SVIJET POD LUPOM

Znanstvenici shvatili kako drveće zove u pomoć

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Decenijama su znanstvenici smatrali da New Ageri umišljaju kako biljke komuniciraju među sobom, no najnovija istraživanja su otkrila, ne samo da su biljke relativno brbljiva živa bića, već da glasno dozivaju u pomoć kada im je život u opasnosti, naročito zbog nedostatka vode.

U istraživanju koje je obavio francuski tim znanstvenika sa Sveučilišta Grenoble, otkrilo se kako drveće stvara ultrasonične zvukove kada im prijeti umiranje zbog suše, to jest nedostatka vode.

National Geographic je prenio dio intervjua s Alexadreom Ponomarenkom, voditeljem studije, u kojem stoji slijedeće:

„S ovim eksperimentom smo shvatili podrijetlo i uzroke nastajanje akustičnih događaja u drveću. Ovo otkriće bi moglo pomoći u realizaciji navodnjavanja drveća kojima je voda najviše potrebna.“

Rezultati studije su objavljeni na konferenciji American Physical Societyja koja se održala prošli mjesec u Baltimoreu u SAD-u.

Govor drveća

Francuski su znanstvenici shvatili govor drveća dok su osluškivali kako drveće „pije“ vodu, što nalikuje sisanju kroz jako dugačku slamku. Unutar drveća se nalaze brojne usko specijalizirane cijevi koje se nazivaju ksilemi. Oni, zahvaljujući osmozi, transportiraju vodu od korijenja do najviših grančica i listova.

Ksilemi u jakom visokom drveću mogu biti pod velikim pritiskom, točnije unutar biljnih cijevi može biti i do nekoliko atmosfera tlaka, pucanje ksilena stvara kavitacije (šupljine). Točnije, u slučaju da u ksilenima nema vode ili da nema dovoljno vode, stvorit će se stanoviti zračni čepovi koji će na koncu proizvoditi tipične supersonične zvukove zbog reakcije između vrtloženja zraka i preostale vode u samim ksilenima i zbog stvaranja napuklina i šupljina u drvetu.

Drveća su vrlo brbljiva između sebe, no nova istraživanja otkrivaju da ona komuniciraju i s nama, ili barem pokušavaju komunicirati.

Drveća su vrlo brbljiva između sebe, no nova istraživanja otkrivaju da ona komuniciraju i s nama, ili barem pokušavaju komunicirati.

Kod nekih drveća tlak unutar polupraznih i praznih ksilena je toliki da oni puknu, i nakon toga se drvo obično osuši. No kod nekih ksilena čepovi od zraka u potpunosti blokiraju protok vode, obično drveće uspije kroz druge ksilene opskrbiti više grane s vodom, no neko se drveće ni ne uspije oporaviti od ovakvih zastoja u opskrbi vodom.

Znanstvenici su desetljećima, uz pomoć mikrofona, osluškivali buku koja se stvara u drveću zbog grgoljanja vode i stvaranja zračnih čepova u ksilenima, no zapravo nisu znali što ti zvukovi znače i što drveće poručuje na takav način.

Tim sa Sveučilišta Grenoble je izolirao komad drveta bora i postavio ga je u hranjivi gel kako bi ga održavao na životu i simulirao različite vremenske i klimatske uslove.

Nakon što su evaporirali hranjivi gel, drvo je počelo stvarati tipične zvukove koji su označavali stvaranje zračnih čepova u ksilenima. Nakon toga u drvetu su se počeli stvarati zračni mjehurići koji su proizvodili tipične zvukove.

Znanstvenici su zaključili kako je 50% zvukova koje proizvodi drvo povezano s nastankom kavitacija unutar drveća. Zahvaljujući snimkama koje su napravili tijekom ove znanstvene studije, znanstvenici su lako dokučili što se događa u živom drveću po šumama diljem svijeta.

Sretna i zdrava stabla

Dr. Ponomarenko smatra da će rezultati studije omogućiti stvaranje tehnologije koja će omogućiti dijagnosticiranje drveća koja se nalaze u neprilikama, na takav način bi šume mogle postati puno zdravije u relativno kratko vrijeme, naročito šume koje se nalaze u predjelima sve jačih šuma i drastičnih klimatskih promjena. U studiji objavljenoj krajem prošle godine u znanstvenom žurnalu Nature, otkriveno je kako drveće u većini prašuma i tropskih šuma po svijetu, te u većini područja SAD-a, naročito na njenom zapadu, živi na samom rubu egzistencije. Ako bi se stvorila tehnologija koja bi omogućavala napajanje vodom ili nutrijentima drva kojima je to prijeko potrebno, tada bi se spriječila deforestizacija planete.

Abe Stroock sa Sveučilišta Cornell, koji je dizajnirao kapsulu s gelom za održavanje drva na životu, je izjavio za National Geographic. kako je ovo otkriće omogućilo brojne mogućnosti, naročito one da razumijemo što zapravo znači stvaranje kavitacija u drveću.

Reference:

Cavitation in trees monitored using simultaneously acoustics and optics

Trees Call for Help—And Now Scientists Can Understand

Global convergence in the vulnerability of forests to drought