VJEROVALI ILI NE

Mitovi i činjenice o objektima koji “padaju s neba”

Autor: Anamarija Vukojević

Matrix World

Znate li razliku između kometa, meteora, meteorita, meteroida i asteroida? Još uvijek mislite da s neba pada zvijezda padalica i da je vrijeme da poželite želju? Vjerojatno kao i većina niste pazili u školi kad se pričalo o tome. Tada nam to, možda, i nije bilo tako važno, osim pojedincima koji su danas ugledni znanstvenici ili potajni obožavatelji svemira. Tijekom posljednjih desetljeća broj upada meteora, meteorita i asteroida se povećao i možda je vrijeme da se svi, ne samo pojedinci, pobliže upoznamo što je to što nam može svakog trenutka udariti u dom. Hoćemo li tako izbjeći katastrofu? Vjerojatno ne, ali ponoviti ćemo onu našu staru, dobro poznatu uzrečicu: “Znanje štiti, neznanje ugrožava.”

Sunčev sustav je osim uobičajenih planeta, planetoida, prirodnih satelita i vjerojatno dvije zvijezde sastavljen i od svemirskih putnika poput; kometa, meteorita, meteorida, asteroida (koji čak mogu biti veličine planetoida) te sitnih razdrobljenih materija koja plutaju međuplanetarnim prostorom, poput svemirske prašine.

U posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo porasta upada nebeskih tijela na našu planetu.

U posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo porasta upada nebeskih tijela na našu planetu.

Kako povezati komete s asteroidima, asteroide s meteorima, meteore s meteoritima? Usporedna kemijsko – mineraloška ispitivanja meteorita i asteorida, jednih u laboratoriju, drugih na daljinu, uz pomoć optičkih metoda, dovela su do nedvojbenog zaključka da su meteoriti povezani s asteroidima. Meteoriti su izravni ostaci nekih asteroida. Istodobno, meteoriti nemaju ništa fizički zajedno s meteorskim rojevima.

Meteore i meteorite potrebno je pažljivo razdvojiti, ne obazirući se na jezičnu sličnost i sličnost pojave na dijelu puta kroz atmosferu. Provjereno je da od kometa nastaju potoci meteora; potoci prate postojeće komete ili se nalaze na putanjama iščezlih kometa, no ne zna se za ijedan takav meteor koji je izdržao kroz atmosferu. Prema tome, asteroidi ili planetoidi su povezani s meteoritima, a kometi s meteorima. O vezi asteroida i kometa spekulira se na razini kozmogonijskih teorija ili teorija o postanku Sunčeva sustava.

Kometa Holmes snimljena 04.11.2007. u trenutku stvaranja "kratkog spoja." Iza komete se vide plavkasti repovi električno nabivenih iona iz solarnih vjetrova.

Kometa Holmes snimljena 04.11.2007. u trenutku stvaranja “kratkog spoja.” Iza komete se vide plavkasti repovi električno nabijenih iona iz solarnih vjetrova.

Komet:

  • grč. ϰομήτης: dugokos odnosno zvijezda repatica
  • nestalno nebesko tijelo koje se nalazi u eliptičnoj putanji oko Sunca
  • dolazi iz najudaljenijih i najhladnijih područja Sunčevog sustava i izvan njega
  • tvrdokorni skeptici u zvaničnoj znanosti smatraju kako su komete prljave snježne grude koje se sastoje od silikatne prašine i smrznutih plinova u obliku raznih vrsta leda koji čine poroznu jezgru, srećom po nas, sve više jačaju dokazi o tome kako su komete zapravo električno nabijeni asteroidi koji  mogu biti sastavljeni i od različitih slitina, te kombinacija stijena i eventualnog leda
  • po uobičajenim znanstvenim paradigmama smatra se da komete dobivaju “rep” jer se kometa počne približavati Suncu, zbog povećanja temperature, led i smrznute čestice počinju isparavati stvarajući oblak plina oko kometa koji se zove koma. Pa ipak, zagovornici električnog svemira su otkrili da vidljivi rep komete nastaje dijelom zbog otpuštanja svemirskog materijala koje su u dubinama svemira pokupili ovi svemirski usisavači, te da otpuštaju materijal zbog približavanja Suncu koje je pozitivno nabijeno, dok su komete negativno nabijene. Električne učinke interakcije Sunca i kometa smo najbolje vidjeli tijekom prolaza kometa Hartley 2, Holmes, Elenin i ISON.

koma:

  • lat. coma , grč. ϰόμη: kosa, vlasi
  • magličasti ovoj kometske jezgre koji zajedno s jezgrom tvori glavu kometa
  • sastoji se od rijetkih plinova i prašine
  • veličine je kao jedna do deset zemaljskih kugli
  • nastaje kada Sunce dovoljno zagrije kometsku jezgru, iz koje se tada oslobađaju plinovi sublimacijom zaleđene tvari, noseći sa sobom čestice praha.
Komet Hale Bopp snimljen je u Pazinu, u Hrvatskoj 29. ožujka 1997. godine.

Komet Hale Bopp snimljen je u Pazinu, u Hrvatskoj 29. ožujka 1997. godine.

Meteor: 

  • grč. metéoros (μετέωρος) = uzdignut u zrak, lebdeći, podignut
  • dio je nebeskog tijela koje, padajući kroz atmosferu, ostavlja svijetleći trag
  • meteor je svjetlosna pojava nastala zagrijavanjem meteorida pri gibanju kroz Zemljinu atmosferu velikom brzinom (do 72 km/s)
  • povremene ili sporadične meteore moguće je vidjeti svake vedre noći
  • prolaskom kroz atmosferu, tijelo pristiglo iz svemira zbog velikoga se trenja zagrijava, tali, drobi i isparava
  • dio meteoroida ili planetoida (asteroida) koji ne izgori u atmosferi i stigne do tla naziva se meteorit
  • stari hrvatski nazivi za meteor su nebeska krijesnica, proletuša i zvijezda padalica
  • meteori izgaraju na visini od 130 do 70 km. Tamo je atmosfera još jako rijetka da ne predstavlja velik otpor samom gibanju, no dovoljno gusta da se meteori trenjem istroše
  • prosječan meteor veličine je nekoliko desetaka milimetara i ima masu manju od mikrograma pa do miligrama
  • giba se brzinom većom od brzine zvuka, stoga se stvara udarni zračni val koji potiče visoke temperature.

Meteorski pljusak ili meteorski roj:

  • pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu
  • u obilnome meteorskom pljusku u jednom satu pojavi se više desetaka ili stotina meteora
  • pljusak traje od nekoliko sati do više dana.
Jedno jutro, 12. studenog 1833. godine na Floridi.

Meteorska kiša, 12. studenog 1833. godine na Floridi.

Meteorit

  • komad stijene ili željeza, meteorida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela
  • u slučaju jačeg udara, nastaje udarni krater
  • prema kemijskom sastavu dijele se na kamene i željezne meteorite
  • najveći nađeni kameni meteorit mase je veće od 1 tone, a željezni od 60 tona
  • većinom potječu od jezgara planetoida koji su razbijeni u sudaru s nekim drugim planetoidom
  • u Željeznom dobu željezni meteoriti su se koristili pri izradi kvalitetnog željeza za oštrice
  • izvanzemaljsko podrijetlo meteorita prvi je pretpostavio Ernest Chladni 1974. godine
  • travnja 1804. godine meteorski pljusak je zasuo francusko mjesto L’Aigle. Nakon toga znanstvena zajednica je prvi put prihvatila njihovo svemirsko podrijetlo
  • potječu iz vremena nastanka Sunčeva sustava.
15. veljače 2013. godine željezni meteorit pao je u Rusiji. Meteoriti ulijeću u zemljinu atmosferu brzinom od 11 do 72km/sekundi.

15. veljače 2013. godine željezni “meteorit” pao je u Rusiji. Meteoriti ulijeću u zemljinu atmosferu brzinom od 11 do 72km/sekundi.  Pa ipak nakon dodatnog istraživanja postalo je jasno kako je gromada bila dio asteorida ili električni neaktivne komete.

Meteorid

  • malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 µm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca
  • ako se nađe u Zemljinoj atmosferi, dovodi do pojave meteora
  • dovoljno veliki meteoroidi ne uspijevaju cijeli sagorjeti u atmosferi i jedan njihov dio pada na zemlju. Takvi kameno-metalni ostaci zovu se meteoriti.

Asteroid (planetoid)

  • kameno ili metalno nebesko tijelo promjera većeg od 1 metar, koje samostalno ili u skupini sličnih tijela obilazi oko Sunca
  • u  usporedbi s planetima mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika
  • nastali su od ostataka protoplanetarne tvari koja se nije pripojila planetima za vrijeme stvaranja sustava protoplanetarnog diska
  • do sada ih je otkriveno blizu 80 000, a oko 11 000 ih je dobilo službena imena – redni broj i ime
  • procjenjuje se da bi ih u našem sustavu moglo biti nekoliko milijuna
  • u Hrvatskoj, u Zvjezdarnici Višnjan, otkriveno je nekoliko tisuća planetoida
  • planetoidi su nebeska tijela manja od 1 000 kilometara. Petnaestak ih ima u promjeru više od 250 km.
NASA tvrdi da asteoridi nisu opasna prijetnja po našu planetu još narednih 100 godina. A to je zaključeno samo na osnovu vidljivih asteroida.

NASA tvrdi da asteoridi nisu opasna prijetnja po našu planetu još narednih 100 godina. Zaključili su to na osnovu vidljivih asteroida, no što je s nevidljivim?

Da to nisu samo događaji koji se događaju u znanstveno fantastičnim filmovima uvodimo vas u cijeli niz ovakvih, realnih događaja koji su pogodili našu planetu. Kliknite na galeriju kako bi postali svjesniji da se to doista događa oko nas:

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Meteoroid

Asteroidi

Chunk of Ice Falls From Sky Mysteriously Crashing Through Chicago Man’s Ceiling

Megacryometeor

Boy, 6, goes to collect eggs from his hens… and finds a METEORITE

Mlada obitelj jedva izbjegla pad meteorita u njihovom vrtu