Autor: Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

Termometar je odlično sredstvo mjerenja temperature tijela, no kada je bol u pitanju, liječnici se moraju osloniti na prastaro pitanje: „Koliko je loše?“. Znanstvenici su se dugo mučili kako bi otkrili fiziološke znakove koji mogu pouzdano otkriti razinu boli koju netko osjeća. Po prvi puta su to uspješno predvidjeli  promatranjem snimke mozgova u novoj studiji predvođenoj Sveučilištem Colorado Boulder. Otkrili su da je na snimkama mozga moguće vidjeti razinu boli, izmjeriti intenzitet i odrediti smanjuje li se uz korištenje lijekova protiv bolova.

Trenutno se intenzitet boli može mjeriti samo na temelju pacijentovog opisa što često uključuje određivanje razine boli na ljestvici od 1 do 10. Objektivna mjerenja boli mogu potvrditi te opise i pružiti nove uvide u to kako mozak stvara različite vrste boli. Ovi bi rezultati također mogli postaviti osnovicu za razvoj metoda uz korištenje skeniranja mozga kako bi se izmjerile tjeskoba, depresija, ljutnja ili neko drugo emocionalno stanje.

„Mnoge osobe pate od kroničnih bolova i često im se ne vjeruje. Ovo smatramo načinom potvrde boli, ukoliko postoji sumnja,“ rekao je Tor Wager, neurološki znanstvenik sa Sveučilišta u Koloradu. Studije funkcionalne magnetske rezonance (fMRI) su pokazale da se određena područja mozga aktiviraju kada ljudi doživljavaju bol. No, ta se ista područja aktiviraju i kao odgovor na druga iskustva, kao što su bolne misli ili društveno odbacivanje zbog čega su znanstvenici tijekom posljednjih godina tražili specifičan obrazac aktivnosti na tim područjima pomoću kojih bi izdvojili iskustvo fizičke boli. „Ono prema čemu naginjemo je pokušaj predviđanja kvantitete osobnih osjećaja iz obrazaca moždane aktivnosti,“ rekao je Wager.

Moždani potpis pri osjećaju boli

U spomenutoj su studiji Wager i njegov tim proveli fMRI skeniranje na ukupno 114 zdravih sudionika dok su se njihove ruke grijale različitom količinom topline uz pomoć računalno upravljane vruće ploče. U prvom su se eksperimentu koristili podaci dobiveni od 20 osoba kako bi se pokušali otkriti moždani obrasci uzbuđenja i inhibicije (neurološki „potpis“) koji su se mijenjali kako su sudionici iskušavali različite stupnjeve topline.

U daljnjem su istraživanju koristili podatke dobivene u prvom kako bi pokušali predvidjeti bol kod potpuno nove skupine sudionika. „Trenutno ne postoji niti jedan klinički prihvatljiv način mjerenja boli osim ispitivanja osobe o tome kako se osjeća,“ rekao je Wager. Snaga odgovora se skalirala povećanjem temperature i u korelaciji s odgovorom svakog sudionika o povećanju boli. Temperature su varirale od bezbolnih 44,3 °C do 49,3 °C, što odgovara temperaturi šalice vruće kave.

Temeljeno samo na intenzitetu moždanog potpisa, znanstvenici su s 93 % točnošću mogli razlikovati osjeća li sudionik bolnu vrućinu ili bezbolnu toplinu. Ovo neurološko očitavanje bi također moglo predvidjeti koja je temperatura bolnija za subjekta.

Uskoro će moći biti moguće odrediti razinu boli koju osjećaju osobe koje to ne mogu same reći

No, u svojem su istraživanju otišli još jedan korak dalje radeći i treći eksperiment u kojeg je bilo uključeno 40 osoba koje su nedavno prekinule ozbiljne ljubavne veze i koje se osjećaju odbačenima. Sudionicima su pokazane fotografije njihovih bivših partnera, a nakon toga one dobrih prijatelja. Istraživači su otkrili da su moždani potpisi za društvene ili emocionalne boli bili drugačiji od onih pri osjećaju fizičke boli. „To je vrlo provokativno,“ rekao je dr. Allan Ropper, neurolog s Brigham and Women’s i Sveučilišta Harvard. „Čini se da je moždani potpis poprilično precizan i moguće je razlikovati fizičku od drugih vrsta boli.“

U četvrtom su eksperimentu istraživači sudionicima dali infuziju lijeka sličnog morfiju dok su se tijekom testova na toplinu skenirali njihovi mozgovi. Prvi im je puta rečeno da dobivaju lijek, no tijekom drugog ispitivanja su mislili da primaju placebo iako su ponovo zaprimali lijek. Moždani su potpisi pokazali smanjenje razine boli u oba slučaja i to proporcionalno s količinom zaprimljenog lijeka.

„Ovo je istraživanje kvantni skok na području prikazivanja boli, a nadamo se i da predstavlja temelj za daljnja istraživanja,“ rekao je David Borsook, specijalist za bol u Dječjoj bolnici u Bostonu i na Harvardskoj medicinskoj školi. On predviđa da će skeniranje mozga jednog dana pomoći liječnicima da prate pacijentove simptome dok iskušavaju različite načine liječenja ili će pomoći istraživačima u uspoređivanju učinkovitosti eksperimentalnih lijekova protiv bolova.