TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Kompjuteri mogu vidjeti što ljudi sanjaju

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Znanstvenici inspirirani filmom Inception (Početak), su stvorili „hvatač snova“ –  posebno programiran kompjuter s fMRI sučeljem – koji dešifrira i zabilježava ljudske snove.

Kompjuteri koji „čitaju misli i dešifriraju snove“

Zahvaljujući sve većem napretku neuro-znanosti  i neuro-tehnologije, znanstvenici uspijevaju snimiti različite uzorke moždanih valova ljudi za vrijeme budnog stanja, kako bi dešifrirali o čemu ljudska bića sanjaju.

Mail Online je izvijestio kako je „hvatač snova“ za sada točan u 60% slučajeva, no dodaju kako će se ovakva tehnologija s vremenom usavršiti.

Koautor studije Masako Tamaki je u tiskovnoj izjavi koju je prenijela web stranica Live Science, rekao slijedeće:

„Mi jako malo znamo o moždanim funkcijama vezanim za snove. Koristeći metodu „hvatača snova“ možda upijemo dešifrirati funkcije koje se povezuju sa sanjanjem.“

U studiji koju je osmislio tim sa sveučilišta Brown i ATR iz Kjota, se pokušalo skupiti što više informacija o moždanim valnim uzorcima ljudi za vrijeme budnog stanja, nakon što je kompjuter skupio dovoljno podataka o moždanim uzorcima, učesnici studije su „krenuli na spavanje“ dok je fMRI snimao njihove snove. Svi učesnici su snimani kroz snove do trenutka dok kompjuter nije sakupio 200 slika iz sna. Nakon završetka sanjanja, participanti eksperimenta bi se probudili da bi mogli ispričati što su sanjali. Takvi podaci bi se usporedili s dešifriranim zabilješkama kompjutera.

Funkcionalna magnetska rezonanca uspijeva zabilježiti uzorke snova.

Funkcionalna magnetska rezonanca uspijeva zabilježiti uzorke snova.

Iako su znanstvenici pratili valove ljudskog mozga koji su pokazivali kako participanti spavaju i sanjaju, kritičari smatraju kako su učesnici spavali vrlo laganim snom, te da je točnost dešifriranja različitih „slika iz sna“ još uvijek relativno niska (60%), da bi se ova tehnologija mogla prozvati „hvatačem snova.“

Tamaki je zadovoljan studijom, a za Live Science je izjavio slijedeće:

„Postoje različite sličnosti u valnim uzorcima snivanih slika od učesnika do učesnika. Mi smo uspijeli pronaći i potvrditi slične moždane valove koji se mogu pripojiti jednoj te istoj slici ili objektu bez obzira na različite moždane valne uzorke učesnika u budnom stanju. Također smo otkrili da je najveća sličnost u doživljavanju određenih krajobraza dok smo najveće razlike u moždanim valnim uzorcima zabilježili kod percepcije ljudi.“

Bez obzira na kritike, dr. Robert Stickgold s Harvardskog Medicinskog Fakulteta je za znanstveni žurnal Science izjavio kako je zapravo nevjerojatno da je jedan kompjuter mogao točno snimiti i dešifrirati 60% uzoraka snova nekog ljudskog bića.

Stickgold je također naveo i slijedeće:

„Ovo je najvjerojatnije prvi pravi dokaz o tome kako naši mozgovi sadrže snove na način kako sadržavamo i misli u budnom stanju. Do sada nismo imali ni jedan jedini dokaz kako su naši snovi stvarnost a ne kakva budna imaginacija. U budućnosti bi mogli koristiti ovakvu tehniku kako bi se lakše sjetili snova koji su nas mučili ili kako bi pravilno mogli procesuirati noćne more, naročito one koje se stalno ili često ponavljaju.“

Misterija snova

Za sada je još uvijek nepoznato zašto mi sanjamo, Sigmund Freud je smatrao kako snovi predstavljaju ispunjenje želja iz stvarnog života ili stanoviti „ventil“ za frustracije, današnji znanstvenici uglavnom smatraju kako su snovi nus-produkti ciklusa spavanja u koji se upliću različiti hormoni, periodi rekuperacije tijela, uključujući i odmaranje mozga, no zapravo ni jedna teorija nije poduprta stvarnim dokazima.

Ljudi su u brojnim kulturama snovima pridavali različita značenja od zlih omena do komunikacije sa svijetom mrtvih ili nevidljivim astralnim nivoima. Kako god bilo dekodiranje snova bi uvelike pomoglo spoznaji što se događa u našem tijelu i umu dok spavamo.

Pročitajte i druge tekstove o snovima:

Što je znanost otkrila o našim snovima?

Jesu li pacijenti pod anestezijom nesvjesni?

Spavanje može ublažiti simptome Parkinsonove bolesti

Gubitak pamćenja kod starijih osoba povezan sa slabom kvalitetom spavanja

Kronomedicina – prirodni ciklusi koji upravljaju našim zdravljem