TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Geni, ljubav i sreća

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Iako je rasprava o utjecaju gena i okoline na ponašanje kompromisno razrješena na način da se dio varijabiliteta u kognitivnim sposobnostima pripisuje genetskim, a dio okolinskim čimbenicima, novija istraživanja pokazuju da genetika djeluje na obrasce ponašanja za koja se vjerovalo da ne ovise o njoj.

Prema rezultatima istraživanja kineskih znanstvenika, uspješnost u romantičnim odnosima ovisi o jednom genu. Gen „samac“, kako su ga znanstvenici prozvali, otkriven je na uzorku od 600 kineskih studenata kao varijacija 5-HTA1 gena, a oni u čijoj je DNA obuhvaćen imaju 20% veće šanse da ostanu samci do kraja života. Smatra se da je gen povezan s lučenjem serotonina, poznatog kao „hormon sreće“.

Dok C-verzija ne djeluje na lučenje serotonina, G-verzija ga inhibira, što za posljedicu ima otežano uspostavljanje emocionalne povezanosti, a samim time se povećava i vjerojatnost prekida veze.

Danci su godinama jedna od najsretnijih nacija, bez obzira na spol, vjeru, radnu kvalifikaciju i veličinu plaće.

Danci su godinama jedna od najsretnijih nacija, bez obzira na spol, vjeru, radnu kvalifikaciju i veličinu plaće.

Slično je moguće zaključiti i u pogledu sreće. Skandinavske države, posebice Danska, uvijek su bile na vrhu ljestvica najsretnijih država svijeta, što je navelo znanstvenike na ideju o postojanju jake genetske podloge sreće.

Nakon uzimanja u obzir razlika u socioekonomskom statusu i kulturi, metodom mjerenja genetske udaljenosti, kojom se mjeri genetska sličnost pojedinih populacija, na uzorcima iz više od 100 država pokazalo se da što je narod genetski sličniji Dancima, u prosjeku je i sretniji. Time se objasnila visoka razina sreće Nizozemaca i Šveđana, ali i niska razina sreće stanovnika Gane i Madagaskara.

Zanimljivo je da su u američkom uzorku najsretniji pojedinci bili oni skandinavskog porijekla, što je dodatni dokaz genetske uvjetovanosti sreće. Naravno, ponovno se radilo o genu povezanom s lučenjem serotonina. S njegovim recikliranjem povezani su aleli gena 5-HTTLPR, koji mogu smanjiti, odnosno povećati otpornost na stres i depresiju.

Iako smo svi na neki način genetski predodređeni težnji pojedinim emocionalnim stanjima ili ponašanjima, važno je naglasiti da su ljudi viša kognitivna bića te se, za razliku od kukaca ili gmazova, mogu oduprijeti urođenim porivima. Prema tome, čak i ako nema švedskih ili danskih gena u nama, to ne znači da smo osuđeni biti nesretni ili samci – samo imamo veću vjerojatnost za to.

Izvori:

Were you BORN to be single? Scientists discover a gene that makes certain people bad at relationships

Is There a Happiness Gene?

Controversial Gene-Depression Link Confirmed in New Study