Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Glazba je temeljni dio ljudske kulture od pamtivijeka, zapisan čak i u ljudskim genima, a bila je sastavnim dijelom različitih rituala i proslava. I u današnje vrijeme zadržala je tu ulogu, ali uz pomoć moderne tehnologije, raznovrsne melodije postale su uobičajeni dio svakodnevnih aktivnosti. U moderno doba, zbog raznolikosti glazbenih žanrova, glazbeni ukus postao je i dio identiteta svakog od nas. No, što točno on govori o nama?

Jedno od novijih istraživanja ukazalo je na povezanost kognitivnih stilova, odnosno načina obrade informacija iz okoline, i glazbenih preferencija. Osobe čijim kognitivnim stilom dominira empatičnost, sposobnost prepoznavanja i doživljavanja emocija druge osobe, uglavnom preferiraju blaže (R&B, soft rock,…), nepretenciozne (country, klasični folk,…) glazbene žanrove te suvremenu glazbu (electronica, acid jazz,…), dok im se intenzivna glazba (punk, heavy metal,…) ne sviđa. S druge strane, obrnut obrazac glazbenih preferencija pokazale su osobe čijim kognitivnim stilom dominira sistematičnost, odnosno tendencija uočavanja pravilnosti i obrazaca u okolini.

Detaljnija analiza podataka pokazala je da osobe empatičnog kognitivnog stila preferiraju glazbu niske energije (nježnu), obično obilježenu negativnim emocijama i emocionalnom dubinom (poetičnošću, kompleksnošću). Nasuprot njima, osobe sistematičnog kognitivnog stila uglavnom preferiraju glazbu visoke energije (napeta, uzbuđujuća), obilježenu pozitivnim emocijama i, kao i „empatičari“, visokom kompleksnošću.

No, koliko takve informacije odgovaraju onima koje svakodnevno čujemo od naše rodbine i prijatelja? Samo u određenoj mjeri. Iako je glazba postala dio identiteta, ali i sredstvo kojim se taj identitet pokazuje, prosudbe donese o nekom na temelju glazbenog žanra koji sluša ipak su češće pogrešne nego točne. Stoga na stereotipe poput onih da je heavy metal povezan sa samoubojstvima, sotonizmom i depresijom treba gledati s velikom dozom skepticizma – budući da je istraživanjima pokazano da slušanje takve glazbe pomaže pojedincima u regulaciji njihovih negativnih emocija, što za posljedicu ima snižene razine neprijateljskih emocija, stresa i razdražljivosti, kao i niz pozitivnih emocija.

Iako je jedan od najnapadanijih glazbenih žanrova, heavy metal nije jedini čijim se slušateljima neopravdano lijepe različite negativne etikete. Ne valja suditi knjigu po koricama – važnije je razumjeti njezin sadržaj, odnosno način na koji ga netko drugi razumije. Tek nakon što postanemo svjesni toga zaključci o nekom na temelju glazbenog ukusa počinju dobivati smisao.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Musical tastes offer a window into how you think

The musical ages of modern man: how our taste in music changes over a lifetime

You Are What You Listen To

Does rock ‘n’ roll really make kids kill themselves?

Heavy metal linked to depression

WATCH: Music in your DNA and a new species of human?

Here’s why heavy metal is good for you