SVIJET POD LUPOM

Mikorize – informacijska mreža za biljke

Autor: Iva Trapp Sikirić

Matrix World

Britanski znanstvenici su otkrili opsežnu podzemnu mrežu koja biljke povezuje preko korijena, a služi kao kompleksna međubiljna komunikacija, neka vrsta interneta u biljnom svijetu. Sve je to moguće zahvaljujući gljivama koja se nazivaju mikorizne gljive.

Ime mikoriza doslovno znači gljiva-korijen. Ove vrste gljiva formiraju simbiotsku vezu s biljkom, kolonizirajući korijene i razvijajući fine niti toliko duboko u zemlju da djeluju kao produžeci korijenja, a nazivaju se hife. Hife su ne samo ključne u međusobnom upozoravanju biljaka o potencijalnoj opasnosti, već i učinkovitije u apsorbiranju vode i hranjivih tvari od samog korijena – mikorize otpuštanjem njima svojstvenih enzima povećavaju apsorpciju hranjivih tvari biljke od 100 do 1000 puta. One pomažu biljci u snabdijevanju fosforom, te akumuliraju dušik u zemlju.

Također, zahvaljujući hifama koje su puno tanje pa mogu doći do onih dijelova tla do kojih korijen ne može, mikorize čuvaju zalihe vode za potencijalna sušna razdoblja. Mikoriza od biljke dobija potrebne ugljikohidrate (s obzirom da ne može sama vršiti fotosintezu) koji tvore idealne uvijete za njen rast i razvoj.  Ove gljive su ključne za rast biljaka posljednjih 460 milijuna godina. Više od 90 % biljnih vrsta imaju ovu prirodnu simbiotsku vezu sa mikorizom, a mogu i povezivati biljke različitih vrsta.

ContainerBoosttreatedand untreated

Istraživači sveučilišta u Aberdeenu su smislili eksperiment kojim bi izdvojili učinke ove opsežne podzemne mreže. Uzgajali su skupine od po pet sadnica boba, od kojih su tri sadnice u svakoj skupini imale uvjete za razvoj mikorizijskih mreža, a dvije nisu. Također su blokirali uobičajenu biljnu komunikaciju putem zraka tako što su biljke prekrili vrećama. Onda su „žrtvenu sadnicu“ izložili lisnim ušima.

Rezultati su bili zapanjujući – biljke izložene biljnim ušima su uspjele, putem mikorize, signalizirati drugim biljkama s kojima su bile povezane, da su napadnute. To je upozorenim biljkama pružilo priliku da proizvedu kemijske supstance koje su odbojne lisnim ušima i koje privlače ose, prirodnog neprijatelja lisnih ušiju. Sadnice boba koje nisu bile povezane mikorizom nisu primile upozorenje i nisu razvile kemijsku zaštitu.

U čaši zdravog tla se može nalaziti nekoliko kilometara  tankih niti ove gljive. Da bi ovakvo biljno umrežavanje opstalo, zemlja mora biti čista – erozija, oranje, obrađivanje, sabijanje tla i slične ljudske djelatnosti uništavaju ovu blagotvornu gljivu. Intenzivno obrađivane biljke ne razvijaju mikorize, i samim time su manje zdrave.

Otkriće da gljive mogu omogućiti biljkama sustav upozorenja, doprinosi našem dubljem uvidu u načine uzgoja hrane. Omogućava nam da imamo „žrtvene biljke“ za potencijalne napade nametnika, preko čijih simbiotskih gljivica bi mreža upozorila i „naoružala“ ostatak usjeva . Da bi se nahranila rastuća svjetska populacija, moramo se vratiti načinima rada u skladu s prirodom.

Moderna poljoprivredna praksa degradira humus, bez namjere obnavljanja – toksične kemikalije, monokulture, upotreba GM sjemenja, uništavanje biološke raznolikosti, sve su to primjeri rada protiv prirode. Mikorize pomažu biljkama da ostanu zdrave, ali i obogaćuju zemlju i poboljšavaju  njenu produktivnost, dodaju organske tvari, čuvaju usjeve od suše te općenito povećavaju balans i otpornost ekosistema.

51bfa664789f2.preview-620

Nedugo nakon ovog otkrića, mnoge su tvrtke, ali i komercijalne farme, u svoju ponudu uvrstile i mikorize za kućne vrtove. Ukoliko imate organski vrt, dodavanjem malo mikorize, uz dobro organsko gnojivo, osiguravate svojim biljkama maksimalnu zaštitu i dotok hranjivih tvari. Važno je naglasiti da se granule mikorize moraju baciti na korijen biljke – ako nije u kontaktu sa korijenom, ugiba u roku od 48 sati, tako da je najbolje staviti mikorizu na korijen prilikom presađivanja.

Jedina skupina biljaka koja neće imati koristi od ove gljivice su biljke iz porodice Brassica  (kupus, brokula, cvjetača, repa, gorušica itd.) zato što ne dozvoljavaju ovakvu vrstu kolonizacije. Prednosti ovakvog načina uzgoja u potpunosti su vidljive kroz godinu – dvije. Također je bitno suzdržati se od manipuliranja zemljom, jer je nepotrebno i kontraproduktivno  pošto uništava organizme pomagače i njihove tunele. Dovoljno je nanijeti kompost i svježu zemlju svake godine i prepustiti težak posao organizmima koji za to služe.