TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Čime osjećamo mirise?

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Za razliku od ostalih životinjskih vrsta, ljudska vrsta razmjerno slabo koristi svoje osjetilo njuha. Iako i danas raspoznajemo tisuće mirisa, i dalje nismo ni blizu raskoši olfaktornih receptora naših predaka koja je krasila naše pretke iz kamenog doba. No, iako nam je nos evolucijski “zakržljao”, čak i ako nam je osjetljivi nosni olfaktorni živčani put potpuno uništen, nova istraživanja pokazuju da mirisi nastavljaju utjecati na naše živote.

Vjerovali ili ne, olfaktorni receptori raštrkani su diljem našeg tijela. Osim najpoznatijih, onih u nosu, olfaktorni receptori su pronađeni i u koži, srcu, krvi i plućima, iako se smatra da postoje i na drugim mjestima unutar tijela. Primjerice, naša koža ne samo da osjeća svoj miris, nego i osjeća mirise iz okoline. Istraživanje u kojem je korištena tvar poznata pod imenom Sandalore pokazalo je da koža na nju reagira aktivacijom olfaktornih receptora, što dovodi do boljeg učinka zacjeljivanja, stoga što aktivacija tih receptora ubrzava proliferaciju i migraciju stanica.

Gotovo je nevjerojatno, no mi zapravo najmanje njušimo s nosom, i naše srce osjeća mirise.

Gotovo je nevjerojatno, no mi zapravo najmanje njušimo s nosom, i naše srce osjeća mirise.

Također, različite mirisne tvari, osim navedene, pročišćuju kožu čak i od pre-tumorskih stanica, što je također povezano s aktivacijom receptora „njuha“ u koži. Iako su ta istraživanja su još u testnim fazama, znanstvenici vjeruju da će upravo ona pružiti dodatnu potporu metodama liječenja koje uključuju različite mirise i aromatične tvari.

S druge strane, srce i pluća “mirišu” nešto drugačije podražaje, od kojih je zasigurno najvažniji hrana. Je li Vam poznat onaj ugodan osjećaj oko srca kad pijuckate kavu ili pomirišite svježe pečeno pecivo? Zapravo, to je rezultat „mirisanja“ Vašeg srca. Isti tim znanstvenika, koji se bavio i istraživanjem olfaktornih receptora u koži, istraživao ih je i u srcu i plućima pod pretpostavkom da tek mali dio mirisa nanjušimo nosevima, dok se najveći dio „mirišljavih“ molekula oslobađa u unutrašnjosti našeg tijela.

Drugi put kada budete uživali u šalici kave ili čaja, ne zaboravite da ste omiljeno piće zapravo namirisali svojom kožom, srcem i plućima.

Drugi put kada budete uživali u šalici kave ili čaja, ne zaboravite da ste omiljeno piće zapravo namirisali svojom kožom, srcem i plućima.

Zato je logično očekivati i da će na tim mjestima biti i receptori koji mogu registrirati promjenu kemijskih tvari u okolini – promjenu mirisa. Zanimljivo je i da naše krvne stanice imaju svoje mirisne preferencije. Naime, u jednom istraživanju izložene su različitim izvorima mirisa i pokazale sličan obrazac ponašanja ljudskom: kako se i mi rado približavamo izvorima ugodnog mirisa, tako su se i krvne stanice približavale izvorima ugodnih mirisa, poput mirisa čokolade. Primjerice, kava sadrži oko 1000 potencijalnih mirisa, no naš nos ih osjeća tek 25. Ostale, iako nije utvrđeno koliko njih točno, osjećaju naši unutarnji receptori. Smatra se da oni služe kao mjere dodatnog opreza koje podsvjesno mozgu ukazuju je li unesena hrana onakva kakva bi trebala biti.

Što još „miriše“ svoju okolinu? Prema znanstvenicima, muški spolni organ i spermiji također mogu osjećati mirise. Oni pomažu spermiju da pronađe jajnu stanicu šaljući signale za vrijeme i nakon spolnog odnosa.

Svijet mirisa doista je intrigantan i njegov je utjecaj na svakidašnji život neizbježan. No, zašto bismo ih izbjegavali? Iako priznate, prednosti korištenja mirisa u terapijske svrhe još uvijek su nedovoljno zastupljene u modernom zdravstvu, no očito rastući broj istraživanja ukazuje na svjetliju budućnost. Jednog dana, umjesto aspirina, možda pomirišemo neki cvijet i bude nam bolje. Suradnja čovjeka i prirode još uvijek je na niskim granama, no njezin razvoj zasigurno donosi mnoge prednosti i za ljude, i za prirodu.

Izvor:

Does the Heart Have a Sense of Smell?

Human Skin Can ‘Sniff’ Odors

Heart, Lungs May Be Able to Smell Food

Mosquito Sperm Have ‘Sense of Smell’