SVIJET POD LUPOM

Velike količine plastike iz oceana su završile u polarnom ledu

Autor: Ljubica Šaran

Na našu veliku sramotu, oceani se vjekovima koriste kao velika odlagališta smeća, uza sve ekološke probleme poput radioaktivnih voda iz Fukushime koje su zatrovale najveći dio Pacifika, teških metala uz najvećih rijeka, danas nam prijeti još jedna pošast, riječ je o plastičnom otpadu. Unatoč činjenici kako su veliki dijelovi svjetskih oceana prekrivenih plastikom, nedavna znanstvena studija je otkrila da je polarni led kontaminiran usitnjenim plastičnim otpadom.

Naši oceani su postali odlagališta smeća, na tim odlagalištima najviše je plastike.

Naši oceani su postali odlagališta smeća, na tim odlagalištima najviše je plastike.

Polarni led kontaminiran plastikom

Znanstvenici koji zagovaraju „globalno zatopljenje,“ smatraju da će polarni led u narednih nekoliko desetljeća otpustiti ogromne količine usitnjene plastike u svjetske oceane. Komadići plastike iz otapajućeg leda ne bi trebali prelaziti duljinu od pola centimetra, te postoji strah da će ga ribe, morske ptice i morski sisavci gutati smatrajući kako su naišli na hranu.

Najveća odlagališta plastičnoh smeća nalaze se u zonama zatišja vrtloga najvećih morskih struja, no velika količina plastike nalazi se i u polarnim ledenim kapama.

Najveća odlagališta plastičnog smeća nalaze se u zonama zatišja vrtloga najvećih morskih struja, no velika količina plastike nalazi se i u polarnim ledenim kapama.

Iako bi se o “warmističkom” naglasku studije Rachel Obbard (objavljene u znanstvenom žurnalu Science) i te kako moglo raspravljati, ostaje pitanje, kako se plastika mogla zaglaviti“ u polarnom ledu koji navodno nestaje:

Otkriće tolike količine sitnih polimera u polarnom ledu je veliko iznenađenje. Ova plastika je prevalila veliki put da bi se zaglavila na neočekivanom mjestu.

Obbardova i njene kolege su došli do podataka o kontaminaciji polarnog leda s plastikom, tako što su bušili duboke rupe u naslagama leda na polovima. Oni su otkrili kako se u našim polarnim kapama nalazi neobična polimerska mješavina koja se sastoji od:

  • 54% rajona (vještačke svile – polu sintetičke polimerske mješavine),
  • 21% poliestera,
  • 16% najlona i
  • 3% propilena, s manjim dijelom kombiniranih modernih polisetera različitih imena.

Plastična apokalipsa

Iako veliki proizvođači plastike pokušavaju uvjeriti javnost da ona nije prijetnja ljudima i životinjama, nedavno je objavljena znanstvena studija u žurnalu Current Biology u kojoj se jasno pokazuje kako plastika iz oceana ulazi u tkiva oceanskih životinja te se plastični toksini unose u ljude putem prehrane s ribama, rakovima i sisavcima koji su tu istu plastiku progutali i pohranili u svoje salo.

Morska ptica umrla zbog trovanja plastikom.

Morska ptica umrla zbog trovanja plastikom.

Unatoč velikoj količini plastike u polarnim kapama, ostaje problem plastike koja slobodno pluta u oceanima, morima, jezerima i rijekama. Poznato je da samo na području sjevernog Pacifika postoji ogromna površina od 15 milijuna kilometara četvornih (8,1% površine Pacifika) u kojoj pliva smeće uglavnom sačinjeno od plastičnog otpada.

Ta površina je dodatno povećana, nakon katastrofalnog potresa u Japanu, a osim sitnih plivajućih čestica, u pacifičkom smetlištu se sada nalaze kuće, brodice, ljudski i životinjski ostaci, drveće, pa čak i plinski rezervoari te prazne cisterne za naftne derivate.

Sve je više slučajeva u kojima se morske životinje uguše zbog plastičnog otpada, naročito su ugroženi sjeverni tuljani, morske kornjače i dupini.

Sve je više slučajeva u kojima se morske životinje uguše zbog plastičnog otpada, naročito su ugroženi sjeverni tuljani, morske kornjače i dupini.

2009. istraživanje koje je napravio Scripps sa svojim suradnicima diljem svijeta, je otkriveno kako plastika u sjevernom oceanskom smetlištu kontaminira površinu od 2.700 kilometara četvornih od vrha do dna oceana, te da je većina plastičnih komadića nalik konfetima dok veći komadi poput vrećica i ambalaža predstavljaju ozbiljnu prijetnju oceanskim životinjama jer se iste stalno zapliću u plastiku, a neke i umiru zbog hranjenja s polimerima.

Tipično morsko odlagalište plastičnog smeća u jugoistočnoj Aziji.

Tipično morsko odlagalište plastičnog smeća u jugoistočnoj Aziji.

Nedavna ispitivanja pacifičkih albatrosa su pokazala kako te ptice proždiru morsku plastiku, te se s njom truju najviše u zonama takozvanih oceanskih vrtloga gdje morske struje stvaraju određenu zonu zatišja iz koje se ništa ne pomiče. Najpoznatija takva zona na Atlantiku se naziva Sargaško more, nekada je ova površina bila poznata po plovećim zelenim algama i morskoj travi, no danas je specifična i po svojem plovećem plastičnom smetlištu.

Unatoč činjenici kako se sjeverna i južna polarna ledena kapa povećava, a ne nestaje, kako to uporno tvrde warmisti, ostaje problem sve veće količine plastike koja se u more ubacuje u zemljama poput Kine, Indije, Tajlanda, Burme i Bangladeša, no ekološkim nemarom se mogu pohvaliti i najbogatije zemlje svijeta, koje smatraju da problem plastičnog otpada ne predstavlja prijetnju kada ta ista plastika s kopna dospije u internacionalne oceanske vode.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvor:

Great Pacific garbage patch

Trillions of plastic pieces found in Arctic ice

Mystery of ‘Missing Plastics’ Solved in Arctic Ice

Microplastic Moves Pollutants and Additives to Worms, Reducing Functions Linked to Health and Biodiversity

Global warming releases microplastic legacy frozen in Arctic Sea ice