TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Ljubav ili strah? Koja emocija je snažnija?

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Strah je neugodna emocija koja se javlja kao reakcija na prijeteći podražaj, a dovodi do neke od reakcija poznatih kao  fight-flight-freeze (borba-bijeg-skamenjivanje). Evolucijska osnova straha sasvim je jasna – povećava organizmu šanse za preživljavanje, a poznati su i neuralni krugovi koji sudjeluju u njegovom kognitivnom procesiranju. Može li osjećaj ljubavi oslabiti takvu moćnu emociju, koja je u trenu sposobna preuzeti kontrolu nad cijelim tijelom?

Prema rezultatima istraživanja, može, i to je upravo ono što radi. Poput straha, i ljubav je ugrađena u naš mozak u obliku privrženosti, a njezin glavni mehanizam jest otpuštanje neurotransmitera oksitocina, „hormona ljubavi“, iz neurohipofize. Oksitocin se smatra „hormonom monogamije“, budući da je posljedica njegovog otpuštanja stvaranje jake emocionalne veze. Prva se takva veza razvija već u najranijem djetinjstvu, između majke i djeteta, te na temelju tog odnosa dijete stvara obrazac ponašanje koji će kasnije prenijeti na svoje socijalne odnose, pa tako i na one romantične prirode.

Na temelju prvog odnosa s majkom razvijamo daljnje socijalne odnose.

Na temelju prvog odnosa s majkom razvijamo daljnje socijalne odnose.

Iako je djelovanje kortizola, „hormona stresa“ koji se luči iz nadbubrežne žlijezde, dovoljno moćno da u potpunosti sledi tijelo ili ga natjera na automatsku obrambenu reakciju, istraživanja su pokazala da je samo njušenje male količine oksitocina dovoljno da se osoba koja njuši počne osjećati manje ugroženo i više vjerovati drugima. Također, dovoljno je samo biti izložen nečijoj ljubavi da se osjećaj straha, ali i boli smanji. Naime, znanstvenici su pokazali da je kratka izloženost fotografijama na kojima jedna osoba drugoj iskazuje ljubav dovodi do smanjivanja aktivnosti amigdale, dijela mozga odgovornog za stvaranje osjećaja straha, a taj efekt je postojan čak i kada se namjerno ne obraća pažnja na fotografije, što je moguće pripisati djelovanju zrcalnih neurona, sustava živčanih stanica zaduženih za empatiju i učenje. Opisani učinak bio je posebno snažan kod anksioznijih sudionika, čime je dan poticaj istraživanjima utjecaja ljubavi na osobe koje pate od depresije ili PTSP-a. Budući da je povezanost ljubavi i gašenja amigdale jasna, moguće je da će takva istraživanja odigrati važnu ulogu u razvoju novih terapijskih tretmana za osobe koje su proživjele različita traumatska iskustva.

Koliko god se odraslo ponašali, činjenica je da smo, kada se radi o emocijama, vječno djeca. Nije li majčin zagrljaj upravo ono što smiri dijete koje plače? U kasnijoj dobi to postaje zagrljaj voljene osobe, no učinak ostaje isti. Koliko god ih gušili ili pokušavali sakriti, emocije su dio nas koji nikada nećemo izgubiti, stoga je najbolje suočiti se s njima, prihvatiti ih i adekvatno izraziti. Iako se to ponekad čini kompliciranim, prednosti za osobnu dobrobit su ipak značajnije.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Brain’s response to threat silenced when we are reminded of being loved and cared for

What are you scared of?

The evolution of aversion: Why even children are fearful of snakes

Stressed Out: Teens and Adults Respond Differently

11 Interesting Effects of Oxytocin

Love Hormone Improves Mother-Child Bond