Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

U nekoliko proteklih godina znanost je otkrila brojne nove činjenice o podrijetlu ljudskih bića, no nedavna vijest o nepoznatoj ljudskoj vrsti koja je nekada nastanjivala Sibir je dodatno zakomplicirala zagonetnu ljudsku prapovijest.

Bizarna ljudska evolucija

Dok s jedne strane imamo kreacioniste koji nas uvjeravaju kako je planeta stara nepunih 6000 godina s precima Adamom i Evom koji su stvorili cijelu ljudsku vrstu (iako je to genetički nemoguće), tako s druge strane imamo darwiniste koji su na muci jer se konstantno otkrivaju nove loze ljudskih vrsta koje zapravo niti ne bi trebale postojati jer su prestare i jednostavno se ne mogu objasniti Darwinovom teorijom evolucije.

Denisovanci – nepoznati praljudi davnine

Genetika je relativno mlada znanost koja ima sve većeg udjela u paleontologiji i antropologiji. Prije nekoliko godina u jednoj špilji u Sibiru, znanstvenici su pronašli ostatke kostiju praljudi s neobičnim genetičkim markerima koji ne pripadaju niti jednoj poznatoj ljudskoj vrsti. Izumrla hominidna vrsta je dobila naziv Denisovanci no podrijetlo njihovih neobičnih gena je ostala misterija koju dosadašnji znanstvenici još uvijek nisu uspjeli razriješiti klasičnim antropo-paleontološkim metodama.

Pomoć najmodernijih genetskih istraživanja

David Reich s medicinskog sveučilišta u Bostonu je uspio sekvencionirati potpuni denisovanski genom iz samo nekoliko fosiliziranih kostiju, svoje otkriće je predstavio na nedavnom okupljanju Kraljevskog društva u Londonu.

Komadić kosti malog prsta iz koje je sekvencioniran denisovanski genom.

Denisovanski genom pokazuje kako su ovi praljudi bili rođaci neandertalaca no njihovi su se razvojni putovi nenadano odijelili prije najmanje 400.000 godina. Daljnjim izučavanjem genetskih markera postalo je jasno da su neandertalci puno više sličili ljudima nego li dalekosibirski Denisovanci, a najveće iznenađenje predstavlja činjenica da je 1% denisovanskih gena stariji nego li ostatak genoma. Takvu interesantnu pikanteriju nemaju neandertalci u svome genomu.

Špilja u Sibiru u kojoj su otkriveni denisovanski ostaci.

Znanstvenici smatraju kako je trenutačno najbolje objašnjenje za takvu genetičku misteriju, mogućnost da su se Denisovanci parili s neidentificiranom praljudskom vrstom o kojoj mi danas ne znamo baš ništa. Ta prastara vrsta nema baš nikakve genetičke sličnosti s neandertalcima i njihovim precima. Uzimajući u obzir ovakav razvoj događaja, postaje jasno koliko malo znamo o našoj pradavnoj prošlosti i nastanku ljudske vrste.

Genetičar Johannes Krause s univerziteta Tubingen u Njemačkoj je potvrdio Reichove nalaze, smatrajući kako znanost mora pronaći ozbiljne odgovore na snažna pitanja o podrijetlu ljudske vrste.

Krause je jedan od prvih znanstvenika koji je ispitivao denisovanski genom, u čijim je markerima otkrio tragove miješanja s nepoznatom vrstom, pa ipak ovaj znanstvenik smatra kako nepoznati geni pripadaju hominidnim skupinama čije fosilizirane ostatke mi već imamo no smatra da na njima još uvijek nisu napravljene genetičke analize. Ostatak znanstvene zajednice s velikom rezervom gleda na Krausove navode smatrajući da se takvi genetički markeri lako daju iščitati iz neandertalskih genetičkih markera i njihovih predaka poput Homo heidelbergensisa, a koji i te kako izostaju u jedan posto denisovanskih gena. Pored svih teškoća u ispitivanju DNK iz fosila, znanstvenici smatraju da su imali sreću s izvlačenjem genetskih sekvenci iz prastarih kostiju neandertalaca i Denisovanaca jer su njihovi ostatci jako dobro očuvani u ledenim tundrama Sibira. S fosilnim ostacima praljudi i hominida iz Afrike i južne Azije situacija je potpuno drugačija, jer je vruće podneblje uglavnom uništilo DNK ostatke.

Pitanja bez odgovora

Bez obzira na genetički misterij iz Sibira, postaje sve više jasno da su se daleke vrste praljudi međusobno parile stvarajući nove oblike hominida. Trenutačno važeća teorija ljudske evolucije tvrdi kako su se direktni preci ljudi nakon napuštanja Afrike miješali s Neandertalcima i Denisovancima stvarajući nove genetičke markere. Pored svega otkrivenog, nedavna istraživanja su pokazala još jednu neobičnu pikanteriju, genetički gledano afrički lovci skupljači, čije malene klanove još uvijek možemo naći u Kalahariju i okolnim područjima, imaju ostatke miješane genetike s još jednom vrstom praljudi koja je znanosti nepoznata, iako afrički lovci skupljači nikada nisu napustili Afriku. Genetika je otkrila kako se miješanje dogodilo prije 700.000 godina, te da ljudi u ostatku svijeta nemaju ostatke tih gena.

Logično bi trebali postaviti pitanje, tko su svi ti praljudi i zašto se čini kao da su „nestali pod zemlju“?

Izvori:

Genetic evidence for archaic admixture in Africa

Evolutionary History and Adaptation from High-Coverage Whole-Genome Sequences of Diverse African Hunter-Gatherers