SVIJET POD LUPOM

Kancerogeni parabeni zagađuju i hranu

Autor: Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

Istraživači su možda uspjeli riješiti uznemirujuću misteriju o tome zbog čega je zagađenost parabenima u ljudi postala toliko raširena posljednjih godina. Odgovor možda leži u tome što su se, osim u kozmetičkim proizvodima, parabeni počeli nalaziti i u – hrani.

Istraživači s Državnog odjela za zdravstvo u New Yorku i Odjela za znanost o ekološkom zdravlju su, zajedno sa Sveučilištem New York u Albanyu u istraživanju hrane kupljene u lokalnim trgovinama odredili količinu koja je zagađena parabenima – skupinom kemikalija za koju se smatralo da su im ljudi izloženi jedino kroz kozmetiku koja ih sadrži kao konzervanse iako je postojala činjenica da i one osobe koje navodno nikada nisu koristile dezodoranse i antiperspirante ili bilo koju kupovnu kozmetiku imaju taj sastojak u svojem tijelu.

Methyl-Paraben-Food-Additives

Istraživači su testirali 267 uzoraka hrane prikupljenih iz trgovina i tržnica u okolici Albanya. To je uključivalo sokove, bezalkoholna i alkoholna pića, dojenačke formule (koje su ionako zagađene pesticidima, o čemu više pročitajte ovdje), mliječne proizvode, ulja, masti, kruh, brašno, rižu, tjesteninu, voće, kukuruz, meso, plodove mora i ostalo. Nakon što je prikupljena i kategorizirana, hrana je analizirana korištenjem tekućinske kromatografije i spektometrije mase, koje mjere biokemijski sastav hrane na molekularnoj razini.

Tesirano je pet različitih vrsta parabena: butil-parabeni, benzil-parabeni, propil-parabeni, metil-parabeni i etil-parabeni. Otkriveno je da nevjerojatnih 90% testiranih uzoraka sadrži „mjerljive“ koncentracije parabena. Stupanj koncentracije je u prosjeku iznosio 9,7 nanograma po gramu što je ekvivalent od oko 10 dijelova na milijardu! Najčešće pronađeni bili su metil-, etil- i propil-parabeni.

Najviše su izmjerene razine propil-parabena otkrivene u purećim prsima, jogurtu, purećem pečenju i piti od jabuka, a najviše razine etil-parabena otkrivene su u crvenom vinu. Izraženo u postocima, 98% žitne hrane, 91% ribe i plodova mora te 85% voćnih proizvoda je sadržavalo neki oblik parabena.

Istraživači su potom iskoristili ove brojke kako bi procijenili količinu dnevne potrošnje kroz konzumaciju te su hranu razdvojili u dvije vrste (po dobnim skupinama) nakon čega su utvrdili da dojenčad unosi najveću koncentraciju parabena: 940 nanograma po kilogramu težine dnevno dok slijede djeca uz 879 ng/kg tjelesne težine dnevno te tinejdžeri i odrasle osobe. Prosječna konzumacija parabena putem hrane kod odrasle osobe iznosi 307 nanograma po kilogramu tjelesne težine dnevno.

Cosmetics-and-Parabens

Ovi nalazi nisu previše iznenadili mnoge stručnjake, no riječ je o prvoj studiji te vrste koja je potvrdila prisutnost parabena u hrani. Dr. Kurunthachalam Kannan, glavni autor studije, je izjavio: „Ovo je prva studija koja izvještava o pojavi parabena u američkoj hrani, a očuvane su namirnice veliki izvor izloženosti parabenu kod ljudi.“

Parabeni se formiraju kao kemijski esteri p-hidrobenzoične kiseline, konzervansa koji se sve više koristi u mnogim potrošačkim proizvodima što uključuje losione za tijela, kozmetiku i lijekove, a sada, kako nam je poznato, i u piću i hrani. Nova su istraživanja također otkrila prisutnost parabena u plovnim putovima, tlu pa čak i u kućnoj prašini.

Nedavna je studija Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu testiranjem otkrila prisutnost dvaju različitih parabena u urinu 50% ispitane djece. Nadalje, majke ove djece su obično imale sličnu koncentraciju parabena što ukazuje na još jedan način trovanja djece. Metil-paraben i propil-paraben su bili oni najčešće detektirani u ovim uzorcima.

U međuvremenu su istraživači s kineskog Nankai sveučilišta prikupili uzorke urina 70 kineske, 40 američke djece i 26 odraslih Kineza. Otkrili su da je prosječna koncentracija među američkom djecom iznosila 54 ng/ml urina dok je koncentracija kod kineske djece iznosila samo 10 ng/ml ukupnih parabena, no nakon što je izvršena usporedba p-hidroksibenzoične kiseline, kineska su djeca imala do tri puta veću koncentraciju metabolita u urinu u odnosu na američku djecu. U izračunima koji ove nalaze pretvaraju u prosječnu potrošnju, utvrđeno je da su kineska djeca konzumirala 11 mg propil-parabena dnevno dok se za američku procijenilo da je riječ o manje od 1 mg po danu.

untitled-e1299175537367

U porastu je i zagađenje okoliša parabenom, kako je i pokazala nedavna studija Škole za javno zdravstvo Sveučilišta u Pittsburghu koja je otkrila da površina plovnih putova sadrži i do 17 dijelova metil-parabena po bilijunu i do 12 dijelova propil-parabena po bilijunu.Odjel za zdravstvo Minnesote smatra da bi propil-paraben mogao biti uobičajeni zagađivač u vodi upravo zbog njegove široke rasprostranjenosti, no ne postoje mnoge informacije o njegovim koncentracijama u vodi za piće, površinskim vodama, podzemnim ili otpadnim vodama.

Mnoge su studije pokazale da parabeni u ljudskom tkivu dojke mogu proliferirati u kancerogene stanice. Istraživanje britanskog Reading sveučilišta je otkrilo značajnu koncentraciju parabena u tkivu dojke kod 160 uzoraka, a 27% njih je sadržavalo koncentraciju koja bi potencijalno mogla uzrokovati rast tumora i raka dojke. Razlog tome je što parabeni na tijelo utječu poput estrogena što može dovesti do smanjenja mišićne mase, skladištenja dodatne masnoće i muške ginekomastije, o čemu detaljnije možete pročitati ovdje.

Više informacija o parabenu otkrijte u tekstovima:

Kemikalije iz preparata za osobnu higijenu koje uzrokuju hormonske poremećaje

U 99% raka dojke pronađen “kozmetički” sastojak

Koliko je vaša kupaonica toksična

Kemikalije u svakodnevnim proizvodima dječake pretvaraju u djevojčice?