SVEMIR KROZ TELESKOP

Večeras imamo super Mjesec – što li to zapravo znači?

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Pun Mjesec ćemo imati 23.06.2013. u 11:32 GMT (po nultom meridijanu u Greenwichu), no ovaj prirodni fenomen će imati još jednu posebnost, naime od 22. na 23. lipnja Mjesec će se nalaziti u godišnjem perigeju, točnije bit će najbliži Zemlji, zajednički fenomeni punog Mjeseca i perigeja stvaraju poslasticu koja se naziva “super Mjesec.”

Čudesni Mjesec i njegov utjecaj na kalendare

Mjesec označava kalendarsku jedinicu od 28 do 31 dana, koja otprilike prati prirodni period povezan s kretanjem Mjeseca – našeg prirodnog satelita. Arhaični koncepti mjerenja vremena su se striktno držali ciklusa mjesečevih mijena, zahvaljujući istome nastalo je mjerenje po lunarnom kalendaru. Znanost smatra kako su ljudi prvotno počeli koristiti lunarni kalendar za vrijeme paleolitika, no dan danas još uvijek imamo kalendare koji se baziraju na lunarnim ciklusima, poput židovskog ili islamskog kalendara čiji kalendarski mjeseci počinju s prvim pojavljivanjem mladog mjeseca (mlađaka) poslije zalaska Sunca.

Razvoj super Mjeseca 2011. godine.

Razvoj super Mjeseca 2011. godine.

Iako većina javnosti smatra kako je kretanje Mjeseca oko Zemlje jednostavno i cikličko, mjesečeva orbita je vrlo složena. Stvarna mjesečeva orbita se mjeri fiksnim referentnim sustavom poznatim pod nazivom „zvjezdani mjesec“ jer predstavlja vrijeme za koje se Mjesec vrati na isti položaj na nebeskoj sferi između fiksiranih zvijezda, što je otprilike 27, 3 dana.

Anomalije u Mjesečevoj orbiti

Mjesečeva orbita ima izgled elipse, međutim njena orijentacija i oblik nisu fiksirani. Položaj apsida; apogeja – najudaljenije točke Mjeseca od Zemlje i perigeja – najbliže točke Mjeseca od Zemlje, traje malo više od devet godina, što znači da od najvećeg super (punog) Mjeseca do super (punog) Mjeseca prođe gotovo 18,61 godina.

Super Mjesec u perigeju iz 2011. godine.

Super Mjesec u perigeju iz 2011. godine.

U perigeju nam se Mjesec nalazi na otprilike 385 tisuća kilometara od Zemlje, tada nam se Mjesec čini 14% veći nego li za vrijeme apogeja, a u slučaju da je riječ o punom Mjesecu i njegovom perigeju (pravo značenje kovanice SUPER Mjesec) , tada je Mjesec 30% sjajniji nego li inače. Kada je Mjesec u apogeju tada se nalazi na otprilike 405 tisuća kilometara od nas.

Zadnji super Mjesec sa super perigejom je bio 19.03.2011. s udaljenošću od tek 356.575 kilometara od Zemlje, a ovogodišnji super Mjesec je nešto udaljeniji od onoga prije dvije godine, i bit će manje sjajan.

Super mjesec u lipnju 2013.

Super mjesec u lipnju 2013.

Slijedeći super Mjesec će se dogoditi 10.08.2014. godine kada će naš prirodni satelit biti na udaljenosti pet kilometara većoj od ove večerašnje.

Što zapravo znači imenica „super Mjesec“?

Super Mjesec je kovanica za koju nije zaslužna astronomija već astrologija. Nju je „skovao“ astrolog Richard Nolle davne 1979. godine:

„…. Imamo pun Mjesec koji se nalazi na vrhuncu perogeja, ukratko Zemlja, Mjesec i Sunce su se poravnali u jednu crtu, no svake godine imamo otprilike 4-6 super Mjeseca.“

No podsjetimo se na neke astronomske podatke:

2011. Mjesec je 19.03. bio na 356.575 kilometara od Zemlje

2012. Mjesec je u perigeju bio 06.05. na 356.955 kilometara od Zemlje

2013. Mjesec je u perigeju 23.06. na 356.991 kilometara od zemlje

2014. Mjesec je u perigeju 10.08. na 356.896 kilometara od Zemlje

2015. Mjesec je u perigeju 28.09. na 356.877 kilometara od Zemlje

2016. Mjesec je u perigeju 14.11. na 356.509 kilometara od Zemlje

Značenje lunarnog perigeja

S obzirom na Mjesečev gravitacijski utjecaj na Zemlju, koji se najbolje može primijetiti po plimama i osekama, vulkanskim erupcijama, potresima. Iako sam perigej stvara plime koje su u načelu jače od uobičajenih za 2,5 centimetara, očigledno je da imaju određene učinke i na Zemljinu magmu jer se potres u Japanu dogodio 11.03.2011. dok je super lunarni perigej bio 19.03.2011.

Naime prateći teoriju fizičara Jamesa McCanneya koji je iznimno detaljno objasnio kako naš planetarni sustav nije zatvoreni sustav već da na planetu utječu različiti utjecaji iz neposrednog svemirskog susjedstva, značajno je primijetiti da se na dan potresa u Japanu, koji je bio toliko snažan da je poremetio gravitaciju planete ispod samog Japana, Zemlja našla u poravnanju s Merkurom, Venerom, Saturnom i Neptunom i to u obliku slova “V” sa Saturnom u najnižoj točci konfiguracije u obliku slova “V.”

McCanney je gravitacijske utjecaje dodatno pojačao s pražnjenjem solarnog kondenzatora i utjecaju električnih pražnjenja ne samo okolnih planeta već i kometa koje su iznimno jako električni nabijene. Ako je McCanney barem dijelom u pravu glede planetarnih utjecaja na Zemlju, tada ne možemo zanemariti niti super Mjesec i njegov utjecaj na Zemlju. Teoriju Električnog svemira zastupaju i mnogi drugi fizičari, a na dnu našeg teksta možete pronaći poveznice koje će vas dodatno upoznati s ovom tematikom.

Vidjeti nevidljivo

Iako je naša današnja znanost iznimno materijalno orijentirana, morat ćemo spomenuti i rad prof. dr. T.C. Lethbridgea koji je istraživao EM polje ljudi i bio-energetska polja uz pomoć viska i rašlja, naime on je otkrio kako Mjesec uvelike utječe na kretanje i veličinu našeg EM polja, koje u stvari izgleda kao dvojni stožac spojen u najširoj bazi. Vrhovi EM polja ljudi se polako ali sigurno pomiču u skladu kretanja Mjeseca.

Na žalost T.C. Lethbridge je davno umro, a nitko od znanstvenika nije želio nastaviti istraživanja na ovom polju u strahu od ismijavanja i negativne reputacije.

Pitamo se što li bi zapravo saznali da se naše EM polje snimi za vrijeme super Mjeseca, možda bi tada zapravo otkrili zašto su pradavni ljudi bili toliko fascinirani s ovim prirodnim fenomenom i zašto su se za vrijeme super Mjeseca održavale svetkovine uz vatru s ritualnim plesom i muzikom?

Reference Matrix World:

Može li Mjesec uzrokovati potrese?

Komet Elenin, poravnanja u solarnom sustavu i posjetitelji iz dubokog svemira

Intervju s James M. McCanneyem

Planet X i komete ubojice

Električni svemir: Komet Elenin – debata koja se nikada nije dogodila

Električni svemir: Komet Elenin – debata koja se nikada nije dogodila – drugi dio

Električni svemir i aktivne komete

Električni svemir: Što je bilo prvo?

Kako koristiti magiju Toma Letgbridgea

Reference:

Most “super” supermoon of 2013 on June 22-23

Super Full Moon

Mjesec (razdoblje)

Orbit of the Moon

Supermoon