Autor: Ljubica Šaran
Matrix World
Svima je poznato da živci koji izlaze iz kralježnice utječu na motoriku udova, reproduktivne probavne i slične funkcije, no malo tko je upoznat s funkcijama kranijalnih živaca koji imaju veliki utjecaj na očuvanje zdravlja uma i tijela.
Kranijalni živci su skupina motoričkih i senzornih nervnih vlakana koji upravljaju funkcijama i pokretima lica, glave, usta, vrata, jezika i očiju, smanjuju broj otkucaja srca, regulira gutanje i omogućava disanje regulacijom otvaranja grkljana. Kranijalni živci su svoje ime dobili zahvaljujući činjenici da ne pripadaju živcima koji izlaze iz leđne moždine već izlaze direktno iz mozga i prostiru se kroz 12 parova u naše tijelo. Oni se u anatomiji označavaju s rimskim brojevima od I do XII.
Kranijalni živci, najvažniji od njih je kranijalni živac broj X ili lutajući živac koji se u anatomiji naziva “nervus vagus.” Njegovo djelovanje je iznimno kompleksno i važno za naše zdravlje.
Drugi mozak
Nama je najvažniji kranijalni živac broj X ili lutajući živac zbog svog velikog utjecaja na brojne tjelesne funkcije od disanja do rada srca i osluškivanja rada svih mekanih organa u našem tijelu. Kranijalni živac X je interesantan i zbog izrazito važnog utjecaja na naš imunološki sustav točnije moduliranja upalnih procesa i našeg odaziva na iste te zbog regulacije borbe protiv stresa. 80-90% nervnih vlakana unutar kranijalnog živca X (nervusa vagusa) šalje povratne informacije o stanju organa koje osluškuje, jedna od neobičnih funkcija je i njegova komunikacija s mozgom o stanju probavnog trakta i potrebama za stvaranje energije iz hrane. Taj sustav informacija se naziva ENS (Enteric Nervous System) probavni nervni sustav, koji mnogi stručnjaci nazivaju „drugim mozgom.“ ENS je sačinjen od preko pola milijarde živčanih vlakana koji okružuju probavni trakt. Iako se vama naziv „drugi mozak“ može učiniti smiješnim, činjenica je da ENS funkcionira neovisno od mozga ako je kranijalni živac X oštećen ili ako ne radi pravilno, što je danas u vrijeme brzog i stresnog života velika mogućnost kod najvećeg dijela populacije.
Borba protiv stresa
Kranijalni živci aktiviraju parasimpatički nervni sustav – PNS, koji je pak odgovoran za relaksaciju i smirenje kako uma tako i tijela. PNS djeluje na nas uz pomoć stvaranja neurotransmitera acetilholina koji djeluje kao glasnik. Acetilholin je najvažniji neurotransmiter autonomnih ganglija, njegovo djelovanje je iznimno umirujuće na rad srca, no također djeluje i kao uzbuđujući neurotransmiter u neuromuskularnim spojevima skeletnih mišića.
Za sve one koji ne obraćaju pažnju što jedu, naročito ako jedu hranu s puno biljnih vlakana koji se raspadaju dugo u našim relativno kratkim crijevima, ili u slučaju ako jedemo žitarice pune glutena i mlijeko i mliječne proizvode pune kazeina koji su poznati po stvaranju brojnih upalnih procesa u crijevima i uništavanju crijevne mikroflore i sluznice u probavnom traktu, tada postaje od iznimne važnosti pravilan rad kranijalnog živca broj X – lutajućeg živca, jer on aktivira anti upalno djelovanje u našem probavnom traktu.
Detaljni prikaz svih XII parova kranijalnih živaca, obratite pažnju na lutajući živac ili kranijalni živac broj X.
U slučaju da kranijalni živci ne rade kako treba, recimo da smo pre dugo pod stresom, tada najčešće imamo problema s probavnim sustavom koji počne nekontrolirano raditi. Najčešći poremećaji koji nastanu neradom lutajućeg živca je sindrom propusnih crijeva, povećanje težine i apetita, nepravilna probava, različite vrste čireva na želucu i crijevima, osjetljiv želudac, napuhanost, previše kiseline i žgaravica, gastritis i tako dalje. U tekstu koji je objavila online Tiskovina Natural News smo otkrili kako je u nedavnoj studiji objavljeno da stimulacija kranijalnih živaca omogućava smanjenje težine zbog osjećaja sitosti. U drugoj studiji je otkriveno kako aktivacija kranijalnih živaca omogućava aktivnu borbu protiv svih vidova depresija, pa čak i kroničnih na koje lijekovi uopće ne djeluju.
Znanstvenici se sve više okreću izučavanju kranijalnih živaca, jer smatraju kako će njihova pravilna aktivacija uvelike olakšati tretiranje fibromijalgije, Alzheimerove bolesti i anksioznog poremećaja.
Kako aktivirati lutajući živac?
Medicina je u stanju aktivirati dio lutajućeg živca uz pomoć operativnog zahvata s kojim se pod kožu pacijenata usađuje sprava nalik pacemeakeru koja konstantno stimulira grudni dio kranijalnog živca broj X. Naravno da postoje efektniji i prirodniji načini stimulacije kranijalnih živaca. Srčanim bolesnicima i ljudima s visokim krvnim tlakom se preporučuju brojni vagalni zahvati, na primjer; držanje daha, polagano izdisanje, umivanje s hladnom vodom i pjevanje. No najbolja i najprirodnija aktivacija lutajućeg živca se stvara uz pomoć pravilnog disanja koje se najbolje mogu ostvariti vježbama disanja, kako bismo aktivirali rad dijafragme koja omogućava djelovanje kranijalnog živca broj X, i naravno uz pomoć meditacije.
Anatomski prikaz lutajućeg živca ili kranijalnog živca broj X.
Natural News sam priznaje kako je dugačko i polagano udisanje i izdisanje te disanje uz korištenje dijafragme (tako da nam se stomak širi i sužava zbog pomicanja dijafragme), najbolji način aktiviranja kranijalnih živaca. Interesantno je napomenuti kako za vrijeme pjevanja također dišemo dijafragmom te na još jedan način pomažemo u aktivaciji lutajućeg živca, naime za vrijeme pjevanja faze izdisanja su puno duže nego li za vrijeme udisanja, a zbog kontrakcija glasnih žica dodatno utječemo na rad nervusa vagusa koji kroz vrat prolazi s obije strane grla. Aktivacijom kranijalnog živca broj X, usporavamo rad srca, reguliramo rado probavnog trakta, te opuštanjem mišića vrata, ramena i ruka, umnogome pomažemo u borbi protiv stresa.
Čini se da stara poslovica „tko pjeva zlo ne misli“ zaista ima neke istine u sebi, barem kada je riječ o utjecaju na lutajući živac.
Najbolja tehnika meditaivnog disanja je Eiriu Eolas, nju vam od srca preporučamo ako sebi želite dobro.
O Kranijalnom živcu smo pisali i u slijedećim tekstovima:
Kranijalni nerv povezuje naš mozak s imunološkim sustavom!
ZNANOST O SMIJANJU: Zašto je smijeh lijek za duh i tijelo?
Umjetnost bio-energetskog disanja: savršen alat za osobni rast i transformaciju
O meditaciji smo pisali u ovim tekstovima:
Meditacija stvara stalne pozitivne promjene u moždanim emocionalnim procesima
Meditacija smiruje stres i poboljšava koncentraciju
Meditacija nas čini kreativnijima
MEDITACIJA: Tehnika koja obogaćuje dušu!
Snimke mozga pokazuju kako meditacija „efektno“ liječi mentalne bolesti!
Prema istraživanjima, meditacija podiže imunitet, regulira tlak i čak poboljšava moždane funkcije
Meditacija bolja od plesa za usklađivanje uma i tijela
Stres smanjuje mozak i usmrćuje sive moždane stanice
Podijelite ovaj tekst:
Kategorije:PRIZMA DRUŠTVA, U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH, VJEROVALI ILI NE
Matrix World 