PRIZMA DRUŠTVA

Lažna sjećanja

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Iako većina ljudi na spomen greški pamćenja pomisli na zaboravljanje, postoje i greške koje mogu izazvati i puno ozbiljnije posljedice, a proizlaze iz nesavršenosti pamćenja. Lažna sjećanja jedna su od takvih grešaka, a odnose se na dosjećanje događaja koji se zapravo nikad nisu ni dogodili.

Logično je zapitati se kako je uopće moguće dosjetiti se nečeg što se nikad nije dogodilo. Lažna sjećanja omogućuje način na koji obrađujemo informacije iz okoline. Na temelju primljenih informacija, stvaramo kognitivne sheme koje djeluju poput okvira unutar kojeg uklapamo nadolazeće informacije. Primjerice, ako gledamo puno filmova u kojima su mafijaši obučeni u odijela, mrkog pogleda i voze skupe automobile, vidimo li nekog takvog, pomislit ćemo da ima nekakve veze s kriminalom, iako je to možda samo obični vozač mladenaca koji zbog gužve kasni na svadbu.

Dakle, sheme imaju moć u potpunosti promijeniti našu percepciju situacije, ali i sjećanja. Ako nas netko upita što sve imamo u hladnjaku, nabrojat ćemo nekoliko stvari, nakon čega će nabrajanje postati teže. No, uz malu pomoć nekog sa strane u obliku potpitanja („A jaja? Majoneza? Jogurt?“), dosjetit ćemo se više toga. No, time će nam biti usađena lažna sjećanja jer ćemo se najvjerojatnije dosjetiti i nekih stvari kojih u hladnjaku nema, upravo zbog naše sheme o tome što se sve stavlja u hladnjak.

Koliko puta vam se dogodilo da se ne ožete sjetiti najjednostavnijih stvari? Koliko puta ste bili uvjereni u stvari koji se se pokazale kao lažna sjećanja?

Koliko puta vam se dogodilo da se ne možete sjetiti najjednostavnijih stvari? Koliko puta ste bili uvjereni u stvari koji se se pokazale kao lažna sjećanja?

Naše pamćenje nije savršena replika stvarnosti – ono nastaje rekonstrukcijom, automatskim procesom koji se oslanja na informacije o događaju koje sigurno znamo i one za koje smo tijekom života naučili kako se odvijaju – sheme. Možda je neki jogurt nekad i bio u hladnjaku ili smo ga namjeravali kupiti, nebitno je – ako se eksplicitno ne sjećamo da nismo nikad kupili nikakav jogurt, postoji vjerojatnost da ćemo reći da je u hladnjaku, iako ga tamo zapravo nikad nije bilo.

Lažna sjećanja dobro su poznata pojava i proučavaju se od začetaka psihologije, posebice zbog problema svjedočenja. Jeste li se ikad zapitali zašto sudac ne dozvoljava postavljanje određenih pitanja u sudnici?

Razlog tomu upravo su lažna sjećanja – određenim pitanjima, sugestijama ili čak samo riječima moguće je osobi koju se ispituje aktivirati shemu koja će stvoriti lažno sjećanje, zbog čega osoba može reći da je vidjela nešto što se nije dogodilo ili ozbiljno posumnjati u nešto što se dogodilo. Čak i dosjećanje bez prisustva drugih može dovesti do izmjene originalnog sjećanja. Postoji velik broj istraživanja te tematike i sva govore u prilog lakoći stvaranja lažnih sjećanja, kako u sudnici, tako i u svakodnevnom životu.

Na lažna sjećanja nitko nije imun, budući da se proces stvaranja istih odvija automatski, stoga ih je teško otkriti, pogotovo budući da osobe koje o njima govore steknu osjećaj da su se opisivani događaji stvarno u nekoj točki u vremenu dogodili. U takvim situacijama, korisno je pokušati povezati opisivani događaj s nekom vanjskom informacijom (primjerice, pitati osobu što je mislila u tom trenutku ili o nekom detalju koji je ključan za taj događaj). Ako se osoba dosjeti dodatnih informacija bez daljnjih potpitanja, vjerojatno se ne radi o lažnom sjećanju, a ako se ne može dosjetiti ničeg drugog, opravdano je sumnjati u istinitost informacija.

No, zbog same specifičnosti fenomena, izrazito je teško s potpunom sigurnošću odgonetnuti koja su sjećanja lažna, a koja ne, u situacijama kada osoba ne pokazuje potpuno vladanje elementima događaja.

Pamćenje, kao nijedan drugi sustav, nije savršeno. Ipak, situacije u kojima dolazi do grešaka poput lažnih sjećanja nisu toliko česte da bi zasjenile sve one situacije u kojima se točno dosjećamo.

S druge strane, sheme, iako ponekad dovode do iskrivljavanja percepcije, uvelike pojednostavljuju svakodnevno funkcioniranje i štede mnogo vremena koje bi proveli detaljno analizirajući svaku situaciju zasebno. Iako su u određenim situacijama presudne, u usporedbi s dobicima koje donose, mane koje se pojavljuju kao nuspojave postaju prihvatljiv trošak sustava koji je omogućio opstanak, ali i razvoj ljudske vrste.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Study shows how easily false memories can be planted to frame individuals for crimes

Implanting False Memories: Lost in the Mall & Paul Ingram

False Memories Can Influence Behaviour

Reconstructing the Past: How Recalling Memories Alters Them

Mind Maze: How Your Memory Deceives You