature, naprimjer u svojoj podlaktici, kao da osjećaju bol dok gledaju kako neka osoba doživljava strujni udar u podlaktici.

Ona se može koristiti i kod bolesnika s određenim neurološkim bolestima poput multiple skleroze, kod kojih tijelo nepravilno regulira temperaturu, što može biti otkriveno od strane termograma.

Termografija se također može primijeniti kako bi se utvrdile zalihe masti na tijelu, što je vrlo korisno kod programa mršavljenja. Isto tako može se primijeniti za procjenu tjelesne temperature kod oboljelih od celijakije i kod bolesnika s anoreksijom.

Istraživači su također utvrdili toplinski trag kod vježbi aerobika i različitih vrsta plesa. Na primjer, kada osoba pleše flamenco, temperatura u njihovim stražnjicama pada a povećava se u podlakticama. To je toplinski otisak flamenca, i svaki ples ima specifični toplinski trag, objašnjava profesor Salazar.

Ova studija je dio doktorske disertacije, i tek treba biti publicirana, kako prenosi Live Science.

Ukoliko želite pročitati više znanstvenih informacija o tome zašto ljudi lažu, pročitajte naš tekst ovdje.