Autor: Ljubica Šaran
Matrix World
Prostor oko Kavkaza krije brojne arheološke nepoznanice, u zadnjih par godina znanstvenici sve više istražuju područja oko gradova Tzelentchik, Touapse, Novorossiysk i Sochi, gdje su pronađeni prastari dolmeni, groblja i monolitne strukture za koje se sumnja da su stare do 25.000 godina.
Još jedna zagonetka koju trebamo odgonetnuti
Do sada smo imali priliku predstaviti puno arheoloških nalazaka koji se nikako ne mogu objasniti trenutačnom znanstvenom paradigmom kako ljudska civilizacija ima linearan razvoj od jednostavnog kamenog doba do razvijenog i tehnološki naprednog stanja.

Neobična 9.500 godina stara narukvica od opsidijana s nepravilnostima koji se jedva vide pod mikroskopom.
Pored brojnih čudnovatih artefakata koje je predstavio Klaus Dona (o čemu smo mi pisali ovdje i ovdje) do najnovijih otkrića piramida u podmorju Azora (o čemu smo pisali ovdje) i rukotvorina, poput mikroskopski napravljene narukvice od opsidijana iz Turske, stare preko 9.500 godina (o čemu smo pisali ovdje), sve više nam se čini da zvanična linearna predstava razvoja civilizacija nikako „ne drži“ vodu, već da arheologija stalno nailazi na dokaze o razvijenim kulturama i civilizacijama koje su zbog različitih globalnih kataklizmi gotovo u potpunosti nestale s lica Zemlje.
Takvi dokazi se mogu naći i na području Kavkaza, riječ je o dolmenima, megalitima, piramidalnim strukturama, grobljima i zagonetnim reljefima i piktogramima koji još uvijek nisu dešifrirani, a o njihovoj starosti se vode rasprave koje graniče s političkim borbama, kako bi se osigurala prevlast, u ovom slučaju opstanak linearne teorije o razvoju civilizacije.

Sjeveroistok Crnog mora i okolica Kavkaza je područje s tisućama lokacija prastarih i misterioznih dolmena.
Prostor s ovim prastarim kamenim strukturama se prostire na punih 12 tisuća kilometara četvornih, a većina se nalazi na području Rusije i Aphazije. Kavkaški dolmeni predstavljaju dijelove jedinstvene prapovijesne kulture o kojoj mi danas ne znamo baš ništa.
Osim otvorenog prijepora o njihovoj starosti, točnije upornog pomlađivanja i degradiranja, znanstvenici se uporno trude izostaviti činjenicu da strukture na Kavkazu pokazuju zavidan i nama još uvijek gotovo nemoguć način slaganja i obrade kamenja jer su neke od struktura izrađene od komada kamenja koji se ne mogu pomaknuti niti s najmodernijim tehnološkim pomagalima.
Napredno arhitektonsko znanje
Osim ovog problema, očigledno je kako brojni monoliti s Kavkaza toliko dobro upadaju u žljebove i utore okolnih monolita da se gledateljima sa strane čini da je riječ o jednom kamenu ili kamenju koje izgleda kao da je sraslo zajedno.
Kavkaški monoliti su jednako monumentalni kao i kamenje iz Carnaca u Francuskoj ili kameni krugovi diljem Velike Britanije od kojih je najpoznatiji Stonehenge, stoga smatramo kako zaslužuju puno veći interes medija i javnosti koji bi s vremenom pobudili i veći i ozbiljniji interes znanstvenika.
Za sada je na području zapadnog Kavkaza otkriveno preko tri tisuće lokacija s megalitima i dolmenima, a gotovo svakog dana se otkrivaju nove lokacije. Na žalost brojne lokacije su uništene vandalizmom i potragama za blagom.
Do sada se smatralo da monoliti Kavkaza nisu slične starosti i stila, no boljim pregledom stanja na terenu ustanovljeno je kako je orijentacija dolmena, njihov način izgradnje i stilizacije gotovo u potpunosti istovjetan, te da je riječ o kulturi koja je stvarala objekte od monolita s jasnim proporcijama, pravilnim kutovima i čudesnim malenim okruglim vratima koja se nalaze obrađenim stijenama debljine do pola metra.
Znanstvenici iz državnih arheoloških muzeja zemalja u području Kavkaza, smatraju da su ove strukture izgrađene uglavnom u četvrtom mileniju prije nove ere, ali ne mogu objasniti kako je ljudima iz bakrenog doba pošlo za rukom napraviti takve objekte.
Dolmeni u području Krasnodara, koji se nalazi na rijeci Kuban, 148 kilometara sjeveroistočno od obale Crnog mora i luke Novorossiysk, su najinteresantniji jer sadrže dobro očuvane urezane piktograme i reljefe labirinta i spirala.
Ponovno korištenje
Portali u centru fasade dolmena imaju gotovo istovjetne dimenzije, a neki su još uvijek imaju okružen prostor sa zidovima visine od jednog metra. Unutar ograđenog prostora su pronađene kosti i lončarija iz bronzanog doba, komadići i predmeti od srebra i ukrasni predmeti sačinjeni od poludragog kamenja, no ne zna se jesu li to ostaci graditelja ili su ove prostore koristili ljudi koji su naselili Kavkaz dugo nakon nestanka misteriozne monolitne civilizacije.
Po nekim teorijama vrlo je moguće kako su naknadni došljaci koristili područje oko dolmena za svoja groblja, jer se ornamenti na samim monolitnim strukturama ne poklapaju s ukrasima na predmetima pronađenima u grobovima.
Neobični ukrasi i kamene kugle
Osim spirala i labirinta, najčešći motivi koji krase dolmene su: valovi, trokuti povezani u čudne složene lance, kružnice koje također tvore lance i dvostruki stupovi koji se ponavljaju po unutrašnjostima dolmena. Iznad portala se najčešće nalaze stilizirani prikazi ženskih grudi okruženi dvojnim stupovima, neki znanstvenici smatraju kako ovi ukrasi imaju veze s duplim okruglim vratima dolmena, no od te teorije se odustalo nakon što su pronađeni dolmeni iznad čijih ulaza su se nalazili reljefi u obliku falusa.
Kavkaški dolmeni kriju brojne zagonetke, jedna od njih su perfektno obrađene kamene kugle, neke od kugli su milimetar manje od portala u fasadi dolmena, dok su na nekim lokacijama pronađene kugle nalik onima u Bosni, no za razliku od neurešenih bosanskih kugli, kavkaške kugle su ornamentirane s prikazima životinja.
Piramidalni dolmen isklesan u “živoj stijeni”
Nedavno su objavljene fotografije piramidalnog dolmena iz kanjona Mamed, koja gotovo u potpunosti iskače iz uniformiranosti ostalih lokacija na Kavkazu. Naime, grobnica u kanjonu Malmed je uklesana u jednom komadu stijene, ako se ova lokacija gleda iz smjera istok zapad tada nalikuje na piramidu, dok se iz smjera sjever i jug vidi prvotni prirodni izgled stijene.
Na sjevernoj strani se nalazi maleni pravilno usječeni kockasti prostor u čijem južnom zidu je okrugli ulaz u pogrebnu odaju.
Brojni dolmeni su djelomično ili u potpunosti zakopani u tlo, najbolji takav primjer je takozvani Kalikho dolmen kojeg su ruski znanstvenici iskopali tijekom 2008. godine, a s obzirom da je jedan od najmanjih i najmasivnijih, uspjeli su cijelu strukturu prenijeti u državni muzej u Moskvi.
Najmanji dolmen
Unutar kripte u ovom malenom dolmenu su pronađeni ostaci 70 ljudi, a radiokarbonskim datiranjem se otkrilo kako su ove kosti stare tri do četiri tisuće godina. Interesantno je primijetiti da se na primjeru megalitskih ostataka na Kavkazu može uočiti fenomen istovjetan onome u starom Egiptu.
Naime najstarije egipatske piramide su najveće i najbolje očuvane, a s vremenom je znanje o gradnji piramida nestajalo, tako se na koncu odustalo od njihove konstrukcije. Najstariji dolmeni Kavkaza su najveći i najmasivniji, a najmlađi su najmanji i nalikuju minijaturama prvotnih struktura.
Okrugli dolmeni
Još jedna zagonetka je kombinacija četvrtastih i okruglih dolmena u području rijeke Zhane između gradova Krasnodar i Gelendzik. Centralni dolmeni su klasično četverokutni s dimenzijama 4X4 metra, dok s obije njihove strane stoje okrugli dolmeni dijametra od pet metara. Na žalost okrugli dolmeni su srušeni tijekom 50-tih godina za vrijeme planske i masovne sječe šuma ali su ostali njihovi tragovi i ostaci.
Četvrti dolmen iz ove grupe ima skriveni ulaz u stražnjem zidu kripte dok se u fasadi nalazi slijepi ulaz koji nigdje ne vodi. Pretpostavlja se da su graditelji na takav način pokušali zaštititi ulaz pljačkaša u kriptu, pa ipak unutrašnjost ovog dolmena je odavno opljačkana.
Za sada se dolmene Kavkaza ispituje Ruska akademija znanosti iz St. Petersburga, a prve studije ovih zagonetnih struktura potječu iz 1997., godine. Najčudnije od svega je što akademija znanosti bivšeg SSSR-a nije imala interesa u istraživanju kavkaških monolita iako je znala za njih.
Današnja ispitivanja financira Ministarstvo kulture Rusije i Odbor za zaštitu kulturnog nasljeđa Krasnodarske regije, a i pod osobnim je protektoratom predsjednika Rusije od 2001., godine.
Danas se kavkaški dolmeni istražuju pod vodstvom dr. Viktora Trifunova sa Instituta za materijalnu i kulturnu povijest Ruske akademije znanosti, za sada postoje samo jedna jedina objavljena studija koja se isključivo bavi Kolikho dolmenom.
Izvori:
25,000 Year Old Buildings Found In Russia? The Mysterious Dolmens And Megaliths Of The Caucasus
Mysterious 25,000 Year Old Dolmen Buildings Found In Russia
Dolmen – Pyramid in Mamed Canyon
The Dolmen Kolikho, Western Caucasus: Isotopic Investigation of Funeral Practice and Human Mobility