Autor: urednici MW-a
Matrix World
Neki će se protiviti tvrdnji da bezglutenska prehrana može poboljšati stanje kod autistične djece, no za one koji su probali, dokaz nije u akademskim publikacijama već u onom što vide vlastitim očima. Ništa nije uvjerljivije od toga, pa ni razne dvostruko slijepe kliničke studije.

Procjenjuje se da se autizam pojavljuje u jednom od 50-tero djece te da je ovaj poremećaj vezan uz cjepiva, toksine iz okoliša, prehranu te pretjeranu uporabu antibiotika, te da je postotak oboljelih u stalnom rastu.

Tvrdnja da cjepiva ne uzrokuju autizam, kao i prehrambeni i okolišni čimbenici, konvencionalne medicinske vlasti često otpisuju u korist dosad nedostupnog genetskog objašnjenja. Radije se traži neka “idiopatska”, zvučna riječ za “ne znamo”, nego da se krene na više opsežnog istraživanja, kao što je upoznavanje uzročnih faktora u svakodnevnoj kemijskoj izloženosti ili iz prehrambenih navika.

No, stvarnost je da gluten sadrži širok spektar biološki aktivnih peptida koji, kako sada pokazuju brojni gomilajući znanstveni  dokazi o toksičnosti pšenice, mogu duboko utjecati na neurološko, imunološko i endokrino zdravlje kao i na probavu. Sama pšenica sadrži čak 23 000 potencijalno štetnih proteina, o čemu više možete čitati ovdje. Pitamo se kako je moguće da se medicinska zajednica tako indiferentno odnosi prema povezanosti prehrane i ponašanja, kako su uopće došli do svojih uzvišenih pozicija i zašto smo mi tako lako odustali od vlastitih zdravstvenih odluka i prepustili ih njima.

Gluten iz žitarica uzrokuje ovisnost, te razne štetne posljedice. U današnje doba smo doslovce zatrpani proizvodima od žitarica, a i u onima koji su napravljeni bez njih, može se naći gluten u tragovima.

Teško je donijeti vlastite odluke kada informacije nisu dostupne, a u javnosti se vrlo često daju filtrirane informacije, odnosne one ovise o stajalištu onoga tko iznosi takve činjenice. Tako su mnoge kvalitetne studije zanemarene ili su činjenice krivo prezentirane. Jedna od njih je i studija objavljena u časopisu “Neuroscience Nutritional” 2004. pod nazivom “Imunološki odgovor na prehrambene proteine, glutenske i cerebelarne peptide kod djece s autizmom”.

Istraživači su krenuli rasvijetliti mehanizme koji stoje iza autoimune reakcije na antigene živčanog sustava kod autističnih ispitanika. Uzeli su krv 50 pacijenata s autizmom i od 50 zdravih osoba kontrolne skupine te pogledali peptide iz glutenskih epitopa (protein pšenice) i malog mozga, dijela mozga koji ima važnu ulogu u kontroli motorike i kognitivnih funkcija, kao što su pozornost, jezik, strah i zadovoljstvo.

Istraživači su našli da je značajan postotak autističnih pacijenata imao istovremeno povećanje razine antitijela protiv glutenskih epitopa i cerebelarnih peptida. Zatim su znanstvenici koristili životinjski model kako bi saznali jesu li ta simultana uzvišenja bila posljedica unakrsne reaktivnosti između prehrambenih proteina i  cerebelarnih bjelančevina (antigena), odnosno, stvara li imunološki sustav antitijela protiv glutenskih epitopa koji greškom napadaju moždane proteine.

Otkrili su da su antitijela protiv glutenskih epitopa i cerebelarnih peptida kod zeca unakrsno reagirali za više od 60%, što ih je navelo da zaključe sljedeće:

“Zaključujemo da podskupina bolesnika s autizmom proizvodi antitijela protiv Prukinjeovih stanica (GABA-proizvodeni neuroni iz moždanog korteksa) i glutenskih epitopskih peptida, koji mogu biti odgovorni za neke od neuroloških simptoma autizma.”

Ovo nije jedina studija koja skreće pozornost na vezu između pšenice i autizma. Cochrane kolaboracija obavila je meta-analizu dokaza na tu temu i objavili su svoje rezultate 2004. godine. U pozadini njihove studije stoji:

“Predloženo je da peptidi iz glutena i kazeina mogu imati ulogu u nastanku autizma i da fiziologija i psihologija autizma može biti objašnjena pretjeranom aktivnošću opioida povezanih s peptidima. Istraživanje je izvijestilo o abnormalnim razinama peptida u urinu i likvoru osoba s autizmom. Ukoliko je to slučaj, prehrana bez glutena i/ili kazeina bi trebala smanjiti simptome povezane s autizmom.”

Zašto sve ovo ima itekako smisla? Na primjer, kada vi pojedete neku hranu koju ne podnosite, patit ćete od želučanih i crijevnih poremećaja, što znači da imate netoleranciju na neku hranu, no to je tek najblaži simptom. Kao što smo već pisali, gluten iz pšenice ima razornu moć na ljudski organizam, od shizofrenije do migrena, te nije nimalo neobično da se lišavanjem glutena iz prehrane mogu poboljšati mnogi simptomi koji su vezani uz autizam. Ista stvar je i s mlijekom i mliječnim proizvodima.  Mlijeko je još jedan ljepljivi prehrambeni proizvod, i to bukvalno, protein kazein iz mlijeka je taj koji drži na okupu sir, koristi se da bi se proizvodila lijepila, boje i plastika. Više o tome i o ostaloj štetnoj hrani čitajte ovdje.

Osjetljivost na gluten uključuje abdominalne bolove slične sindromu razdraženog želuca, zamor, glavobolju, migrene, shizofreniju te mnoge druge bolesti i stanja. Više o bolestima uzrokovanim glutenom pročitajte ovdje.

Neke studije koje predlažu vezu između crijevnih bakterija i autizma usmjerene su prema istraživanju uloge onih loših bakterija u probavnom sustavu. No studija istraživača s državnog sveučilišta Arizone  usmjerena je na korisne ili “dobre” bakterije.

Studija je bila mala, obuhvatila je 40-tero djece, od kojih je 20-tero imalo autizam. Istraživači su analizirali njihove crijevne bakterije kroz fekalne uzorke i kod djece s autizmom su našli da imaju znatno manje korisnih bakterija nego djeca bez tog poremećaja. To ih čini više osjetljivijim na druge, štetne bakterije.

Crijevne bakterije utječu na toliko aspekata našeg zdravlja, pa njihovi rezultati nisu neobični.  Nekoliko studija je povezalo unošenje antibiotika u ranom djetinjstvu s autizmom. Budući da su antibiotici poznati da osim bakterija koje uzrokuju infekcije brišu i one korisne bakterije, potrebne za reguliranje tjelesnog imunološkog i drugih sustava, veza između autizma i bakterija se produbljuje.

O vezi između prehrane i autizma svjedoči nam i priča o Tomu, dječaku koji boluje Aspergerovog sindroma, najblažeg oblika autizma. Njegovi roditelji navode da je kao beba često bio bolestan i da je uzimao puno antibiotika. Istraživali su sve o ovom poremećaju i od prijatelja su saznali za liječnika koji radi tretmane za autistični spektar kroz prehranu. Taj liječnik vjeruje da je uzrok autizma u crijevima, odnosno, zbog štete na sluznici crijeva zbog uzimanja antibiotika u ranoj dobi ili trudnoći što ih čini više poroznima.

Bi li prehrana bez glutena, šećera i mlijeka mogla pomoći i kod ublažavanja simtoma autizma? Čak i mnogi zdravi ljudi se okreću takvoj prehrani, o čemu smo pisali ovdje, stoga nema prepreka da se ne isproba i kod bolesnih, dapače.

Ova oštećenja utječu na način na koji ljudi s autizmom probavljaju hranu. Obično tijelo razgrađuje određene proteine iz naše prehrane na komponente zove peptidi. Peptidi se tada dijele na manje čestice koje lako mogu proći kroz stijenke crijeva. Antibiotici mogu izazvati da crijeva postanu porozna, koja tada apsorbiraju peptide prije nego li se ispravno podijele. Takvi peptidi zatim prolaze kroz u krvotok, uzrokujući oštećenje mozga i simptome autizma.

Neki od tih peptida oponašaju drogu morfij, tako da se može očekivati da dijete koje ima autizam ima visoku razinu ove kemikalije slične morfiju u krvotoku. Tomova majka kaže da je on gotovo stalno u prvih šest mjeseci uzimao antibiotike. Test urina je  potvrdio da je imao visoke razine ovog morfija u svojoj krvi.

Većina tih peptida su identificirani da potječu iz glutena, šećera i mliječnih proizvoda, te dotični liječnik preporučuje prehranu bez takve hrane. Nakon usvajanja takve ishrane, nakon samo 4 mjeseca, roditelji su primjetili znatne promjene kod Toma. Za razliku od ranije, kada je Tom bio u “svom svijetu”, bez interakcije s okolinom, nakon promjene ishrane postao je više svjestan okoline i drugih ljudi. Također je počeo pamtiti više informacija i mogao ih se lakše prisjetiti. Jedan od simtoma autizma su i tamni podočnjaci za koje se vjeruje da potječu iz nesposobnosti apsorpcije hranjivih tvari iz hrane, koje je Tom također imao, a koji su nestali promjenom ishrane. Kao najveću promjenu ističu njegovu interakciju s drugom djecom, koje ranije uopće nije bilo.

Tu je i slična priča o Ethanu, koji je također prebačen na ishranu bez glutena, šećera i mliječnih proizvoda, a kojemu su se simptomi drastično smanjili. Njegova majka kaže da je prve promjene primjetila nakon tri dana od promjene ishrane, tada je prvi puta spavao čitavu noć. Tri godine od tada, još uvijek na istoj ishrani, Ethan je nalik svoj drugoj djeci koja ne pate od autističnih simptoma.

Ovakvih priča ima zasigurno još, no svakoga tko u obitelji ima dijete s autizmom će najbolje uvjeriti vlastito iskustvo ili iskustvo nekoga tko im je jako blizak. Budući da ovakva vrsta prehrane ne predstavlja nikakvu opasnost ni za koga, svatko tko želi isprobati neinvazivnu metodu za poboljšanje stanja svog djeteta može je lako isprobati, bez ikakvih nuspojava, jer prehrana bez glutena, šećera i mlijeka može pomoći svakoj oboljeloj osobi bez obzira o kojoj se bolesti radi kao i svakoj zdravoj osobi da i ostane zdrava.

Ostali tekstovi o autizmu:

Studija: autizam povezan s industrijskom hranom i utjecajem okoliša
Cjepivo MMR izaziva autizam, potvrđeno na talijanskom sudu
Amiši nemaju autizam i ne cijepe se, je li to povezano?
Autizam može biti prednost u životu: liječnici ga trebaju prestati tretirati kao hendikep, tvrdi znanstvenik dr. Laurent Mottron
Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) namjerno prikriva znanstvena otkrića koja povezuju autizam i živu!
Autizam povezan sa mnogim genetičkim mutacijama
Težina autizma povezana s količinom teških metala u krvi
Poništeno “autistično” ponašanje kod miševa – postoji li ikakva veza s autizmom kod ljudi?
Više milijunska odšteta za dvoje djece s autizmom
Autistični geniji – misterij koji zbunjuje javnost – Stephen Wiltshire
Autistični geniji – misterij koji zbunjuje javnost – Kim Peek
Bebe majmuna razvile autistične simptome nakon uobičajenog koktela cjepiva koji se daje djeci
ISTRAŽIVANJE GENETIKE KAO UZROKA AUTIZMA: Skup pokušaj marginaliziranja cjepiva kao uzročnika poremećaja!
Cjepivo protiv hepatitisa B utrostručuje rizik od autizma kod novorođenih dječaka