Autor: Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

Izrada zdravog, uravnoteženog i hranjivog plana prehrane bi u današnje doba mogla biti teška, osobito kada se smjernice koje se odnose na ono što hranu čini zdravom, dramatično razlikuju, ovisno o tome koga pitate. Kao posljedica ovoga su nastali određeni mitovi vezani uz prehranu, a kojih biste možda željeli biti svjesni , osobito ako se nalazite u procesu preformuliranja svojih prehrambenih navika. Ti mitovi su:

Nemasno je dobro za vas. – Suvremeno je društvo u velikoj mjeri indoktrinirano u razmišljanje da masnoće začepljuju arterije i da su one to zbog čega se osoba deblja te da ih zbog toga treba izbjegavati. No, ništa nije dalje od istine. Tropska ulja, kao što su kokosovo i palmino, maslac dobiven od životinja hranjenih travom i masnoća iz mesa su, u stvari, poprilično zdravi. Ove zasićene masti pomažu pri zdravom funkcioniranju mozga i reguliraju proizvodnju hormona. No, s druge strane, popularna biljna ulja, koja su nerijetko hidrogenizirana i prerađena u trans-masti su primarni uzrok srčanih i drugih bolesti i trebalo bi ih izbjegavati.

Sve masti i ulja su sastavljeni od kombinacije tri glavne vrste masnih kiselina: zasićene, mononezasićene i polinezasićene linolne kiseline (LA). Ovo se odnosi na vrste struktura koje ove masne kiseline imaju između svojih atoma ugljika i vodika. Lanac ugljika u zasićenim masnim kiselinama je popunjen, ili zasićen atomima vodika. To zasićenje stvara kompaktanu i vrlo stabilnu strukturu koja odoljeva oksidaciji, čak i pod visokim temperaturama. Zasićene masne kiseline nalaze se u životinjskoj masti i tropskim uljima. Detaljnije i dodatne informacije možete potražiti ovdje.

Morate jesti što manje soli jer je to dobro za zdravlje.  – Ova tvrdnja pretpostavlja da većina ljudi konzumira vrlo otrovnu sintetičku, rafiniranu kuhinjsku sol koja je odgovorna za izazivanje stanične upale zbog čega bi ju trebalo izbjegavati. No, ono što većina ljudi ne zna jest to da su nerafinirane, prirodne i mineralne soli potpuno drugačije jer su prepune zdravih minerala, elektrolita i ostalih važnih hranjivih sastojaka. Drugim riječima, konzumacija morske i mineralne soli je, u stvari, dobra za zdravlje.

Zamijenite li rafinirani šećer agavom ili medom, to će biti bolje za vas. – U većini je slučajeva zamjena stolnog šećera agavom ili medom u ime poboljšanja zdravlja besmislena jer su te popularne zamjene za šećer jednako rafinirane i nezdrave kao i običan šećer. Primjerice, agava sadrži visoke razine fruktoze koju jetra izravno metabolizira i pretvara u mast. Također, med postaje otrovan, osim ako je riječ o onom sirovom i neobrađenom. Naravno, kada je med u pitanju, dobro je znati njegovo porijeklo jer bi mogao sadržavati i tragove pesticida ukoliko je dobiven iz zaprašenih i kontaminiranih područja. Uz navedeno, zagrijavanje meda uništava njegova blagotvorna svojstva i potiče propadanje invertaze – glavnog pčelinjeg enzima. Kada se med zagrije iznad 40 °C, pretvara se u ljepljivu tvar koju je teško probaviti i koja se smatra otrovom budući da se drži uz tkiva tijela i teško ju je ukloniti.

Šećer, osobito rafinirani, predstavlja opasnost za naše tijelo, osobito kada se sjetimo da uzrokuje ovisnost i da se stanice raka hrane njime, a više o njemu pročitajte u nekim od naših prethodnih tekstova koje možete naći ovdje, ovdje i ovdje.

Jedenje jaja povisuje razinu kolesterola. –  Medicinski se sustav dugo nećkao u vezi ovog pitanja, no istina o jajima će zauvijek ostati jednaka: jaja zdravih kokoši uzgojenih na pašnjacima su izvrstan izvor proteina i kolesterola i sama po sebi ne uzrokuju srčane bolesti. A uklanjanje žumanjaka i jedenje samo bjelanjaka, kao što većina ljudi i radi, može biti štetno za zdravlje jer bi se, za optimalnu prehranu,  jaja trebala jesti u potpunosti.

Neorganska jaja mogu sadržavati jednake antibiotike, kemikalije i hormone kojima su hranjene kokoši. Dodate li na to GMO hranu, zagađenu vodu i nehigijenske životne uvjete, dobivate jaja koja su, u stvari, kuglice otrova. Za organski uzgojena jaja se u mnogim studijama do sada pokazalo da sadrže zdrave količine bjelančevina, vitamina B, omega-3 masne kiseline i mnoge hranjive tvari kao što su lutein i zeaksantin, koje smanjuju rizik od senilne makularne degeneracije (AMD), glavnog uzroka sljepoće. Rješenje se možda krije u umjerenosti i kupnji organski uzgojenih jaja.

Organski proizvodi nisu bolji od konvencionalnih. – Mnoge će osobe vjerovati da se konvencionalni proizvodi, uzgojeni na tvorničkim farmama, ne razlikuju od organskih proizvoda uzgojenih bez umjetnih intervencija. No, ono čemu mnoge studije tijekom godina svjedoče jest to da je organska hrana bogatija vitaminima, mineralima i drugim hranjivim tvarima te je u mnogo manjoj mjeri zagađena pesticidima i ostacima otrovnih herbicida u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.

Svo crveno meso je nezdravo. – Glavnostrujaški mediji u posljednje vrijeme vole napadati crveno meso, no problem je ponovo u tome da svo crveno meso nije isto. U stvari, crveno meso dobiveno od stoke hranjene travom na pašnjacima je jednako zdravo, ako ne i zdravije, kao i meso divljeg lososa. Ovo je u potpunoj suprotnosti s tvornički uzgojenim  crvenim mesom koje je ispunjeno omega-6 masnim kiselinama koje uzrokuju upale.

Poanta je u načinu uzgoja životinja jer način njihovog uzgoja i ono što jedu određuje hranjivi profil mesa u cjelini zbog čega je meso najbolje kupovati od lokalnih uzgajivača koji životinje uzgajaju na prirodan način.

Zbog navedenih i sličnih mitova je danas teško biti siguran vrši li se ispravan odabir namirnica koje konzumiramo. No, jedno je sigurno: ne možete se za vodstvo po tom pitanju oslanjati na novinske naslove. Potrebno se informirati i „kopati malo dublje“ jer vjerovanje u mitove nikoga nije održalo zdravim.