U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Možemo li pobijediti stres uzimanjem vitamina B?

Autor: Ivana Šarić

Matrix World

Stres je u današnje vrijeme neizbježan. Često novije neobjašnjive bolesti samostalno ili iz liječničke ordinacije pripisujemo faktoru stresa.  Dobronamjerni savjeti koje nerijetko čujemo jest da se klonimo stresa. No je li to uvijek moguće? Pitamo se što možemo učiniti sami da se oslobodimo stresa ili olakšamo njegove učinke.

Dok mi razmišljamo kako možemo promijeniti svoj osjećaj prema stresnim situacijama, znanstvenici donose tezu da stres možemo pobijediti  i jednostavnim dodatnim uzimanjem skupine vitamina B. Vitamini B, zajedno sa magnezijem, mogu biti dobar saveznik u smanjenju nakupljenog stresa i problema proizašlih iz stresa.

Ono si što jedeš

Ova poslovica je 1923. g. prvi puta, u tiskanom obliku, upotrebljena za reklamu za govedinu u SAD-u, apelirajući već tada da 90% bolesti dolazi od jeftine prerađene hrane. Hrana ima velik utjecaj na naše raspoloženje i nivo energije, ali i na rad mozga. Često konzumiranje prerađenih masnih obroka definitivno će smanjiti elan i poletnost, malo crne čokolade popravlja raspoloženje, a konzumiranje hrane prebogate solima dovesti će do dehidracije u tijelu i mozgu što posljedično donosi umor.

Patite li od stresa? Znate li kako vitamin B poništava učinke ove pandemije modernog doba?

Patite li od stresa? Znate li kako vitamin B poništava učinke ove pandemije modernog doba?

No, novija istraživanja idu korak dalje i traže objašnjenja kako uzimanje hrane utječe na kemijske promjene u našem tijelu. La Stampa prenosi da postoji jednostavan lijek da se osjećamo bolje: uravnotežena prehrana, dovoljna količina vitamina B i magnezija. Ukoliko postoji veći nedostatak određenog vitamina B, predlažu i nadomjestke u pilulama, no svakako ih treba kombinirati s raznovrsnom prehranom. Jednostvna formula glasi – što manje vitamina B skupine imamo, više smo podložniji posljedicama stresa.

Vitamini B i njihove karakteristike

Vitamin B1 (tiamin)

Obzirom koliko je esencijalan za kvalitetno funkcioniranje mozga, zovu ga još i vitaminom morala. Nakon nakupljenog stresa, ovaj vitamin je odgovoran za veću koncentraciju i mentalnu bistroću. Pomaže u borbi sa kardiovaskularnim bolestima, tonusu želuca i crijeva, bolestima štitnjače, borbi s bulimijom i anoreksijom, multiple skleroze, dijabetesa, Ménierevog sindroma, anemije, alkoholizma i grčeva mišića. S druge strane vitamin B1 snižavaju kava, cigarete i alkohol pa bi ih trebali izbjegavati svi koji imaju manjak ovog tako važnog vitamina.
Vitamin B2 (riboflavin)

Riboflavin je također povezan, između ostalog, sa stresom i živčanim sustavom. Manjak ovog vitamina se manifestira tenzijama, depresijom, umorom, ali i vrtoglavicama i tremoru. Pomaže kod hipertireoze, malapsorpcijom problema, Méniereve bolesti, refrakcija i u prevenciji određenih vrsta raka.

Vitamin B3 (niacin i nikotinamid)

Manjak ovog vitamina se manifestira kroz stresom nakupljene probleme kao što su nervne napetosti, razdražljivost i nesanica. B3 ima umirujući učinak, može ponekad čak i zamijeniti sredstva za smirenje. Pomaže kod bolesti kao što su šizofrenija i delirij, artritis, Méniere bolest, hipertenzija i cirkulacijski poremećaji. O dobrobiti vitamina B3 smo već pisali ranije – članak pronađite ovdje.

Vitamin B5 (pantotenska kiselina)

Pantoneska kiselina se nalazi baš u našem mozgu u većim količinama, stoga manjak iste uzrokuje mentalne poremećaje kao što su: razdražljivost, napetost, depresija, nesanica i kronični umor, ali i pomaže u prevenciji preranog starenja, reumatskog artritisa i problema debelog crijeva.

Vitamin B6 (pirodiksin)

Dobra vijest je to što je manjak ovog vitamina vrlo rijedak slučaj kod čovjeka. Uspješno pomaže kod depresija, moždane hiperaktivnosti, tenzija prouzrokovanih PMS-om, glavobolje, psiholoških poremećaja, nesanice, razdražljivosti i vrtoglavica. Isto tako prihvaćen je u liječenju nekih vrsta raka, konvulzije i multiple skreloze.

Vitamin B7 ili B8 (biotin ili vitamin H)

Ima dva imena jer je različito priznat – u Francuskoj je prihvaćen kao B7, a u Engleskoj kao B8. Kada pričamo o odnosu sa stresom, nije toliko bitan kao drugi vitamini iz ove skupine, ali je važan u svim karboksilacijama u intermedijarnom metabolizmu.

Vitamin B9 (folna kiselina)

Manjak ovog vitamina se iskazuje kroz pretjeran stres, manjak memorije, tenzije, razdražljivosti i umora. Konzumiranjem povećane doze ovog vitamina smanjuje se umor, anksioznost i depresija. Kao i B6, folna kiselina se pokazala dobrom u prevenciji nekih oblika raka, no k tome i pokazuje smanjenje urođenih mana kod fetusa ukoliko ga konzumira majka, te smanjuje anemiju ako se koristi u u kombinaciji sa vitaminom B12. Najnovija istraživanja dovode u vezu B9 i smanjenu pojavu autizma kod djece.

Vitamina B12 (kobalamin)

Ovaj vitamin je posebno važan u slučaju stresa koji je povezan sa depresijom. Jako je bitan u prevenciji gubitka memorije povezane sa starenjem.  Potrebno ga je uzimati kao kombinaciju s drugim vitaminima skupine B radi boljeg učinka. Danas ga se najviše koristi kod anemija. O najnovijim istraživanjima o vitaminu B12 smo već pisali ovdje.

Kako djeluju protiv stresa?

Već je poznato da hormoni stresa kao što je kortizol (kortikosteroidi) zapravo zarobe vitamine u našem tijelu, a povišeni nivoi kortizola u našem tijelu utječu na mrzovoljnost ili bezvoljnost. Psihology Today upozorava da ”svaki puta kada doživljavamo anksioznost, u potrebi smo za vitaminima B, koji pomažu održavati naše živce i moždane stanice. B vitamini su odgovorni za pretvaranje hrane u energiju potrebnu za pokretanje našeg tijela”.

Nutricionistica Elizabeth Somer kaže da ”ako se nekoliko dana natrpavamo čipsom i gaziranim pićima- uznemiravamo svoj živčani sustav i povećavamo nivo stresa. Hormoni koje naše tijelo otpušta kao odgovor na stres mogu rezultirati povećanom žudnjom za ugljikohidratima jer smanjuju nivo serotonina (hormona smirenja). Povećano konzumiranje ugljikohidrata  može povećati toleranciju na stres povećavajući nivo serotonina, ali također može uzrokovati povećanje tjelesne težine i prejedanje, naročito slatkom hranom.”

Druga istraživanja pokazuju da postoji i pozitivna veza između PMS-a i unošenja vitamina B. Istraživanje publicirano na American Journal of Clinical Nutrition, a provedeno na preko 3000 ispitanica, proučavajući njihovu prehranu donosi: ”Unošenje više tiamina (B1) i riboflavina (B2) pomaže reducirati PMS, no najbolje ih je konzumirati direktno iz hrane. Visoke doze nekih B vitamina kao folne kiseline (B9) povezano je sa rakom, a prevelika količina B6 može uzrokovati oštećenje živaca.

Dobri izvori tiamina i riboflavina se mogu naći u cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, manje masnoj hrani i mliječnim proizvodima s manje masti.”

U ovim brzim i dinamičnim vremenima, jednostavnije je uzimanje suplemenata te brži i lakši put nadomjestka vitamina B, no ponekad se vrijedi pomučiti jer bi inače rezultati mogli nedostajati. Skupina znanstvenika koja je proučavala odnos vitamina B i PMS-a, daju podršku da je korisnije uzimati dodatne vitamine direktno iz hrane, umjesto iz suplemenata.” Uzimanje B vitamina iz suplemenata nije povezano sa smanjenjem  rizika od PMS-a” kako prenosi AJCN.

Na kraju, izbor je na svakome od nas.

Tablica preporučenih dnevnih unosa vitamina te u kojim prirodnim namirnicama se nalaze je ovdje.