TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Nova studija veže GM hranu s leukemijom

Autor: Irena Dujmušić
Matrix World

Nakon dokaza da se Bt toksin nalazi u ljudskoj krvi, te da GM kukuruz kod štakora izaziva rak, novo istraživanje objavljeno u najnovijem izdanju žurnala za hematologiju i tromboembolijske bolesti otkriva njegova potencijalna leukemogenična svojstva. Bt toksin se nalazi u velikoj većini GM usjeva.

BT žitarice, dobivene transformacijom bacillus thuringiensisa, su dobivene genetskim inženjeringom da bi bile otporne na nametnike, tako što će proizvoditi svoj vlastiti insekticid. Osim toga one su modificirane da budu otporne i na herbicide. Zahvaljujući tome, Bt se prehranom unosi u organizam te se nalazi u krvi trudnica i fetusa, pa i kod žena koje nisu trudne, o čemu nam svjedoči studija koju smo prezentirali ovdje.
2012. smo konačno dočekali znanstveni dokaz o izuzetnoj štetnosti GM hrane. U francuskoj studiji o kojoj smo više pisali ovdje,  dokazano je da Monsantov GM kukuruz i herbicid Roundup uzrokuju rak, na animalnom modelu.

No razvoj i uzgoj GM žitarica se nastavlja bez obzira na brojne dokaze o izrazitoj štetnosti i bez obzira na to što su kukci, zbog kojih su i modificirane, postale otporne na ugrađeni pesticid.

Na žalost, sada je novom studijom dokazano da biopesticidi ugrađeni u GM usjeve, poput Bt toksina, mogu pridonijeti krvnim abnormalnostima od anemije do hematoloških malignih bolesti kao što je leukemija.

Bt kukuruz je razvijen uz pomoć transformacije cryAB forme Bacillus thuringiensisa(Bt) u žitarici. Uobičajen je u većini GM (genetski modificiranih) žitarica. Zastrašujuće je da je ovaj toksin je detektiran kod trudnica, njihovih fetusa i kod žena koje nisu trudne te da izaziva anemiju i leukemiju.

Bt kukuruz je razvijen uz pomoć transformacije cryAB forme Bacillus thuringiensisa(Bt) u žitarici. Uobičajen je u većini GM (genetski modificiranih) žitarica. Zastrašujuće je da je ovaj toksin je detektiran kod trudnica, njihovih fetusa i kod žena koje nisu trudne te da izaziva anemiju i leukemiju.

Skupina znanstvenika iz Odjela za genetiku i morfologiju, Institut za biološke znanosti, Sveučilište u Braziliji, testirali su biološku sigurnosti ljudi i okoliša od GM usjeva, posebno obraćajući pažnju na to da je Bt toksin pronađen u gotovo svim poljoprivrednim kulturama.

Ova nova studija otkriva da su različite binarne kombinacije i doze Bt toksina sposobne za ciljanje stanica sisavaca, posebice stanice porijeklom od crvenih krvnih stanica što je rezultiralo njihovim promjenama koje ukazuju na značajne štete, kao što je anemija. Osim toga, istraživanje je pokazalo da Bt toksin potiskuje proliferaciju koštane srži uzrokujući abnormalnosti limfocita koje su u skladu s nekim vrstama leukemije.

Istraživači su također otkrili da jedan od prevladavajućih mitova o selektivnoj toksičnosti Bt-a kod insekata ne vrijedi:

“Prijavljeno je da Cry toksini (Bt toksini) izvršavaju svoju toksičnost kada se aktiviraju u alkalnom pH faktoru probavnog trakta ličinke, a budući da fiziologija probavnog sustava sisavaca ne dopušta njihovu aktivaciju, toksičnost kod sisavaca bi bila zanemariva. Međutim, naša studija je pokazala da Bt kristalne spore genetski modificiraju da individualno izraze Cry1Aa, Cry1Ab, Cry1Ac ili Cry2A induciraju hematotoksičnost pogotovo na eritroidnim linijama. Ovaj nalaz potvrđuje radove koji pokazuju da alkalno solubilizirane Bt kristalne spore izazvaju hemolizu u in vitro staničnim linijama kod štakora, miševa, ovaca, konja i kod ljudskih eritrocita te sugerira da membrane osjetljivih stanica (eritrocita, u ovom slučaju) mogu biti primarni cilj za ove toksine.”

Istraživanje je također pokazalo:

1. Cry toksini su sposobni za vršenje svojih štetnih učinaka kada su suspendirani u destiliranu vodu, ne zahtijevajući alkalinizaciju preko fiziologije insekata da bi postali aktivni kao što se nekad vjerovalo

2. Doza Cry1Ab od 27 mg / kg, najniža razina testiranih doza, bila je u mogućnosti inducirati hipokromnu anemija u miševa

3. Suprotno od posljednjih izvješća koja su tvrdila da su Bt otrovi općenito netoksični, ne nakupljanju se u masnom tkivu u i ne opstaju u okolišu, nova studija je pokazala da svi testirani Cry toksini imaju izraženiji utjecaj od 72 sata od izloženosti nadalje

4. Visoke doze Cry toksina uzrokuju krvne promjene indikativne za oštećenja koštane srži

Autori su istaknuli da njihovi rezultati “pokazuju leukemogenične aktivnosti za ostale kristalne spore što još nije do sada objavljeno u literaturi.”

Zaključak autora je:

“Rezultati su pokazali da Bt kristalne spore genetski modificirane za individualno izražavanje Cry1Aa, Cry1Ab, Cry1Ac ili Cry2A mogu izazvati neke hematološke rizike za kralježnjake, povećajući svoje toksične učinke s dugotrajnim izlaganjem. Uzimajući u obzir povećani rizik od ljudske i životinjske izloženosti na značajne razine tih toksina, pogotovo kroz prehranu, naši rezultati ukazuju na to da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se objasnio mehanizam uključen u hematotoksičnost nađenu kod miševa, te utvrditi toksikološke rizike na ne-ciljanoj skupini, posebno kod sisavca, prije zaključivanja da su ti mikrobiološki kontrolni agensi sigurni za sisavce.”

Znači, njihov zaključak je da ne treba zaključivati da je Bt siguran za sisavce, što je potpuno oprečno s dosadašnjim rezultatima istraživanja, a pitanje je i tko financira sva ta hvalospjevna istraživanja.

Na svu našu sreću, pogotovo na sreću onih nevjernih Toma, na vidjelo izlaze i neovisna istraživanja koja nisu potplaćena od strane biotehnoloških kompanija. Jedna od njih je i studija koja nam je predočila da je ne-GM kukuruz 20 puta nutritivno, energetski i proteinski bogatiji u odnosu na GM kukuruz. Više o tome pročitajte ovdje.

Većina se pita što može pojedinac protiv diva. Može puno. Može tražiti informacije a ne slijepo vjerovati. Može ne podržavati biotehnološke kompanije koje se bave genetskim modifikacijama tako što neće kupovati takve proizvode. Može širiti informacije. Može tražiti alternativu – zdravo organski uzgojenu hranu. Može od svoje vlade zahtjevati pravo na istinitost informacija, pravo na objektivno informiranje. Može sve, osim čekati da bude bolestan i da se tada pita – pa zašto baš ja.