TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Ribar s Novog Zelanda uhvatio neobičnu prozirnu morsku životinju

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Ribar Stewart Fraser je u moru pored poluotoka Karikari uhvatio čudnovato morsko stvorenje koje je nalikovalo na prozirnog škampa bez ekstermiteta. S tim je postao prvi čovjek koji je slikao salpu maximu u akvatoriju Novog Zelanda.

Začuđeni ribar

Stewart je danima pokušavao pronaći ime i podrijetlo nepoznatog morskog bića, na koncu su mu u tome pomogli novinari Daily Maila, koji su prozirnu životinju identificirali kao salpu maggiore.

Začuđeni ribar se neobičnim ulovom. Fotografija vlasništvo:

Začuđeni ribar s neobičnim ulovom. Fotografija vlasništvo: Caters News Agency.

Inače pravo ime ovog malenog planktonskog proždrljivca je salpa maxima, a dolazi iz obitelji tunikata. Salpe maxime se pokreću pumpanjem mora kroz tijelo, u isto vrijeme ekstrahiraju planktone i njima se hrane.

Kolonija salpa maxima.

Kolonija salpa maxima.

Neke podvrste prozirne salpe su poznate i dosta uobičajene u tropskim morima, gdje stvaraju dugačke kolonije koje mogu doseći duljinu od nekoliko desetaka metara. Njihova populacija je dobila na broju nakon 1910. godine, kada je naglo opao broj, još jedne vrste planktonskog sladokusca, riječ je o malenim račićima krillima koji uglavnom obitavaju u polarnim i subpolarnim vodama oko Antarktika. Bez obzir na porast populacije salpe maxime još se uvijek smatraju rijetkim morskim bićima o kojima se ne zna puno.

Salpa maxima – biće iz znanstvene fantastike

Zadnji ulovljeni primjerak salpe maxime.

Zadnji ulovljeni primjerak salpe maxime. Fotografija vlasništvo Caters News Agency.

Salpe maxime su poznate po tvrdom i rebrastom tijelu, izraženim „ustima“ i potpunoj prozirnosti. Naime, prozirnost salpa maxima je veća i od transparentnosti meduza, a jedino što iskače iz prozirna tijela salpi je njihov stomak koji probavlja planktone.

Kolonije salpe maxime ne mogu se usporediti s veličinom kolonija pyrosome (o kojoj smo pisali ovdje), ali su također atraktivne mete za podvodne fotografe.

Pyrostremma spinosum snimljena 1985. od strane  gospodina Rogear Fenwicka ©, Victoria, Australia

Pyrostremma spinosum snimljena 1985. od strane gospodina Rogear Fenwicka ©, Victoria, Australia

Tipična salpa maxima ima oko 10 centimetara duljine, no ova uhvaćena pored poluotoka Karikari je div svoje vrste jer je imala duljinu od gotovo 20 centimetara.

Samotni primjerak salpe maxime u moru.

Samotni primjerak salpe maxime u moru.

Interesantno je kako su salpe maxime stanoviti hermafroditi, jer svoj razvoj počinju kao ženke, dok su stariji primjerci muškog spola. Razmnožavaju se tako što oplođena ženka počne stvarati svoju vlastitu koloniju, tako što se njena djeca oozidi polako kače jedna za drugu i stvaraju dugačke lance. Na koncu majka postane mužjak i ciklus stvaranja se ponavlja, oplođene male salpe napuštaju kolonije stvarajući vlastite lance oozida.

Obitelj majke-oca salpe maxime s podmlatkom.

Obitelj majke-oca salpe maxime s podmlatkom.

Znanstvenici su do sada smatrali kako se broj planktona u oceanima drastično smanjio, zabrinutost zbog toga je i više nego li opravdana, naročito ako se uzme da su planktoni i zelene alge najveći proizvođači kisika na planeti.

Čudnovati životni ciklus

S druge strane povećanje viđenja salpi maxima u morima koja se ne nalaze u polarnom i supolarnom području, znači da je došlo do stanovite eksplozije u broju planktona kojima se hrane, te da su ih morske struje odnijele u područja koja nisu za njih tipična.

Još jedan primjerak s punim stomakom.

Još jedan primjerak s punim stomakom.

Primjer ulovljen u akvatoriju Novog Zelanda je imao pun stomak, što se jako dobro vidi na fotografijama koje smo priložili tekstu.

More ponekad na obalu izbaci salpe maxime.

More ponekad na obalu izbaci salpe maxime.

Salpa maxima je u rodu s ostalim pelagičnim vrstama tunicata, poput doliolida i već spomenute pyrosome, no iako su slične meduzama, nemaju veze s ovom vrstom. Salpa maxima je strukturno jako bliska kralježnjacima, a po nekim znanstvenim istraživanjima, smatra se da su iz ovakvog oblika života u pradavnoj prošlosti nastale sve vrste kralježnjaka.

Neobični predak svih kralježnjaka - salpa maxima.

Neobični predak svih kralježnjaka – salpa maxima.

Znanstvenici smatraju da je ova neobična vrsta odgovorna za evoluciju svih kompleksnijih životinja, kako na kopnu tako na moru jer su nervi salpi nalik na primitivne nervne sustave prvotnih kralježnjaka.

Izvori:

Ronioci snimili crvoliko morsko stvorenje dugačko punih 30 metara

Salpa maxima – Wiki

Now that’s a jelly fish! Stunned fisherman catches wobbly shrimp-like creature that’s completely see-through