SVIJET POD LUPOM

Provedena najveća studija inteligencije

Autor: Barbara Arbanas-Kovačević

Matrix World

Kvocijent inteligencije ili IQ je sposobnost neke osobe da stekne znanje (njegovo učenje i razumijevanje), primjeni znanje (riješi probleme) i sudjeluje u apstraktnom razmišljanju. To je moć nečijeg intelekta i kao takva je vrlo važan aspekt nečijeg cjelokupnog blagostanja. Psiholozi ga već više od stoljeća pokušavaju izmjeriti na razne načine. Kvocijent inteligencije je rezultat koji se dobiva na testu inteligencije. Kratica „IQ“ dolazi iz njemačkog pojma „Intelligenz Quotient“ kojeg je izvorno skovao psiholog William Stern.

Nakon provedene najveće studije o inteligenciji, istraživački je tim sa sveučilišta Western zaključio da je mjerenje nečijeg kvocijenta inteligencije (IQ) jednim, standardiziranim testom pogrešno. Rezultati orijentacijske studije, koja je uključivala više od 100 000 sudionika, su objavljeni u časopisu Neuron u članku naziva „Frakcioniranje ljudske inteligencije“, a kojeg su napisali Adrian M. Owen i Adam Hampshire s Westernovog Instituta za mozak i um (London, Kanada) i Roger Highfield, direktor vanjskih poslova grupe Muzeja znanosti (London, Velika Britanija).

Business_Intelligence-Large

Koristeći online studiju otvorenu svakome bilo gdje na svijetu, istraživači su ispitanike zamolili da ispune 12 kognitivnih testova vezanih uz memoriju, rasuđivanje, pažnju i sposobnosti planiranja, kao i upitnik o njihovoj pozadini i životnim navikama.

„Odaziv je bio nevjerojatan,“kaže Owen s Katedre za istraživanje kanadske izvrsnosti u kognitivnoj neuroznanosti i slikama (Canada Excellence Research Chair in Cognitive Neuroscience and Imaging) i viši istraživač na projektu. „Očekivali smo nekoliko stotina odgovora, ali sudjelovalo je na tisuće ljudi, uključujući osobe svih dobnih skupina, kultura i vjerovanja iz svakog kutka svijeta.“

Rezultati su pokazali da, kada se istražuje široki raspon kognitivnih sposobnosti, promatrane se razlike u performansama mogu objasniti uz najmanje tri različite komponente: kratkoročno pamćenje, rezoniranje i verbalnu komponentu.

Niti jedna komponenta ili IQ ne objašnjavaju sve. Nadalje, znanstvenici su koristili tehniku skeniranja mozga poznatu pod nazivom funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) kako bi pokazali razlike u karti kognitivnih sposobnosti na različite skupove u mozgu.

Emotional-Intelligence-vs-Intelligence-quotient-IQ-Which-one-is-better-464x272

Rezultati su, uz toliki broj ispitanika, pružili bogatstvo novih informacija o tome kako čimbenici kao što su dob, spol i tendencija igranja računalnih igrica utječu na funkcioniranje našeg mozga.

„Redovito treniranje mozga nije uopće pomoglo ljudskim kognitivnim performansama dok je starenje imalo duboki negativan utjecaj na memoriju i sposobnosti zaključivanja,“ kaže Owen.

Hampshire dodaje: „Zanimljivo, ljudi koji su redovito igrali računalne igrice su imali bolje rezultate u testovima razmišljanja i kratkoročnog pamćenja. Pušači su bili lošiji u kratkotrajnom pamćenju i verbalnim čimbenicima dok su ljudi koji često pate od tjeskobe imali loše rezultate pri testovima kratkoročnog pamćenja.“

IQ je najviše istraživan pristup inteligenciji i najšire korišten način. Međutim, iako IQ pokušava izmjeriti određeni pojam inteligencije, ne uspijeva točno izmjeriti „inteligenciju“ u najširem smislu. IQ testovi ispituju samo pojedina područja utjelovljena u najširem pojmu „inteligencije“ dok ne uspijevaju uzeti u obzir određena područja koja su također povezana s inteligencijom kao što su kreativnost ili emocionalna inteligencija. Neki od proučavatelja inteligencije tvrde da postoje mnoge vrste i tvrde da jedna nije nužno bolja od druge. Studenti koji imaju visok stupanj prostorne inteligencije i niži stupanj verbalne inteligencije, na primjer, mogu biti jednako uspješni kao i bilo tko drugi. Razlika je više vezana uz odlučnost i samopouzdanje nego uz jedan faktor inteligencije. No ipak vodeći su psiholozi prihvatili IQ kao najprihvatljiviju mjeru određivanja kognitivnih sposobnosti.

Cyber_Threat_Intelligence_-_Capability

Za nastavak revolucionarnog istraživanja, tim je na http://www.cambridgebrainsciences.com/theIQchallenge pokrenuo novu verziju testova. „Kako bismo osigurali nepristranost podataka, ne smijemo reći mnogo toga o planu osim da postoje fascinantnija pitanja o varijacijama u kognitivnim sposobnostima na koje tražimo odgovore,“ objašnjava Hampshire.

Kada su osmišljeni moderni testovi kvocijenta inteligencije, glavni (prosječni) rezultat unutar dobne skupine je postavljen na 100, a standardna devijacija (SD) gotovo uvijek na 15. Dakle, namjera je da oko 95% rezultata nalazi između dvije standardne devijacije, odnosno ima IQ između 70 i 130. Izvorno, inteligencija se mjerila omjerom dobivenim formulom IQ=MA/CAx100 (MA je mentalna dob, a CA kronološka dob). Danas su ti rezultati usklađeni s normama rezultata stvarnih stanovnika. Poznati suvremeni IQ testovi uključuju Ravenovu progresivnu matricu, Wechslerovu skalu inteligencije odraslih osoba, Wechslerovu skalu inteligencije za djecu, Stanford-Binet, Woodcock-Johnson test kognitivnih sposobnosti i Kaufmanovu bateriju procjene za djecu.

Među kontroverznim pitanjima vezanim uz proučavanje inteligencije jest primjedba da mjerenje inteligencije, kao što su IQ rezultati, variraju među etničkim i rasnim skupinama te spolovima. Dok postoji znanstvena rasprava o postojanju nekih od tih razlika, njihovi uzroci ostaju kontroverza unutar akademskih krugova i javne sfere.