U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Limunska kiselina se proizvodi iz mutiranih plijesni

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Koliko puta ste napravili zimnicu, džemove, marmelade i sokove, dodajući u kućne recepture samo limunsku kiselinu, smatrajući kako ste za konzervans koristili isključivo prirodan proizvod koji se dobiva iz limuna? Na žalost, limunska kiselina koju koristite je fermentirani iscjedak plijesni Aspergillus niger.

Gotovo ne postoji ljudsko biće koje limunsku i askorbinsku kiselinu ne povezuje sa zdravim i ukusnim plodovima agruma. Takva asocijacija je uvriježena u brojnim tiskovinama, portalima te se duboko usjekla u našu svijest, pa ipak stvarnost je potpuno drugačija i nema nikakve veze s voćem.

Zadnjih 100 godina limunska kiselina nastaje kao industrijski proizvod koji se dobiva uz pomoć jedne od najčešćih plijesni, a zadnje dvije decenije proizvodnja nastaje uz pomoć ozračenih mutiranih varijacija iste.

Industrijsko postrojenje za stvaranje limunske kiseline u češkoj republici.

Industrijsko postrojenje za stvaranje limunske kiseline u Češkoj republici.

Prirodna proizvodnja limunske kiseline, iz voća, je neprofitabilna i preskupa te se od kraja XIX. vijeka počelo s uspješnim eksperimentiranjem s različitim vrstama plijesni. Još 1893. kemičar C. Whemer je otkrio kako plijesni pencilina uz malo šećera stvaraju značajne količine limunske kiseline i vitamina C, no masovna proizvodnja iste se počela ostvarivati tek nakon što je kemičar i stručnjak za očuvanje hrane James Currie otkrio da A. niger stvara 70% više limunske kiseline od pencilina. “Pfizer”, jedna od najpoznatijih i najjačih farmaceutskih kompanija na svijetu je Curriju platila pozamašnu svotu kako bi osmislio prvi industrijski oblik proizvodnje limunske kiseline te je pogon krenuo s radom sredinom 1917. godine.

Optimizacija proizvodnje limunske kiseline s A. niger.

Optimizacija proizvodnje limunske kiseline s A. niger.

No što zapravo znamo o ovoj plijesni?

Nju najčešće možete vidjeti na crvenom luku, grožđu, kikirikiju, breskvama, marelicama, kukuruzu i drugim žitaricama, te na površini slabo konzervirane hrane, prepoznajemo je kao crnu masu koja brzo raste, također je možete vidjeti i na kruhu ako ga ostavite na tamnom i vlažnom mjestu. A. niger je jedna od najučestalijih gljivica koja se brzo širi po gotovo svim pogodnim podlogama, od hrane koja nije pravilno zaštićena do vlažnih zidova, parketa, drva i tako dalje.

Tipična A. niger na crvenom luku.

Tipična A. niger na crvenom luku.

Ova gljivica je popriličan neprijatelj poljoprivrednika i proizvođača hrane jer često napada usjeve i urod te se njeno širenje smatra bolešću bilja – crna plijesan.

Većina podvrsta A. nigera proizvodi gljivične mikotoksine koji su opasni po ljude, te stvaraju probavne i neurološke smetnje, probleme s disanjem, alergije, no može biti odgovorna za ozbiljna oboljenja pluća (gljivičnu upalu) te glavobolje, trenutačan gubitak sluha zbog ozbiljnih upala uha, u kroničnim slučajevima oštećenja ušnog bubnjića i srednjeg uha, povraćanje, mučninu i dijareju i naravno bol na mjestima u tijelu gdje nesmetano raste.

Nevjerojatno je no ova vrsta plijesni se uobičajeno nalazi na egipatskim mumijama te im daje dobro poznati „smrad“ na koje se egiptolozi s vremenom naviknu.

A. niger pod mikroskopom.

A. niger pod mikroskopom.

Nedavno je farmacija stvorila mutiranu podvrstu pod nazivom ATCC 1640 Aspergillus brasiliensis koja se ponajviše koristi za proizvodnju već spomenute limunske kiseline dok se u Kini, koja je i najveći proizvođač vitamina C, te koja pored određenih varijacija kvasa, koristi istu i za industrijsku proizvodnju vitamina C (askorbinske kiseline).

Američki patent o proizvodnji vitamina C s kulturama kvasca. Kina najveći proizvođač vitamina C ugkavnom koristi ovaj način proizvodnje.

Američki patent o proizvodnji vitamina C s kulturama kvasca. Kina, najveći proizvođač vitamina C uglavnom koristi ovaj način proizvodnje.

Kada god na proizvodima vidite oznaku E330 to znači da proizvod sadrži limunsku kiselinu napravljenu uz pomoć A. nigera, a ako vidite oznaku E574, to znači da se u proizvodu nalazi glikonska kiselina koja je također stvorena iz iste plijesni. S obzirom na izvor limunske kiseline ne čude sve češće pojave različitih alrergija i probavnih smetnji kod korisnika iste.

Studija o stvaranju limunske kiseline s A. niger.

Studija o stvaranju limunske kiseline uz pomoć papirnih filera i plijesni A. niger.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i krovna američka Organizacija za hranu, piće i lijekove, famozna FDA, su označili iscjedke A. niger i njenih mutiranih srodnika kao „generalno sigurne proizvode“ (GRAS) te se dozvoljavaju za ljudsku upotrebu kao „organski prirodni dodaci“ u pićima, hrani, lijekovima, kozmetici i tako dalje.

Crna plijesan ili A. niger na kukuruznom klipu.

Crna plijesan ili A. niger na kukuruznom klipu.

Ista plijesan se koristi i za proizvodnju koncentrata kukuruznog glukoznog sirupa koji se nalazi u gotovo svim prehrambenim proizvodima od sladoleda do smrznutih pizza, a od nedavno se prska i po industrijski sušenom duhanu kako bi se sa šećerom poboljšala fermentacija listova i kako bi se pojačala aroma. Pektinazi koji se dodaju u tijeku proizvodnje vina, jabučnog octa i cidera se također stvaraju uz pomoć ove plijesni.

Unatoč brojnim problemima koje stvara nekontroliran rast ove plijesni po voću, orašidima i žitaricama, znanstvenici su 2006. otkrili kako sekret iste pod nazivom RNase ima antikancerogene učinke.

Proces stvaranja limunske kielsine iz sirupa šećerne trske i A. niger.

Proces stvaranja limunske kiseline iz sirupa šećerne trske i  mutirane A. niger.

Plijesan Aspergillus niger se uzgaja u velikim tankovima od nehrđajućeg čelika, te se za njeno hranjenje koriste ugljikohidrati iz GM kukuruza, šećerne repice, a u nekim slučajevima se za hranjenje koriste i otpaci različitog voća te posebna bio smjesa koja se dobiva iz rogača.

Proizvodnja limunske kiseline s mutiranim plijesnima A. niger.

Proizvodnja limunske kiseline s mutiranim plijesnima A. niger.

Sama A. niger se mora ozračiti gama zrakama kako bi bila što produktivnija, nakon toga se pušta da slobodno raste na sloju šećernog sirupa, koji se kao što smo već napisali uglavnom stvara iz nasada GM kukuruza.

Proizvodnja limunske kiseline uz pomoć A. niger koji se hrani šećerima iz rogača.

Proizvodnja limunske kiseline uz pomoć A. niger koji se hrani šećerima iz rogača.

Gotovo je nevjerojatno što svi proizvođači limunske kiseline navode kako je riječ o prirodnom proizvodu, bez utjecaja dodatne kemije, što zapravo uopće nije istina.

Poput MSG-a, koji je glavni sastojak naše Vegete, C začina i drugih popularnih pojačivača okusa svakodnevne hrane, limunska kiselina se također koristi za dodatno „oplemenjivanje“ proizvoda. Svi industrijski bomboni, lizalice i slastice, koje bi u sebi navodno trebale imati kiselkastog voća, se posipaju s prahom limunske kiseline kako bi nas zavarale da u njima ima većeg udjela voća. Limunsku kiselinu stvorenu industrijskom proizvodnjom koristi Cedevita, Fructal i drugi proizvođači voćnih sokova, čajeva, koncentrata i soka od rajčice te proizvođači ketchupa.

Marketing zasnovan na neznanju, na slici vidite tipičnu reklamu za limunsku kiselinu koja nema nikakvu vezu s agrumima.

Marketing zasnovan na neznanju, na slici vidite tipičnu reklamu za limunsku kiselinu koja nema nikakvu vezu s agrumima, pa ipak taj iscjedak plijesni je dobio HACCP, Košer, Halal i ISO standard velike vrijednosti.

Proizvođači, distributeri i prodavači limunske kiseline i vitamina C koriste naše neznanje kako bi ove proizvode marketinški uljepšali sa slikama limuna, naranača i drugih agruma, no mi ne smijemo zaboraviti da je riječ o genetički modificiranoj crne plijesni te da se za njen nesmetani rast koristi glukozni sirup dobiven iz GM kukuruza. Na žalost, taj proces se dobro krije od nas jer pomisao da koristimo iscjetke crne plijesni nikome ne bi otvorio apetit, naročito ako se zna da se u samoj proizvodnji koriste i nevjerojatni katalizatori i dodaci poput žive, klora koji se dodaje kukuruznom glukoznom sirupu. 2009. godine znanstvenici su dokazali kako količina žive u istome varira ispod razine uobičajene detekcije otprilike 0,005 do 0,570 mikrograma po gramu fruktoznog kukuruznog sirupa, no kako god bilo, ta živa dolazi do nas i mi je uzimamo u proizvodima koji bi trebali biti prirodni.

I na koncu jedno upozorenje proizvođači hrane i pića jako lijepo skrivaju.

Limunska kiselina i vitamin C se ne bi smjeli koristiti s gaziranim pićima jer oni sadrže natrij benzoat, jer kada se pomiješaju stvaraju kancerogeni benzen. Benzen uništava mitohondrijsku DNK, sami mitohondriji su stanična energetska postrojenja, bez zdravih mitohondrija naše stanice propadaju i mutiraju u tumore, no osim toga propadanje mitohondrija se vezuje i za brojne neurodegenerativne bolesti poput Parkinsona.

Vjerovali ili ne većina gaziranih i energetskih pića sadrži sve ove komponente, pa ipak zbog osude određenog dijela javnosti i znanosti, neki proizvođači su povukli natrij benzoat iz svoje palete te su počeli dodavati kalij benzoat koji također stvara benzen s proizvodima A. niger.

FDA, koju zbog mira u svijetu i ekonomskih veza priznaju i poštuju gotovo sve prehrambene, farmaceutske institucije i kompanije na svijetu, je nastavila odobravati ovakvo stanje, jer je zarada važnija od bilo čega drugoga, pa čak i od našeg zdravlja.

Užasna je pomisao kako nas se organizirano truje, skrivenim i toksičnim sastojcima, kako se o našem zdravlju gotovo nitko ne brine, već se sustavno uništava i kako se pošast modernih terminalni bolesti uglavnom može pratiti do prehrambene i farmaceutske industrije koja nas otvoreno laže.

Možda bi jedan od najboljih savjeta bio da čitamo sastojke na našim prehrambenim proizvodima te da ne koristimo ništa što u sebi ima nerazumljive i teško izgovorljive sastojke.

Po tko zna koji put ponavljamo, znanje štiti.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvor:

Hidden GMO Exposed–Citric Acid

A Sour Deception: Mass produced Citric Acid comes from GMO black mold

Limunska kiselina

Aspergillus niger

Zdravstveno upozorenje – otrovi na policama supermarketa

Production of l-Ascorbic Acid by Metabolically Engineered Saccharomyces cerevisiae and Zygosaccharomyces bailii