TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Moć glazbe

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Glazba je prisutna u ljudskom društvu od drevnih vremena te nije ostala imuna na brojne kulturalne promjene koje su se do današnjeg dana dogodile. No, činjenica da i dalje postoji ukazuje na važnost glazbe za naš rod. Iako se često može pročitati da je glazba važna zbog izražavanja emocija i motivacije, glazba djeluje na ljude na puno dubljoj razini.

Svi koji slušaju glazbu žmireći u tišini vlastite sobe zasigurno su osjetili učinkovitost glazbe u potpomaganju procesa dosjećanja. No, novija istraživanja ukazala su da glazba može prizvati ne samo potisnuta ili davno zaboravljena sjećanja, nego i sjećanja osoba koje su pretrpjele oštećenja mozga, te da su pritom uspješnije od standardnih metoda (intervjua) prizivanja sjećanja.

Efekti muzike na naš mozak su nevjerojatni, bez obzira je li muzika povezana s lirikom ili ne.

Efekti muzike na naš mozak su nevjerojatni, bez obzira je li muzika povezana s lirikom ili ne.

Ni Alzheimer ni demencija glazbi ne predstavljaju problem prilikom dohvaćanja sjećanja, što ukazuje na njezin velik potencijal i važnost primjene u medicinske svrhe.

Slušanje glazbe također poboljšava percepciju emocija. Naime, glazbenici preciznije određuju emocije drugih. U jednom su istraživanju studenti iz Darmoutha i pripadnici kambodžanskog plemena trebali glazbom opisati primarne emocije – i opisali su ih istim tonovima. To je posljedica neuralnih krugova, univerzalnih za ljudsku vrstu, koje glazba aktivira.

Glazba aktivira moždana područja vezana uz obradu informacija o hrani, seksualnim iskustvima, ljubavi, ali aktivira i puteve sjećanja (hipokampus) te regije vezane za unutarnje misli (tzv. default mode network).

No, ako su genetski (biološki) određene karakteristike glazbe koju preferiraju ljudi, logično je zapitati se postoje li tipovi glazbe koju preferiraju različite životinje, budući da se od ljudi razlikuju po strukturi (i volumenu) mozga. Doista, različite životinje preferiraju različitu glazbu, a preferencije ovise o karakteristikama zvukova koje proizvode pripadnici pojedine vrste.

S obzirom na to sviđa li nam se muzika, je li nam poznata ili ne, te razumijemo li liriku ili ne, reagiraju različiti dijelovi našeg mozga i stvaraju se različite reakcije na glazbu.

S obzirom na to sviđa li nam se muzika, je li nam poznata ili ne, te razumijemo li liriku ili ne, reagiraju različiti dijelovi našeg mozga i stvaraju se različite reakcije na glazbu.

Ljudska glazba je većini životinja nerazumljiva te stoga ne pokazuju pretjeran interes za nju, stoga su se znanstvenici odlučili poigrati o otkriti što pojedina vrsta voli slušati. Općenito, zvukovi bubnjanja dobro su prihvaćeni. Tamarini, vrsta majmuna koja se glasa i do 3 oktave iznad našeg glasa i srce im lupa dvostruko brže od ljudskog, vole brze i visoke tonove koji se ljudima čine kao obična nerazumljiva dernjava.

Takva skladba učinila ih je jako aktivnima, dok ih je „balada“, nešto sporija skladba koja je uključivala zvukove karakteristične za sretne tamarine, učinila socijalno otvorenijima te ih potaknula na druženje. Postoji i glazba za mačke, prilagođena njihovim otkucajima srca.

Psima je, zbog raznolikosti vrsta u pogledu osjetljivosti na tonove i visini tona koji proizvode, teže pogoditi ukus, no velike vrste, poput labradora ili mastifa pokazuju interes za ljudsku glazbu.

Je li Vam sada jasnije zašto je internet pun videa u kojem veliki psi „pjevaju“?

Osnova perceptivnih procesa je prepoznavanje i odvajanje „signala“ od perceptivne pozadine (buke). No, s dobi taj proces slabi, zbog čega stariji ljudi teže usmjeravaju pažnju na pojedini podražaj. Tako da, iako potpuno dobro čuju, može se dogoditi da starija osoba jednostavno ne može razabrati jedan glas od nekoliko desetaka zvukova koji dolaze iz okoline, što otežava komunikaciju. Vježbanje glazbenih sposobnosti, čak i u starijoj dobi, može znatno usporiti taj proces.

Mnemotehnike, metode poboljšavanja pamćenja stvaranjem „unutarnjih“ podsjetnika, često se koriste pri učenju novog gradiva ili jezika. Stoga je logično pomisliti kako stvaranje pjesmica od riječi ili fraza poboljšava pamćenje – što je i mnogo puta dokazano. Možda sam proces učenja nije pjesma, no ako ju uključite, zasigurno će biti zabavniji i uspješniji.

Možda jedna od najimpresivnijih učinaka glazbe jest sinkronizacija rada mozga. Naime, prilikom jednog istraživanja utvrđeno je da su, prilikom izvođenja dueta, oscilacije u mozgovima oba gitarista zapažene su ujednačene oscilacije u regijama vezanim za produkciju glazbe, ali i socijalnu kogniciju. U istraživanju u kojem su gitaristi nadopunjavali jedni drugog također je došlo do usklađenosti u radu mozgova, što ukazuje na činjenicu da glazba, ali i druge aktivnosti poput sporta, mogu dovesti različite ljude „na istu valnu dužinu“.

MW izvor:

Mozak muzičara se sinkronizira za vrijeme dueta

Glazba može sniziti tlak i poboljšati opće psihičko stanje

Izvor:

4 Unusual Ways Music Can Tune Up the Brain

Why Music Moves Us

What Type of Music Do Pets Like?