Autor: Igor Okreša

Matrix World

Broj vulkana koji eruptiraju se konstantno povećava, a znanstvenici ne mogu objasniti zašto se to događa. Tijekom 2013. godine svjedočili smo najvećem broju vulkanskih erupcija u jednoj godini  u povijesti, a taj se trend nastavlja i u 2014. godini.

U posljednjih nekoliko mjeseci probudili su se veliki vulkani u Rusiji, Peruu, Havajima, Indonezije te na Aljaski. Vrlo je neobično da toliki broj vulkana eruptira u isto vrijeme.

Erupcija vulkana Sakurajima u južnom dijelu Kyushua u Japanu. Obratite pažnju na vulkanske munje koje su velikim dijelom podzemni fenomen.

Prema Volcano Discoveryu u ovom trenutku eruptira 34 vulkana diljem svijeta. Ti vulkani šalju ogromne količine prašine i pepela u gornje slojeve atmosfere, a to bi moglo objasniti neobično hladno vrijeme koje je zadesilo SAD i druge dijelove svijeta.

Ovo što se trenutno događa je tek početak. Postoji još nekoliko vrlo velikih vulkana zbog kojih su znanstvenici vrlo zabrinuti.

Na primjer pogledajmo što se događa na Filipinima:

Erupcija vulkana Mayon na Filipinima.

Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju (PHIVOLCS) podigao je 15. rujna opasnost od erupcije vulkana Mayon u provinciji Albay na najviši stupanj.

Zabilježena su najmanje 32 potresa niske frekvencije što ukazuje na djelovanje magme i vulkanskih plinova.

Za sada je najaktivniji vulkan Bardabunga.

Još veću zabrinutost izaziva Bardabunga. To je najveći vulkan na Islandu i njegova erupcija značila bi apsolutnu katastrofu.

Prijetnja od erupcije Bardabunge ovoga puta je mnogo veće od one 2010. godine.

”Vrlo je teško predvidjeti što će se dogoditi ako dođe do erupcije”, kaže vulkanolog Ray Cas. Znanstvenici kažu da je Bardabunga u posljednjih 10 000 godina proizveo najviše lave od bilo kojeg drugog vulkana na Zemlji.”

Ako Bardabunga eruptira u punoj snazi otkazivanje nekoliko tisuća letova bit će najmanji problem.

Istina je da bi ovo mogla biti najhladnija zima na sjevernoj hemisferi, a to potvrđuju naslovi u britanskim medijima čiji naslov glasi:

”Islandski vulkan bi mogao prouzročiti najhladniju zimu u povijesti”.

Ovisno o snazi eksplozije čestice u atmosferi bi mogle izazvati desetljeća kaotičnih vremenskih neprilika.

Sitne čestice djeluju kao štitovi u atmosferi i odbijaju sunčevu svjetlost natrag u svemir što znači da bi temperature mogle drastično pasti a ljeto će biti lišeno sunca.

Ako se to dogodi ne postoji ništa što bi mogli učiniti i morat ćemo se pomiriti sa situacijom.

Ovo je vrsta ”klimatskih promjena” s kojima se svatko može složiti. Poznato je da vulkanske erupcije mogu znatno sniziti globalne temperature. U stvari neki teoretičari globalnog zatopljenja već povezuju povećanu vulkansku aktivnost i činjenicu da temperature nisu u porastu u posljednjih nekoliko godina.

U posljednjih deset godina količina vulkanskih aerosola u stratosferi je povećana tako da se sve više sunčeve svijetlosti reflektira natrag u svemir kaže klimatolog Benjamin Santer.

Ako Bardabunga eruptira u punoj snazi mogli bismo se suočiti s nečim  puno gorim od malog globalnog zahlađenja.

Mogli bismo se suočiti sa zimama za koje će se činiti da im nikad neće biti kraja.

To se već dešavalo tijekom povijesti. Evo nekoliko primjera iz wikipedie.

Efekti vulkanskih erupcija su posljednjih godina skromniji, ali u povijesti je bilo i značajnih efekata.

Najsuvremeniji slučaj je iz 1991. godine kad je erupcija vulkana Pinatubo snizila globalne temperature u slijedećih dvije do tri godine.

• 1883. eruptirao je Krakatau što je stvorilo zimske uvjete. Četiri godine nakon eksplozije bile su neobično hladne, a u zimi 1887 – 1888 zabilježene su snažne snježne oluje. Rekordne količine snježnih oborina zabilježene su svuda širom planete.
• 1815. eruptirao je vulkan Tambora u Indoneziji. Posljedica toga bila je pojava mraza U New Yorku usred ljeta i padanje snijega u Lipnju u New Englandu i Newfoundlandu. Godina 1816. Ostala je upamćena kao godina bez ljeta.
• 1600. eruptirao je vulkan Huaynaputina u Peruu. Proučavanja na godovima drveća pokazala su da je 1601. godina bila hladna. U Rusiji je vladala najgora glad (1601. – 1603.). Od 1600. do 1602. Švicarska, Estonija i Latvija imale su iznimno hladne zime. U Francuskoj, Njemačkoj i Peruu 1601. kasnila je berba grožđa na kraju je proizvodnja vina propala. Stabla bresaka u Kini kasno su procvala, a jezero Suwa u Japanu smrznulo se vrlo rano.

Utjecaj vulkanskih erupcija na temperature u svijetu daleko je najveća klimatska prijetnja od svih.

Bez toplih ljeta i puno sunca, naši usjevi neće uspijevati, a globalne zalihe hrane već su rastegnute do krajnjih granica. Što će se dogoditi ako globalna proizvodnja hrane bude smanjena za 10 do 20% u razdoblju od nekoliko godina?

Izvor:

THE NUMBER OF VOLCANIC ERUPTIONS IS INCREASING AND THAT COULD LEAD TO AN EXTREMELY COLD WINTER

The Number Of Volcanic Eruptions Is Increasing And That Could Lead To An Extremely Cold Winter