PONEROLOGIJA - DIKTATURA PSIHOPATA

Policija nastala na temeljima organizacija za lov odbjeglih robova ne može biti pravedna

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Ako niste ljubitelj istraživanja i ako vas povijest ne zanima tada vam je zasigurno teško shvatiti zbog čega američka policija ubija toliko nedužnih i nenaoružanih ljudi, dok, recimo, norveška policija nije ubila niti jednog jedinog čovjeka u zadnjih deset godina. Iako bi se odgovor mogao pronaći u ponerizaciji američkog društva, razlog je zapravo u samom nastanku policijskih snaga na tlu SAD-a.

Policija se brutalno obračunava s prosvjednicima koji su tražili pravdu za zločinačko ubojstvo tinejdžera u St. Louisu.

Policija se brutalno obračunava s mirnim prosvjednicima koji su tražili pravdu za zločinačko ubojstvo tinejdžera u St. Louisu.

Ljudska bića vole živjeti u uvjerenju kako žive u državama koje su uređene po demokratskim standardima, kako nas zakoni štite, te da su ti isti zakoni jednaki za sve. Ljudi također vole vjerovati da je policija snaga koja je prvenstveno stvorena kako bi služila narod, kako bi nas štitila od kriminalaca, devijantnog ponašanja, nasilnika, kradljivaca i silovatelja.

Na žalost, čak je i na našem području sve više jasno kako policijske snage imaju gotov korporativnu odgovornost točnije da štite velike dok nemaju obzira prema malima. Dovoljno je da se sjetite izvrdavanja zakona siledžija, sportskih radnika, političara i estradnih zvijezda kojima je „gledano kroz prste“ iako su jasno prekršili zakon, dok se mali i jadni ljudi izbacuju iz kuća, te se prema njima plavci ponašaju kao prema najvećim prijetnjama.

Čini se kako normalno ljudsko biće više nitko ne štiti, dok je povjerenje prema plavcima palo na najniže grane od stvaranja modernih demokracija.

Šetači u Fergunsonu (SAD) pregledavaju listu žrtava policijske brutalnosti.

Šetači u Fergnsonu (SAD) pregledavaju listu žrtava policijske brutalnosti.

Pokušat ćemo odgovoriti zašto je to tako, no prije svega moramo se podsjetiti stvaranja policijskih snaga.

Nastanak plavaca

U kineskim kraljevstvima Ju i Chu su tisućama godina postojale organizirane i plaćene postrojbe policije i gradske garde, no takve organizacije su spadale pod nadležnost lokalnih guvernera (perfekata) i njihovog poimanja čuvanja zakona.

Perfekture točnije policijske snage, organizirane po pokrajinama, su s vremenom usvojene u Koreji i Japanu.

Antički Grci su imali batinaše policajce koji su zapravo bili robovi u vlasti lokalne komune. Oni su direktno slušali naredbe lokalnih sudaca i njihovih pomagača. Poznato je kako su Atenjani u klasičnom periodu kupili 300 robova Skita koji su služili kao gradska garda koja je primarnu ulogu imala kontrola puka i sprječavanje masovnih nereda. Gradske garde stare Grčke su prve organizirane postrojbe koje su se bavile sprječavanjem kriminala, javnim redom i mirom te su izvršavali kažnjavanje puka, uključujući i pogubljenja i javna šibanja.

Rimljani su prvotno koristili specijalno obučene vojnike kao policajce točnije gradsku gardu, no car August je osnovao 14 žandarskih postaja u milijunskom Rimu te je stalno zaposlio 1000 žandara koji su, osim policijske uloge imali i vatrogasne zadaće, no također su lovili i hvatali odbjegle robove. S vremenom su rimski žandari postali elitne vojne jedinice koje su najviše korištene za sprječavanje buna i masovnih prosvjeda u tada, najmnogoljudnijem gradu na svijetu.

Prvi oblici modernijih policijskih snaga su se zabilježili u srednjovjekovnoj Španjolskoj u kojoj su se slobodnjaci organizirali u takozvana „bratstva“ ili „hermandeades“ te su djelovali u lokalnim zajednicama kao dragovoljni čuvari reda i mira. U XV. vijeku Britanci dobivaju neku vrstu policije, no takve trupe su bile zaslužne za čuvanje aristokratskih prava na uštrb obična naroda. Prvi šerifi su također stvoreni u Engleskoj, no ova titula je zapravo najviše imala ulogu sprečavanja dizanja buna, organiziranih smaknuća i kažnjavanja, suradnju s crkvenim istražiteljima, naplatu poreza i svekoliko umirivanje seljaka kmetova, zanatlija i građanstva u povoju. Francuzi su svoje srednjovjekovne gradske garde i žandare držali pod direktnim upravljanjem francuskog maršala. Inače uloga maršala je nastala u rano romaničkoj Francuskoj, te je dodijeljena oslobođenim robovima, koji su od peharnika i povjernika aristokrata postali njihove produljene ruke za „prljave poslove“ s pukom. Od maršala su nastali i šerifi, te svi oblici rendžera.

Luj XIV je 1667. stvorio prve zakonom određene policijske snage, no prvotno su one djelovale samo na području Pariza, a nakon toga se stvaraju 44 regionalna komesarijata (povjereništva) na čelu s vrhovnim policajcem ili komesarom (povjerenikom) koji je:

„čuvao mir, provodio zakon te osiguravao djelotvornost i pravilan rad policijskih snaga.“

Unatoč hvale vrijednom statutu prvih francuskih policajaca, komesar je s vremenom postao više nalik na špijuna u ime krune nego li zaštitnik zakona.

Tek 1709. Francuska dobiva prve policijske inspektore koji su pomagali rad komesara, no oni su se počeli sljubljivati s najvažnijim bankarima i sudcima, te su se s vremenom pretvorili u njihove privatne tjelohranitelje i osiguranje za prijenos novca i plemenitih metala.

U Engleskoj George II stvara promatrače javnog reda i mira, no 1749. Henry Fileding organizira kvazi profesionalnu pozorničku gardu koja je služila poput moderne vojske. Zbog neredovitih plaća i rastezljive zakonske regulative, ovi službenici su se s vremenom pretvorili u utjerivače dugova i kriminalce.

Prve profesionalne policijske snage su stvorene u Britaniji 1829. pod imenom Metropolitan Police Service, na toj bazi su kasnije stvoreni i drugi oblici čuvara reda i mira poput francuske žandarmerije, ili pak guardie civile u ondašnjim razjedinjenim talijanskim državicama.

„Serve and protect“ je moto s kojim se kite policijske snage u SAD-u, na žalost to nema nikakvog uporišta u situaciji na terenu, a ako bolje pogledamo nema uporišta niti u povijesnim činjenicama.

Skrivanje istine i glorifikacija laži

Policijske snage na tlu današnjih Sjedinjenih Američkih Država su imale još crniju i nevjerojatniju povijest. Zapravo javnost je gotovo u potpunosti nesvjesna načina stvaranja policijskih patrola na tlu Sjeverne Amerike te prešućivanja najvažnijih elemenata „očuvanja reda i mira.“

Nekadašnji bedževi robovske policije i današnji bedževi profesionalne policije. Pronađite sličnosti.

Nekadašnji bedževi robovske policije i današnji bedževi profesionalne policije. Pronađite sličnosti.

Zapravo policijske snage u SAD-u su originalno izniknule iz potrebe bogatih robovlasnika da, za relativno male novce i bez velike pompe, dobivaju svoje odbjegle robove kako bi ih javno kaznili, smatrajući da će s takvim mjerama prestrašiti ostalo roblje.

Sredinom 1689. kolonija Virdžinija je stvorila prve patrole za lov na odbjegle robove, no ljude za takve pothvate je birao plantažer, a kasnije ovaj visoko lukrativan posao obavljaju dobrovoljci koji su se s vremenom pretvorili u profesionalne lovce na ljude, bez obzira je li riječ bila o crnim robovima iz Afrike ili su lovina bile žene i djeca iz Irske i Škotske.

Prvotno su zakonske odredbe o lovu na robove stvorile južne kolonije koje su kasnije stvorile Konfederaciju, sjeverne kolonije su sve do pred početak civilnog rata imale istovjetne organizacije za lov na ljude.

Prvi prikaz policije - robovske patrole iz almanaha kolonije Karoline.

Prvi prikaz policije – robovske patrole iz almanaha koji zagovara ljudska prava za sve ne-bijelce na tlu Amerike.

Početkom 1704. kolonija Karolina organizira profesionalne patrole za hvatanje odbjeglih robova. Policajci koji su hvatali robove su ih pred pučanstvom i okupljenim robljem kažnjavali po nalogu vlasnika. Plaću su dobivali po broju ulovljenih robova, a dodatno im je plaćano za izvršenje kazne. Najmanje se plaćalo za šibanje i bičevanje, dok je za malo zahtjevnije „kazne“ poput žigosanja, odsijecanja ekstremiteta ili ušiju plaćano više. U slučaju da rob umre tijekom lova, vlasnicima se prezentirala ljudska glava, tada je nagrada bila najmanja, jer su robovi bili korisni jedino ako su nastavili raditi nakon lova.

Slika snimljena u Baton Rougu 1863. godine, pokazuje unakažena leđa odbjeglog roba Petera.

Slika snimljena u Baton Rougeu 1863. godine, pokazuje unakažena leđa odbjeglog roba Petera.

U narednih pet godina sve kolonije su imale svoje vlastite organizacije robovskih patrola. Nevjerojatno je kako su zahvaljujući lovu na žive ljude osmišljenji i prvi hijerarhijski oblici novonastale „policije.“ Uskoro su postavljeni prvi šerifi koji su držali pod kontrolom neko područje, rendžeri koji su odbjegle robove lovili zahvaljujući dobro obučenim psima tragačima, te maršali koji su robove mogli loviti bez obzira na kantonske i kolonijalne granice.

Robovske patrole su imale svoje oznake, poput pravih policijskih bedževa, zapravo razlika u ondašnjim oznakama i današnjim oznakama policije je jako mala, obično se radi o zvijezdi petokraci ili Davidovoj zvijezdi.

Netom prije rata Konfederacija ima organiziranu policiju na plantažama, s vidokrugom djelovanja po općinama i županijama, no s vremenom robovske patrole počinju dobivati regularne dužnosti očuvanja reda i mira, te održavaju lokalne zatvore i stratišta, najčešće za linčovanja i povremena streljanja.

Jedan od najomraženijih organizacija koja je terorizirala nebjelačko stanovništvo je bio Ku Klux Klan, unatoč kongresnoj odluci iz 1871., s kojom se ova organizacija stavlja van zakona, te se zabranjuje sudionicima iste da proganjaju i ubijaju ljude druge boje kože i vjere, Ku Klux Kan je ostaje javno aktivan sve do sredine 60-tih godina XX. vijeka, te je u zadnjem desetljeću svog djelovanja po južnim dijelovima SAD-a, ubio nekoliko tisuća Afroamerikanaca, poglavito s vješanjem i spaljivanjem živih ljudi.

Izbezumljeno lice čovjeka kojeg će linčovati pripadnici Ku Klux Klana.

Unatoč kongresnoj zabrani Ku Klux Klan još uvijek djeluje.

Neposredno nakon završetka civilnog rata, Amerika je pala u beznađe, palile su se plantaže na jugu, veliki dio afroameričke populacije je ostao bez ičega, te se veliki broj istih uputio na sjever. Bijelci na sjeveru su brzo shvatili kako mogu Afroamerikance držati u getima te im uz uskraćenje edukacije i osnovnih uvjeta za život mogu ponuditi poslove koji su u prosjeku bili do deset puta manje plaćeni nego u slučaju kad ih je obavljao bijelac.

Život jednog afroamerikanca nije vrijedio ništa za vrijeme velike depresije, na slici vidite javno spaljivanje živa čovjeka bez ikakvog uplitanja snaga reda i mira. Zadnji afroamerikanac je spaljen tijekom 60-tih godina XX. vijeka.

Život jednog Afroamerikanca nije vrijedio ništa za vrijeme velike depresije, na slici vidite javno spaljivanje živa čovjeka bez ikakvog uplitanja snaga reda i mira. Zadnji Afroamerikanac je spaljen tijekom 60-tih godina XX. vijeka.

Najveći gradovi SAD-a uskoro postaju gangsterska poprišta, a afroamerička populacija se doslovno uvijek nalazila na granici različitih mafijaških šefova koji nisu marili za išta osim za ostvarivanjem profita.

George Stinney 14to godišnji dječak kojeg su smaknuli na električnoj stolici.

George Stinney 14to godišnji dječak kojeg su smaknuli na električnoj stolici.

Na žalost policija nije ništa činila kako bi obranila siromašne i ugnjetavane. Policajci su obično bili u rukama gangstera te su se lako potplaćivali kako bi eventualno podmetali krivnju i dokaze o ubojstvima, silovanjima, paleži i krađama, onima koji su imali najmanje prava, poglavito Ircima, Afroamerikancima, Talijanima i Indijancima. Jedan od najužasnijih primjera policijske mržnje prema crncima je slučaj dječaka Geroga Stinneya koji je uz podmićivanje sladoledom i obećanje da će biti pušten kući do večeri, priznao da je ubio dvije djevojčice bjelkinje. Stinney je osuđen na električnu stolicu. Dželat koji je Georga pripremao za pogubljenje nije znao kako će izvršiti kaznu jer je dječak bio izrazito sitne građe te je težio tek 43 kila, za cijelo vrijeme suđenja i pripreme za pogubljenje George je tvrdio da nije kriv te da su sladoledom iznudili njegovo priznanje. Georgea su morali posjesti na dva telefonska imenika kako bi ga ubili na električnoj stolici. Kazna je izvršena nakon što je sudska porota još jednom ukazala na njegovu krivicu, tražeći pogubljenje bez ikakve milosti. Stravičan je podatak kako se 50 godina nakon njegova smaknuća otkrilo da je zločin najvjerojatnije počinio lokalni pedofil bijelac, te da su svi dokazi namjerno podmetnuti od strane južnjačke policije.

Policajci šmrkovima rastjeruju mirne prosvjednike koji traže jednaka prava za crnce i bijelce.

Policajci šmrkovima rastjeruju mirne prosvjednike koji traže jednaka prava za crnce i bijelce.

Takvo stanje u policiji je kulminiralo tijekom velike recesije 20-tih i 30-tih godina XX. vijeka, a tek nakon što su stvorene agencije za borbu protiv korupcije i organi unutrašnje kontrole, te nakon što su uhićeni i pogubljeni policajci koji su se u potpunosti sljubili s kriminalom, policija u SAD-u počinje dobivati čišće i poštenije značenje.

Čini se da se ništa nije promijenilo u SAD-u, nakon ukidanja robovskih patrola. Slika bijelog policajca koji huška psa na crnca 1968.

Čini se da se ništa nije promijenilo u SAD-u nakon ukidanja robovskih patrola. Slika bijelog policajca koji huška psa na crnca 1968.

Ne smijemo zaboraviti da se rasna segregacija nastavila sve do kraja mandata predsjednika J.F. Kennedyja, te da je on u nekim slučajevima morao pozvati nacionalnu gardu i specijalne vojne postrojbe kako bi uništio rasnu segregaciju na jugu SAD-a.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata je postojala čak i vojna policija isključivo za crnce.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata je postojala čak i vojna policija isključivo za crnce.

Svi policajci država koje su nekada spadale u Konfederaciju su održavali rasnu segregaciju bez primisli da išta rade na uštrp ljudskih prava, u biti zakoni su bili na njihovoj strani, oni su Afroamerikance, Indijance i mješance ubrajali u polu-ljude na koje se ustav i druge odredbe ne primjenjuju.

Tužna sadašnjost

Policijske snage najvažnije demokracije svijeta, su od početka 2015. do danas ubile 1083 građana, najveći dio ubijenih otpada na Afroamerikance, gotovo svi su ubijeni s leđa ili su pregaženi s automobilom, ili su podlegli ozljedama nastalih batinanjem, ili su ubijeni naknadno u zatvoru.

Policijska kamera je snimila užas policijske brutalnosti. Na slici vidite sliku u kojoj policajac iz Dallasa ubija nenaoružanog i neagresivnog mentalno bolesnog čovjeka, čija je jednina greška bila ta što se nije zaustavio na policajčevu naredbu.

Policijska kamera je snimila užas policijske brutalnosti. Na slici vidite sliku u kojoj policajac iz Dallasa ubija nenaoružanog i neagresivnog mentalno bolesnog čovjeka, čija je jednina greška bila ta što se nije zaustavio na policajčevu naredbu.

Ova užasna brojka pokazuje gotovo psihopatsku stvarnost američke policije s napomenom, kako se policija u SAD-u obrazuje i trenira da prvo puca, pa tek nakon toga postavlja pitanja.

William J. Lewinski obučava policajce u Los Angelesu da pucaju bez ikakva razmišljanja, te da zbog ubojstva ljudskog bića neće biti kažnjeni jer je zakon na njihovoj strani. Može li se ovakva politika tolerirarti?

William J. Lewinski obučava policajce u Los Angelesu da pucaju bez ikakva razmišljanja, te da zbog ubojstva ljudskog bića neće biti kažnjeni jer je zakon na njihovoj strani. Može li se ovakva politika tolerirarti?

Svaki policajac je a priori oslobođen krivice ako ubije ljudsko biće, čak i ako ono ništa nije skrivilo.

Dovoljno je da policajac pretpostavi kako meta možda ima oružje.

Ne pomažu čak niti snimke i izvješća svjedoka koji pokazuju kako su policajci pucali u gluha čovjeka koji ih nije čuo kad su ga htjeli legitimirati, ne pomažu niti snimke u kojima se vidi kako specijalne policijske snage upadaju u pogrešne kuće u kojima ubijaju ljude, tuku djecu, ne pomažu niti snimke u kojima se vidi kako policajci guše nevina čovjeka pred kamerama, te da na mrtvo ime tuku ženu kojoj je jedini grijeh bio što je bosa hodala po ulici.

Tri policajca na jednog nenaoružanog čovjeka, obratite pažnju na osmjeh policajca u sredini.

Tri policajca na jednog nenaoružanog čovjeka, obratite pažnju na osmjeh policajca u sredini.

Zakon je na strani policajaca, dok životi nevinih ljudi ne znače ama baš ništa. Nije ni čudo da je sociopatsko ponašanje toliko uzelo maha među policajcima SAD-a, kada znamo kako su nastali „plavci“ u toj zemlji.

Pitanje je samo, hoće li naša policija uskoro prihvatiti takve norme ponašanja, s obzira da Amerika ima tendenciju ponerizacije drugih država?

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

A Brief History of Slavery and the Origins of American Policing

Slave patrol

Police

Training Officers to Shoot First, and He Will Answer Questions Later

Police Have Killed at Least 1,083 Americans Since Michael Brown’s Death

Police Originated From ‘Slave Catching Patrols’

Ku Klux Klan

America’s Primitive Love Affair With The Death Penalty