TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Boje – stvarnost ili iluzija?

Autor: Tomislav Pavlović

Matrix World

Svaka osoba zdravog vida znala bi prepoznati plavu boju kad ju vidi. No kada bismo mogli iz glave projicirati svoju viziju plave boje, vidjeli bismo da se ona ponešto razlikuje od osobe do osobe. Postoji više razloga zbog kojeg je naša percepcija boja barem djelomično jedinstvena, a prema rezultatima jednog od istraživanja utvrđena je i njezina promjenjivost povezana s promjenom godišnjih doba. No, ima li to širih implikacija? I veze sa srećom?

Ljudi su praktično slijepi, vidimo samo 2% elektromagnetskog spektra.

Ljudi su praktično slijepi, vidimo samo 2% elektromagnetskog spektra.

Proces percepcije boje kompleksniji je nego što se intuitivno čini, a odvija se dijelom u okolini, a dijelom u našem organizmu. Nakon što objekt bude osvjetljen, on odbija zrake (valove) svjetlosti pri čemu odbijene zrake imaju specifičnu valnu duljinu – obilježje vala koje je ključno za percepciju boje. Nakon što osoba pogleda objekt, zrake svjetla ulaze u oko kroz zjenicu te ih leća fokusira na stražnji dio oka – mrežnicu. Mrežnica sadrži dvije vrste stanica povezanih s obradom svjetlosnih valova – štapiće i čunjiće. Dok su štapići povezani s intenzitetom svjetla, čunjići primljene valove „kodiraju“ u električne impulse te ih putem očnog živca šalju u mozak, najprije njegov zatiljni dio za primarnu analizu, a zatim u sekundarna i asocijativna područja.

Očni čunjići (plavi) i štapići (žuto-zeleni).

Očni čunjići (plavi) i štapići (žuto-zeleni) pod mikroskopom.

Iako se čini složenim, opisan proces zapravo je još složeniji. No, tom opisu nedostaje još barem jedan korak – zapamtiti boju kako bi se ta informacija mogla kasnije koristiti. Ako se radi o opće poznatoj boji, situacija je jednostavnija, no kad se radi o nijansama, zapamćivanje postaje ekstremno težak zadatak, djelomično jer kao vrsta imamo tendenciju pojednostavnjivanja, koja dovodi do „zbijanja“ više boja u jednu kategoriju (primjerice, azurnu i ultramarin kategoriziramo kao plavu, iako razlika među njima postoji). Općenito, istraživanja su pokazala da mozak u najranijem djetinjstvu uči obrađivati boje i kao jedinstvene kategorije i kao kontinuum, što se smatra važnim faktorom za djelomičnu jedinstvenost percepcije boja.

Koliko moćan utjecaj boje imaju na život pokazalo je i istraživanje na ribama, u kojem su ribe u akvariju bile izlagane različitim nijansama boja karakterističnih za njihovu okolinu te različitim intenzitetima osvijetljenja. Pokazalo se da je promjena nijansi više djelovala na dnevno-noćni ritam riba nego intenzitet svjetlosti. Postoji i treća skupina receptora, melanopsini, koja dominantno obrađuje plavu i žutu boju te povezuju emocije, dnevno-noćni ritam i boje. Čunjići zaduženi dominantno za žutu boju, posebice aktivni ujutro, povezani su s budnošću i emocijom sreće, dok su čunjići povezani s plavom bojom aktivniji noću i izazivaju osjećaj umora i smirenosti. Prema tome, boje se obrađuju u mozgu na više načina (različitim neuralnim krugovima) i, iako je naša plava boja možda drugačija od plave boje osobe do nas, izazvat će isti emocionalni, ali i fiziološki odgovor.

Često zanemarujemo boje ne obraćajući im dovoljno pažnje jer ih smatramo nebitnima, iako znanost pokazuje suprotno. Stoga, u stresnim situacijama, ponekad je dovoljno samo pustiti malo boje u život, prepustiti bojama da učine svoje i opustiti se. Sreća je možda samo nekoliko nijansi boje daleko.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Changing Seasons Also Change How You See Color

How Do We See Color?

Shady Science: How the Brain Remembers Colors

Your Color Red Really Could Be My Blue