PONERIZACIJA DRUŠTVA

Znanstvena istraživanja otkrila da su religiozni ljudi manje inteligentni od ateista

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Nedavno je objavljena meta analiza 63 znanstvene studije u čijem zaključku stoji kako postoji direktna veza između religioznosti i smanjene inteligencije. Iako su neke od znanstvenih studija trajale gotovo cijelo stoljeće dok druge još uvijek traju, pobornicima religioznosti se nije svidjela ideja o negativnoj korelaciji vjere i ljudske inteligencije, no s druge strane zaključke znanstvenih studija je gotovo nemoguće pobiti zbog iznimno detaljiziranih istraživanja.

Želite li vjerovati ili znati?

Kad god se istražuje religioznost i njen utjecaj na čovječanstvo stvaraju se brojne kritike od strane ljudi koji ne mogu sagledati utjecaj vlastite vjere na društvo. Vjernicima je teško pojmiti utjecaj religioze – vladavine psihopata unutar organiziranih religijskih organizacija (bez obzira; na krvave religijske sukobe, progone, pronevjere i pranja novca, silovanja, pedofiliju i mučenja koju su obavljali i još uvijek obavljaju pripadnici i svećenici unutar religijskih organizacija), jer slijepo vjerovanje pobija kritički i otvoren um koji više od svega želi znati.

U slučaju da pripadate grupi koja želi vjerovati bez da želi znati, molimo vas da preskočite ovaj tekst jer istina boli.

Meta analiza s alarmantnim zaključcima

Znanstvenici sveučilišta Rochester su provjerili i usporedili podatke 63 znanstvene studije, od toga je u 53 studije otkriveno da vjera ima iznimno negativan utjecaj na ljudsku inteligenciju. Miron Zuckerman, voditelj ove meta analize je za Yahoo News izjavio kako inteligentni ljudi imaju puno manju mogućnost da budu vjernici, no s druge strane je rekao da su razlozi zbog čega ljudi s velikim IQ-om odbijaju poimanje religije, puno kompleksniji, nego li se to prije smatralo.

Kolika je razlika između spiritualnosti i religioznosti? Dozvoljava li viši IQ kod ljudi spiritualnost dok dok zazire od religioznosti?

Kolika je razlika između spiritualnosti i religioznosti? Dozvoljava li viši IQ kod ljudi spiritualnost dok zazire od religioznosti?

Prijašnje studije su uglavnom zaključivale da inteligentni ljudi jednostavno „imaju više znanja“ da bi upali u striktan način razmišljanja kojeg promoviraju vjere. No razlozi za takva stanovišta su puno složeniji. Na primjer, inteligentni ljudi imaju veće šanse za uspjeh u životu, i „trebaju“ vjeru puno manje nego li ljudi na dnu društvene ljestvice.

Zaključke studija koje je obrađivao Zuckerman uključuju analize istraživanja ljudi tijekom cijelog njihovog života i njihov odnos prema vjeri. U jednom dijelu je istraživano 1500 nadarene djece s inteligencijom većom od 135 IQ, ta studija je započeta 1921. godine, i s obzirom da su neki od sudionika još uvijek živi, ona još uvijek traje.

Iako su neki sudionici danas stari između 75-91 godinu, nekadašnja djeca iz istraživanja Lewisa Termana su pokazala puno manju zainteresiranost za religiju nego li je to uobičajeni društveni prosjek. Zbog određenih uvjerenja da ljudi imaju tendenciju početi vjerovati u starijoj dobi, Zuckerman je rekao kako će morati napraviti dodatnu analizu da bi vidjeli jesu li sudionici Termanovog istraživanja postali religiozniji „pod stare dane.“

Koliko i kako religije djeluju na naš intelekt, smo mogli vidjeti u zadnjih nekoliko milenija s brojnim vjerskim ratovima i progonima.

Koliko i kako religije djeluju na naš intelekt, smo mogli vidjeti u zadnjih nekoliko milenija s brojnim vjerskim ratovima i progonima.

Pored mnoštva objavljenih podataka i usporedbi, upada u oko kako nadprosječno inteligentna djeca najbrže napuštaju religijska vjerovanja, ili ih detaljno preispituju, jedan od razloga zbog kojih se okreću od vjere je i nemogućnost klera, religioznih knjiga i vjeroučitelja da potaknu raspravu s djecom već ih tjeraju da memoriziraju religiozne tekstove i doktrinu vjere bez ikakvog propitivanja.

U deset studija u kojima se pokazalo kako vjera ima pozitivan učinak na ljudsku inteligenciju, sudionici i voditelji studija su bili financirani od strane nekih religijskih sveučilišta ili su bili aktivni u određenim religijskim crkvama.

Autori meta analize su svaku pojedinu studiju odvojeno pregledavali, uzimajući u obzir kvantitet i kvalitetu podataka, veličinu ispitivanog uzorka, vrijeme provedeno u promatranju ispitanika i metode analiza koje su korištene.

Može li se religija objasniti logikom?

Može li se religija objasniti logikom? Ili je u pitanju oblik patokracije?

Studije su također pokazale kako spol ne utječe na statističku učestalost vjernika, no dob i društveni status i te kako imaju veze s brojem vjernika, za sada je poznato kako srednjoškolski učenici imaju najmanju tendenciju da budu religiozni, dok najsiromašniji i najmanje educirani ljudi srednje ili starije dobi imaju najveću tendenciju da budu religiozni.

Kritičari ove meta analize su napomenuli kako se isključivo ispitivala inteligencija definirana analitičkim razmišljanjem dok je izostavljena moderna forma kreativne i emocionalne inteligencije.

Psiholozi koji su ispitivali zaključke unutar ovih znanstvenih studija su povezali sekularna razmišljanja nadprosječno inteligentnih ljudi s idejom da isti ne podnose varijacije kontrole, naročito one koja zadire u domenu slobodnog razmišljanja, također je otkriveno da inteligentni ljudi često preispituju učitelje pa tako i one koji ih uče vjeri i nakon što shvate kako vjeroučitelji znaju puno manje od njih na domenu generalnog znanja, gube interes za vjeru i religijska učenja.

1958. godine Michael Argyle je napisao slijedeće:

„Iako inteligentna djeca brže i ranije usvajaju religiozne koncepte, oni su prvi koji u njih počnu sumnjati, točnije počnu sumnjati u istinitost religijske doktrine, inteligentni đaci imaju puno manji kapacitet za prisvajanje ortodoksnih vjerovanja, i najvjerojatnije neće biti religiozni.“

Većina inteligentnih i natprosječno inteligentnih ispitanika iz 53 studije su tvrdili kako su vjerska uvjerenja iracionalna, te da se ne mogu zaključiti ikakvim logičnim rasuđivanjem i znanstvenim metodama.

Ljudi koji razmišljaju o religijskim doktrinama, oni koji uspoređuju različite vrste vjera i koji propitkuju o vjerskim učenjima te procesuiraju religijske funkcije, najčešće usvajaju ateizam, s druge strane ljudi koji su IQ siromašni i koji imaju nesigurnu ekonomsku situaciju će najčešće usvojiti bilo koji oblik teizma.

Meta analiza je otkrila da needucirani ili slabo educirani ljudi i ljudi s prosječnom ili manjom inteligencijom, imaju tendenciju nepropitkivanja vjere, točnije oni religijska učenja uzmu bez zadrške, vjerujući na riječ, onome što im vjera propovijeda.

U gotovo svim uspoređenim studijama je otkriveno da ljudi s nadprosječnom i velikom inteligencijom pod stare dane neće vjerovati ili će se okrenuti vjeri u jako malom broju, zbog uobičajenog i uvriježenog straha od smrti.

U studiji iz 1916. godine pod nazivom Leuba istraživanje, čije je nalaze ispitao Zuckerman sa svojim timom, je otkriveno kako je 58% slučajno odabranih znanstvenika iz SAD-a, izjavilo da sumnja u postojanje boga, kakvog se prikazuje u religijskim knjigama, dok su neki izrazili sumnju da bog uopće ne postoji, danas se ta brojka povećala na 70%.

Kako god bilo inteligentni ljudi žele znati više, više se educiraju, više samostalno istražuju i analiziraju bez socijalnih, političkih i religijskih ograničenja, vjerovanje često uspoređuju s ograničavajućim čimbenicima i izrazitom kontrolom razmišljanja.

Je li Richard Dawkins uvrijedio pripadnike islamske vjere ili je otkrio tužnu istinu?

Je li Richard Dawkins uvrijedio pripadnike islamske vjere ili je otkrio tužnu istinu?

Nakon objavljivanja ove meta analize, podiglo se jako puno prašine na Internetu, u jeku burnih rasprava s različitim teolozima i vjernicima, ateist svjetskog glasa Richard Dawkins je objavio na Twitteru, poruku koja je razbjesnila pripadnike islamske vjere:

„Pripadnici islamske vjere imaju manje dobitnika Nobelove nagrade, nego li koledž Trinity u Cambridgeu.“

Na žalost, rekao je istinu. No skloni smo uvjerenju kako religija nije jedini čimbenik u ovakvoj poraznoj informaciji, već da politika također ima svoju negativnu ulogu, zbog toga često pišemo o patokraciji – vladavini psihopata i ponerologiji – nastanku zla među ljudima.

Čini se da religija ima i negativan fizički utjecaj na naš mozak jer su u nedavnom istraživanju znanstvenici otkrili kako religija može atrofirati mozak vjernika, više pročitajte u tekstu pod nazivom: Religija može uzrokovati atrofiju mozga.

Meta analiza pod naslovom „The Relation Between Intelligence and Religiosity: A Meta-Analysis nad Some Proposed Explanations,“ ili „Odnos između inteligencije i religioznosti: meta analiza i neka objašnjenja“ je izdana u posljednjem broju žurnala Personality and Social Psychology Review.

Izvori:

Religious people are less intelligent than atheists, according to analysis of scores of scientific studies stretching back over decades

Religious people are less intelligent than atheists, study finds

Religious people are less intelligent than atheists, study finds