TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Podrijetlo modernog čovjeka: Afrika ili Australija?

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Iako je već duže vrijeme genetičarima poznato da „Out-of-Africa“ teorija razvoja ljudske vrste nije točna, „mainstream“ znanost se i dalje u velikoj mjeri oslanja na nju. Australski povjesničar Greg Jefferys izjavio je kako je cijela ta teorija osmišljena tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća s ciljem da se izbriše koncept ljudskih rasa i ukaže na jednakost svih ljudi. No, je li doista potrebno skrivati istinu od nas kako bi nas se prisililo da se prema svima ponašamo jednako?

Koliko je ova debata kompleksna? Sama „Out-of-Africa“ teorija objašnjavala je da su preci svih ljudi živjeli u Africi, i tamo se razvijali do velikog egzodusa koji se dogodio prije 40-70 tisuća godina… ili prije 100 000 godina. Ili više. Jedna teorija, zasnovana na genetskim istraživanjima, odnosno na stopi mutacija, procijenila je da se iseljavanje pripadnika ljudske vrste moralo dogoditi prije barem 200 000 godina.

Genetika još uvijek pokušava rasvijetliti misteriju nastanka modernog čovjeka, no čini nam se da je pitanja puno više nego li odgovora.

Genetika još uvijek pokušava rasvijetliti misteriju nastanka modernog čovjeka, no čini nam se da je pitanja puno više nego li odgovora.

Toliko je, naime, potrebno da se razvije dovoljan broj mutacija koji bi omogućio toliku raznolikost današnjih ljudskih bića.

No, rezultati drugog istraživanja ukazali su da je izvršen prije 62 000 – 95 000 godina, ističući mogućnost da je stopa mutacija pogrešno procijenjena, što je moglo genetičare navesti na pogrešan trag. Budući da su i arheološki nalazi potvrđivali takve rezultate, činilo se da je 2013. godine misterij riješen.

Ostaci alata modernog čovjeka pronađeni u srcu Arapske pustinje.

Ostaci alata modernog čovjeka pronađeni u srcu Arapske pustinje su stari barem 100.000 godina.

No, ubrzo su nađeni noviji nalazi na Arapskom poluotoku koji tvrde suprotno. Naime, u Arabijskoj pustinji nađeni su kameni artefakti za koje se smatra da su stari barem 100 000 godina, i neminovno pripadaju modernom čovjeku, a ne nekom od njegovih drevnih predaka. To bi značilo da je sam izlazak počeo prije oko 130 000 godina.

Također, artefakti iskopani šezdesetih godina prošlog stoljeća na području Saudijske Arabije stari su između 70 000 i 125 000 godina i također pripadaju modernom čovjeku. Objašnjenje znanstvenika glasilo je da su vjerojatno u tom razdoblju na Arapskom poluotoku već živjeli Homo sapiensi, kao i na nekim drugim područjima. Takav pristup suprotan je od onog koji zagovara „Out-of-Africa“ teorija jedinstvenog iseljavanja.

Na temelju tog istraživanja, razvila se pretpostavka o dva vala iseljavanja: jednom koji je krenuo prije 130 000 prema Australiji i zapadnom Pacifičkom području (gdje i danas žive kao autohtoni Aboridžini, Papuanci i Melanezijci), i drugom koji je krenuo prije oko 50 000 godina. Dodatni dokaz tome su pronađeni tragovi velikih suša, koje su mogle prekinuti prvu migraciju.

Naime, u razdoblju prije 75 000 – 135 000  godina nastala je Arabijska pustinja. Moguće je da je upravo nastanak pustinje prekinuo prvi val iseljavanja, do čijeg je nastavka došlo kad su se uvjeti popravili: prije oko 50 000 godina.

No, još krajem prošlog stoljeća opširno istraživanje pokazalo je jednu nezgodnu činjenicu – prema rezultatima istraživanja gena, Homo erectus, predak Homo sapiensa, evoluirao je u Australiji. Današnji stanovnici Australije imaju najsličniju DNA Starom Homo sapiensu. Je li onda bolje govoriti o „Out-of-Australia“ teoriji?

Hoće li genetika otksiti gdje i kada je nastao Homo Erectus?

Hoće li genetika otksiti gdje i kada je nastao Homo erectus?

Vjerojatno ne, jer je sasvim moguće da je Homo erectus evoluirao u Australiji, nekoliko tisuća godina prije ili nakon onog u Africi, a postoji i teorija koja to objašnjava (no, zbog kompleksnosti, često se izbjegava). To bi značilo da je Homo erectus stigao u Australiju mnogo ranije, prema jednom istraživanju prije 400 000 godina, što je daleko ranije nego ostala istraživanja potvrđuju.

Od zagonetnih Denisovanaca ostalo je jako malo, jedan fragment kosti ruke i zub, kako su zaosta nastali i nestali, neće se znati još dugo vremena.

Od zagonetnih Denisovanaca ostalo je jako malo, jedan fragment kosti ruke i zub, kako su zaosta nastali i nestali, neće se znati još dugo vremena.

A jeste li čuli za Denisovance? Oni predstavljaju međukorak u evoluciji Homo sapiensa, i njihovi ostaci pronađeni su diljem svijeta, uključujući i Španjolsku i Sibir, a genetski su najsličniji – australskom pretku Homo sapiensa, zaključili su stručnjaci instituta Max Planck. Također, detaljna genetska analiza pokazala je da se genom afričkog pretka i modernih Europljana u velikom broju gena razlikuje, što ne bi smjelo biti moguće ako je stvarno moderni čovjek potekao iz Afrike.

Što reći na kraju ove zbrke? Iako su podijeljenih mišljenja oko većine toga vezanog s evolucijom ljudske vrste, znanstvenici se slažu oko jednog: ljudsku se evoluciju često neopravdano pojednostavljuje, a originalni „Out-of-Africa“ koncept je upravo izrazito pojednostavljena verzija izlaska ljudske vrste iz Afrike, na koju se u svijetu moderne znanosti gleda kao važan, ali nedovoljan korak naprijed u razumijevanju naše vrste.

Izvor:

DNA Evidence Debunks the “Out-of-Africa” Theory of Human Evolution

Humans May Have Dispersed Out of Africa Earlier Than Thought

Ancient Arabian Stones Hint at How Humans Migrated Out of Africa

‘Out of Africa’ Story Being Rewritten Again