Autor: Ljubica Šaran
Matrix World
Nedavno objavljene studije američkog CDC-ja i WHO-a su otkrile kako su žitelji malene države Andore najdugovječniji ljudi na zemlji iako imaju neke navike koje medicina nikako ne povezuje sa zdravim životom.
Informacija zlata vrijedi
Stanovnici otočja Okinawa su desetljećima slovili za najdugovječnije ljude na planeti. Po rezultatima istraživanja iz 2002. godine, čak 34,7% pripadnika populacije Okinawe su prešli 100 godina starosti što je nevjerojatan podatak jer na Okinawi živi oko 100.000 stanovnika. Znanstvenici su smatrali da razlog njihove dugovječnosti možemo potražiti u posebnoj prehrani s jako puno plodova mora, mnogo svježeg organskog voća i povrća, no tvrdilo se i kako pripadnici populacije Okinawe imaju iznimno društven život, te da do kraja života ostaju aktivni u svim aspektima.
U nedavno objavljenoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) stanovnici Okinawe postali su drugi najdugovječniji ljudi na svijetu, s 82 godine prosječne duljine života, dok su stanovnici Andore zasjeli na prvo mjesto dugovječnosti, s prosjekom života od nevjerojatnih 83,5 godina. Na trećem mjestu se nalazi Japan s prosjekom od 82 godine, dok su stanovnici SAD-a na 41 mjestu s prosjekom od 77,9 godina života.
Podaci za zemlje iz okružja
Po istoj studiji slovenski životni prosjek je 77,66 godina. Žitelji Srbije žive u prosjeku 77,30 godina, dok žitelji Crne Gore žive u prosjeku 77 godina,
Hrvatska ima malo lošiji rejting od Crne Gore sa životnim prosjekom od 76,2 godine za muškarce, 80 godina za žene, što zajedno tvori 76,2 godine.
Žitelji Bosne i Hercegovine imaju prosječan životni vijek od 76,12 godina, a žitelji Makedonije u prosjeku žive 75,58 godina. Žitelji Kosova u prosjeku žive 72,30 godina.
Pogledamo li podatke za Madžarsku vidjet ćemo da je prosječni životni vijek u ovoj državi dugačak 75,2 godine, dok u Italiji ljudi žive 81,95 godina, a u Francuskoj 81,56 godina. U prosjeku su najdugovječniji ljudi koji žive na Mediteranu i hrane se mediteranskom prehranom, dok su iznimke u okviru Europe viđene jedino u Skandinaviji poput stanovnika Norveške koji u prosjeku žive 80,44 godine.
Zagonetna Andora
Andora je šesnaesta najmanja zemlja na svijetu, veličine 468 kilometara četvornih, s populacijom od 85.000 ljudi od kojih je 72.000 stalno nastanjeno u državici. Andora je otprilike velika koliko područje grada Varšave u Poljskoj, nalazi se na predjelu južnih Pirineja, koji služe kao prirodna granica između Španjolske i Francuske. Andoranci su tek 1993. dobili demokraciju i suverenitet, jer su prije toga bili kneževina s dvojnom vladavinom podijeljenom između Katalonskog biskupa od Urgella i predsjednika Francuske.
Ekonomija Andore se zasniva na turizmu, stočarstvu, mliječnim proizvodima i duhanu. Kao planinska državica ima jako malo plodne zemlje, pa ipak nema tradicije u sijanju žitarica, a sami Andorci su svoju prehranu bazirali na mediteranskim principima, s malim udjelom glutena, puno crvenog mesa, svježeg povrća, mesne masnoće i maslinovog ulja. Rekli bismo da se gotovo hrane paleo prehranom, no za njih je znakovito i to što se jako puno kreću.
Andora dan danas ima snažnu tradiciju života na otvorenom, hodanja po planinama u svrhu sporta i razonode te aktivnog društvenog života ne samo u obiteljskim okvirima već i kroz oblike zajedničkih projekata i razonode u okviru lokalnih zajednica.

Centar Andore sa znakovitom satovima Salvadora Dalija. Stres je nepoznanica za stanovnike Andore, a šetnja i život na otvorenome su obvezni.
Za Andoru je interesantna još jedna činjenica, čini se da ova državica ima poseban otpor prema stresu, vreva i brzina modernog užurbanog društva su strani za žitelje ove države – najvažnije od svega je obitelj. Starački domovi su uvijek puni mladeži i djece, u Andori je sasvim normalno da unučad ostaje preko dana s djedama i bakama koji izigravaju tete u vrtiću čak i kad žive u staračkim domovima.
Duhansko čudo
Andorci su poznati po uživanju u duhanu, prema istraživanjima WHO-a 44% muškarca i 28% žena starijih od 15 godina uživa u pušenju duhana. Uzmemo li u obzir da ova zemlja najveći broj obradivih površina koristi za sadnju i uzgoj organskog duhana, ne treba nas čuditi kako su tek 2012. godine na snagu stupile neke odredbe o regulaciji korištenja duhanskih proizvoda, a na snazi je i zakon o limitiranju uvoza stranog duhana.
Bez obzira na pokušaje Europe da smanji broj pušača u Andori, puši se gotovo svugdje. S obzirom da je ova državica bescarinska zona, a poreza uopće i nema, ne čudi kako stanovnici okolnih država u Andoru dolaze zbog kupovine organskog duhana i jeftinih paklica industrijskog duhana.
Andora je bogata državica no njen BDP po glavi stanovnika još uvijek kaska za susjednom Francuskom gdje ljudi ipak žive manje.
Andorci vole pušiti duhan ali isto tako vole sport i razonodu. Interesantno je kako žitelji ove države, bez obzira puše li ili ne, najviše vole šetnje po otvorenome i plivanje u državnom olimpijskom bazenu koji je stalno pun. Centri za aerobik, košarku, nogomet i ples su jednako puni kao i lokalni restorani, a ljudi bez obzira na dob i spol ostaju vani od ranog jutra do kasno u noć.

Tipično domaće jelo Andore – bez ikakvog uljepšavanja; puno pečenog mesa, krumpir i povrće s maslinovim uljem.
Državna bolnica Andore nalikuje privatnoj klinici ili najluksuznijim hotelima Hrvatske, pa ipak svi državljani Andore se liječe u državnoj bolnici, a u slučaju da negdje u svijetu ima bolje medicinske usluge, država plaća inozemno liječenje. Znakovito je da žitelji Andore vole uživati u ispijanju vina, a kvalitetno crveno vino se za male novce može kupiti čak i u bolničkoj kantini.
Također je poznato kako žitelji Andore imaju jako malo krvožilnih bolesti, a postotak oboljelih od raka je daleko ispod prosjeka Europe. Andorci su ponosni na kvalitetu života, a posebno su zadovoljni iznimnom kakvoćom vode i zraka s kojom se ne može pohvaliti gotovo niti jedna država na svijetu.
Po WHO-u Andorci imaju treći najbolji zdravstveni sustav na planeti, a jedan od kirurga u državnoj bolnici dr. Luis Pallares kaže kako uglavnom operiraju vrlo stare pacijente, te da prije nisu niti pomišljali o operacijama na pacijentima starima 80-tak godina, dok danas operiraju i ljude starije do 90 godina:
„Najčešće nas pitaju: kada se možemo vratiti našim svakodnevnim aktivnostima, šetnjama po planinama, vrtlarstvu i skupljanju gljiva? Njima je iznimno važno da ostanu aktivni jer im ležanje u bolnici smeta.“
Glasnogovornik vlade Andore i ministar bez portfelja Jul Minoves tvrdi kako je ponosan na dugovječnost svojih sugrađana no također je izjavio da ga ta dugovječnost uopće ne čudi. Minoves smatra da Andorci imaju stav prema životu koji im omogućava dugovječnost. Naime osjećaj zajedništva, prehrana, otpor prema stresnom životu i fizička aktivnost je tipična za sve stanovnike ove male planinske države.
Andora gotovo i nema kriminala, a u državnom zatvoru koji ima 50 mjesta se trenutačno nalazi samo jedan zatvorenik, dok ova ustanova većinu vremena zjapi prazna, tako da se zatvorski čuvari aktiviraju iz obične policije te im se ova sporedna djelatnost uračunava kao svako dežurstvo.
Andorci smatraju da žive u pravičnom i sigurnom društvu te se nalaze u društvu od sedam država na svijetu koje nikada nisu bile u ratu. Ministar Minoves s pravom naglašava:
„Imali smo toliko godina mira, a nikada nismo imali vojsku. Smatram da je ta informacija iznimno važna svim Andorcima, sigurnost je važan psihološki čimbenik od trenutka kada se netko rodi. Osim toga imamo dugu tradiciju aktivne demokracije iako smo živjeli u dvojnoj kneževini. Mi smo naučili rješavati konflikte na miran način.“
Glavni grad Andore je zapravo šetalište, uobičajeno je vidjeti kako u rano jutro grupa od po 30-tak građana starih između 80 do 90 godina šeta po malenom sjedištu ove države, uključujući i dio sa stepenicama koji vodi u obližnje planine. Veliki dio žitelja Andore dnevno prepješači oko 10 kilometara, dok brojni uzgajatelji krava i ovaca svaki dan naprave i 30 kilometara po strmim planinskim stazama.
Andorci su poznati po još jednoj stvari, a to je komunikativnost, bez obzira jeste li pripadnik zajednice ili strani turist, čini se kako Andorci imaju vremena za razgovor. Andora je zemlja koja gotovo ne poznaje stres, a Andorci se na sve moguće načine odupiru modernom nervoznom i užurbanom životu smatrajući da to nije njihov običaj, te da se budalaštine iz vanjskog svijeta nikako ne trebaju integrirati u njihovo društvo.
Bravo Andora, kamo sreće da se i mi možemo ugledati na vas.
Izvor:
Why Andorrans live longer than everyone else
Which country’s people have the longest life expectancy and why?
8 Things You Might Not Have Known About Andorra
Croatia Life expectancy at birth
Serbia – Life expectancy at birth
Bosnia and Herzegovina Life expectancy at birth
Montenegro – Life expectancy at birth
Macedonia Life expectancy at birth
Slovenia Life expectancy at birth
Kosovo – Life expectancy at birth
Hungary Life expectancy at birth
Italy Life expectancy at birth