Autor: Barbara Arbanas-Kovačević

Matrix World

Genetsko naslijeđe kraljice Sebe možda još uvijek postoji u Etiopiji. Tijekom novog istraživanja otkriveni su dokazi o davnom genetskom miješanju između stanovnika Etiopije te Sirijaca i Izraelaca.

Kraljica Seba, u Etiopiji poznata kao Makeda, se spominje u Bibliji i Kuranu. U Bibliji se spominju diplomatski odnosi između ove monarhije i kralja Solomona Izraelskog, no etiopijska tradicija drži da su njihovi odnosi bili dublji: tvrdi se da je Makedin sin, Menelik I, prvi vladar Etiopije, u stvari Solomonov potomak.

Bez obzira na to je li ova priča istinita ili ne, novi nam dokazi otkrivaju blisku poveznicu između Etiopije i skupina koje su živjele van Afrike. Genom nekih Etiopljana se u 40-50%  bolje podudara s populacijom koja živi van Afrike nego s onom koja živi ondje dok se ostatak genoma bolje podudara sa stanovništvom Afrike, rekao je istraživač studije Tomas Kivisild sa sveučilišta Cambridge.

Solomon i Seba

„Izračunali smo genetske udaljenosti te smo otkrili da su „neafrički“ dijelovi genoma najbliži stanovnicima Egipta, Izraela i Sirije“, rekao je Kivislid u izjavi.

Etiopija je mjesto ranih otkrića hominina kao što su Lucy, fosilizirani australopithecus afarensis  i rani ljudski predak. Prema Kivislidu i njegovim kolegama, Etiopija je također prolaz između Afrike i Azije. No, neke su genetičke studije zaronile posebno u etiopski genom.

„Prema geografskom je položaju logično zaključiti da je migracija iz Afrike, prije 60 000 godina, započela bilo u Etiopiji ili u Egiptu. Prethodno se s perspektive genoma vrlo malo znalo o populacijama koje nastanjuju područje sjeverne Afrike. Ovo je prva studija genoma na reprezentativnom panelu populacija Etiopije“, objasnio je Luca Pagani, prvi autor Wellcome trusta instituta Sanger i sveučilišta Cambridge. „Željeli smo usporediti genom Etiopljana s ostalim afričkim stanovnicima kako bismo dobili važan dio afričke, ali i svjetske, slagalice.“

I poljoprivreda i lingvistika pokazuju vezu između Etiopije i zemalja koje se nalaze van Afrike. Primjerice, arheolozi su otkrili uzgoj pšenice i ječma u Etiopiji, poljoprivredu koja se po prvi puta pojavila u Plodnom polumjesecu na Bliskom istoku. Jezik kojim se u Etiopiji i obližnjoj Eritreji služe je etiosemitski čije se podrijetlo veže uz Bliski istok.

Kako bi bolje shvatili genetske veze između Etiopije i ostatka svijeta, Kivislid i njegovi kolege su analizirali genome 188 Etiopljana 10 različitih populacija. Subjekti su porijeklom bili iz različitih područja i govorili su različitim jezicima.

Rezultati su otkrili da je etiopski genom mlađi od nekih drugih južnoafričkih naroda i da su etiopski geni poprilično različiti. Jezik je ukazivao na genetiku, a istraživači su otkrili da osobe koje govore semitski i kušitski jezik sadrže genome čija se polovica sastoji od gena koji nemaju afričko porijeklo. Ostale su skupine okarakterizirane kao mješavine istočno i zapadnoafričkih gena.

Prateći promjene genoma, istraživači su otkrili da su se ne-afrički i afrički geni prvi puta pomiješali prije 3 000 godina što potvrđuje ono što su jezične studije tvrdile o poveznici između Bliskog istoka i  Etiopije tijekom tog razdoblja. To se također podudara sa zapisima i pričama s područja vladavine kraljice Sebe iz razdoblja od 1005. do 955. g.pr.n.e. kada su osnovani trgovinski putovi i kada je, možda, rođen kraljevski sin. Veze između Roga Afrike i Bliskog istoka su se nastavile stoljećima.

„Naše istraživanje pruža uvid u važna evolucijska pitanja“, rekao je dr. Chris Tyler-Smith, ko-glavni autor iz Wellcome trust instituta Sanger. „Vidimo otiske povijesnih događanja povrh onih više pretpovijesnih, a koji zajedno stvaraju područje bogate kulture i genetske raznolikosti. Slijedeći je korak u našem istraživanju otkrivanje slijeda cijelih genoma Etiopljana i ostalih kako bismo doista shvatili ljudske korijene i migraciju van Afrike.“