U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Njegovo veličanstvo magnezij

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Rijetko koje ljudsko biće se može pohvaliti dobrim psihofizičkim zdravljem; viškom energije, opuštenim i poslušnim mišićima, dobrim pamćenjem i „konjskim živcima“. Ako se hranite modernim prehrambenim proizvodima, ako malo spavate, puno radite, previše se nervirate i ako često osjećate umor i grčenje mišića, gotovo sigurno patite od kroničnog nedostatka magnezija.

Bez magnezija nema života

U znanstvenoj studiji koja je nedavno izdana u znanstvenoj tiskovini The Journal of Intensive Care Medicine, otkriveno je kako ljudi koji rijetko ili malo uzimaju magnezij imaju dvaput veće šanse od prijevremene smrti. Unatoč našoj nasušnoj potrebi za uzimanjem magnezija, preko 80% stanovnika razvijenih zemalja pati od kroničnog nedostatka magnezija. Znanstvenici smatraju kako se ova situacija može nazvati modernom pandemijom koja se jednostavno može anulirati s uzimanjem suplemenata na bazi magnezija.

Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral iz Zemljine kore. Zbog iznimne topljivosti u vodi magnezij je, nakon natrija i klorida, treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi. U ljudskom tijelu magnezij je, jedanaesti najobilniji element (ima ga oko 57 grama u osobi prosječne težine). Najveći dio magnezija u tijelu se nalazi u kosturu i zubima (otprilike 60 do 65% ukupne količine). Preostala se količina nalazi u mišićnim tkivima i stanicama dok se samo jedan posto nalazi u krvi.

Kristali magnezija dobiveni Pidgeonovim procesom. Koliko malo ljudi obraća pažnju na unos vrijednog magnezija u naša izmučena tijela?

Kristali magnezija dobiveni Pidgeonovim procesom. Koliko malo ljudi obraća pažnju na unos vrijednog magnezija u naša izmučena tijela?

Ioni magnezija su prijeko potrebni za svaki oblik života, a naročito za cjelokupno optimalno zdravlje modernog čovjeka. Magnezij je neophodan u svim metaboličkim funkcijama koje sudjeluju u stvaranju energije i njenom prijenosu (prijenos ATP-a, osnovnog energetskog modula tijela), također pri stvaranju bjelančevina, a naročito u biokemiji života nukleinskih kiselina unutar naše genetike (RNK i DNK), u svim živim organizmima na našoj planeti. Kod biljaka se ioni magnezija nalaze u središtu svake molekule klorofila koji je važan za proizvodnju energije od sunčeve svjetlosti. Magnezij je prijeko potreban element kako za životinje tako za biljke jer je uključen u doslovno stotine enzimskih reakcija koje utječu na sve životne pojave.

Svaka stanica ljudskog tijela zahtijeva stalan unos magnezija jer u suprotnom propadaju i umru. Čvrsti zubi i kosti, uravnoteženi hormoni, zdrav živčani i kardiovaskularni sustav, dobro funkcioniranje detoksifikacijskih procesa i još puno toga ovisi o dostatnoj količini magnezija u stanicama. Meka tkiva koja sadrže najveće koncentracije magnezija u tijelu, ponajviše mozak i srce, (koji su odgovorni za veliku električnu aktivnost), su uglavnom najosjetljivi na nedostatak magnezija.

Odnos magnezija i kalcija

Ako smo zdravi, magnezij djeluje usklađeno s kalcijem pri upravljanju električnih impulsa u stanici, koncentracija magnezija u zdravoj stanici je deset tisuća puta veća od koncentracije kalcija, u biti u našim tijelima postoje važne zaštitne mjere za odnos kalcija i magnezija, no moderan život često uzrokuje manjak kalcija i opasnu kalcifikaciju krvožilnog sustava i najvažnijih žlijezda u mozgu. Posebno osjetljivi procesi tjelesnog funkcioniranja dozvoljavaju kalciju mineralu ulazak u stanicu no samo toliko dugo koliko je potrebno za provođenje impulsa, u trenutku kada je njegov zadatak ispunjen, magnezij odmah izvodi van višak kalcija. Magnezij je naš štit protiv kalcifikacije te je potreban kako bi se spriječilo nakupljanje kalcija u stanicama. Kalcifikacija je opasna neuravnoteženost koja uzrokuje staničnu disfunkciju, pa čak i staničnu smrt. Kada u stanicu zbog manjka magnezija uđe višak kalcija stvara se grčenje i stezanje mišića. Kada nedostatak magnezija postane kroničan, patimo od simptoma različitih srčanih bolesti, poput: angina pectoris, hipertenzije, aritmije ili napadaja karakterističnih za astmu, migrenu ili bolne menstruacije (dismenoreje) i PMS-a.

Magnezij, stres i kranijalni živci

Magnezij djeluje kao prirodna barijera kalcijevog kanala i odgovoran je za opuštanje (u mišićima i živcima) nasuprot kalcijevu učinku stezanja. Magnezij je iznimno važan za zdravo funkcioniranje našeg parasimpatičkog živčanog sustava. Bez dostatne količine magnezija naši kranijalni živci uopće ne funkcioniraju kako trebaju, a nepravilan rad kranijalnog živca X. uzrokuje brojne psihofizičke smetnje i bolesti, te nemogućnost opuštanja i pravilnog rada probavnog sustava. Dok ne “napunite” tijela s dostatnom količinom magnezija pomognite svojim kranijalnim živcima u borbi protiv stresa s nevjerojatno efikasnom meditacijskom tehnikom Éiriú Eolas.

Nedostatak magnezija utječe na anomalije u radu kraijalnih živaca koji su naši najveći prijatelji u borbi protiv stresa.

Nedostatak magnezija utječe na anomalije u radu kraijalnih živaca koji su naši najveći prijatelji u borbi protiv stresa.

Naše je tijelo zapravo konstruirano za djelovanje u pretežito mirnom, opuštenom parasimpatičkom stanju. Mi nismo stvoreni kako bismo živjeli stanju u kojem je „nenormalno“ lupanje srca konstanta te u kojem smo stalno preopterećeni stresom i pod adrenalinskim režimom simpatičkog živčanog sustava. Na žalost mi danas u velikoj mjeri živimo u takvom nenormalnom ritmu i okolišu koji konstantno iz crpi velike količine magnezija.

Magnezij je važan za gotovo sve vitalne tjelesne funkcije, a njegov manjak je upleten u gotovo sve bolesti, zbog toga istraživači magneziju pripisuju čudotvornost u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja.

Tiha generacijska pandemija

Na žalost, kao što smo već spomenuli manjak magnezija je postao globalan i sveprisutan te nalikuje na pandemiju.

U nekoliko zadnjih desetljeća znanstvenici su shvatili kako je iznimno teško pouzdano opskrbiti tijelo dostatnom količinom magnezija, čak i s dobro uravnoteženom i cjelovitom prehranom. Razlog za ovakvo stanje možemo pronaći u industrijskoj proizvodnji hrane.Moderni poljoprivredni postupci su ovisni o stalnoj uporabi (umjetnih) NPK gnojiva (dušik, fosfor i kalij). Kalij i fosfor predstavljaju snažne suparnike magneziju u tlu, a naročito u vapnenastim tlima u kojima su očitani strašni nedostaci magnezija (naše poljoprivredne kulture imaju sve manje magnezija u sebi jer magnezija nedostaje u tlu). Najgora situacija je u pješčanim ili glinastim blago kiselim tlima u kojima se očitava najdrastičnji manjak magnezija jer se isti ispire iz tla i zbog toga je nedostupan u usjevima. Ovo se otjecanje uglavnom događa i kao posljedica kiselih kiša. Magnezij je zapravo jedan od najiscrpljenijih minerala u obradivim tlima. Da stvar bude gora, neprekidno se stvaraju nove hibridne biljke koje su uzgojene kako bi preživjele na tim mineralno iscrpljenim tlima. Kada životinje ili ljudi jedu mineralima siromašne plodove, to prije ili kasnije uzrokuje bolest. Iako bi s aspekta hranjivosti organski uzgojeni usjevi trebali biti bolji i zdraviji, to je postala rijetkost, jer ne znamo kako poljoprivrednici nadoknađuju minerale na svojim poljima. Moderna poljorivreda nije nešto na što je ljudski rod evolucijski naviknut, stoga prehrambene plodove ne plaćamo samo novcem već i svojim zdravljem.

Kako bismo shvatili u kakvoj se situaciji nalazimo pročitajte riječi iz izvješća o hrani senata SAD-a br. 264 iz druge sjednice 74. zasjedanja, zabilježene davne 1936. godine:

„Zastrašujuća je činjenica da nas današnje prehrambene kulture koje se uzgajaju na milijunima jutara zemlje u kojim kronično nedostaje zdravih i prijeko potrebnih minerala zapravo izgladnjuju bez obzira koliko voća, povrća ili zeleniša pojedemo. Mi u naša tijela uglavnom unosimo prazne kalorije. Ovakve namirnice nisu vrijedne konzumiranja.“

Nevjerojatno je kako je pad mineralne ravnoteže tla bio predmet ozbiljne nacionalne zabrinutosti prije više od sedamdeset godina, te da je taj manjak imao generacijski utjecaj na sve nas jer je nedostatak minerala u poljoprivrednim površinama postao još veći i opasniji.

Moderne prehrambene navike nam ne idu na ruku

Magnezij i ostale hranjive tvari se smanjuju i gube iz plodova nakon žetve, te rukovanjem, hlađenjem, prijevozom i skladištenjem čak i ako se svi ovi koraci pažljivo provedu. Višednevnim pohranjivanjem proizvoda u hladnjaku nakon kupovine se dalje nastavlja gubitak hranjivih tvari neovisno o tome potječe li proizvod iz supermarketa ili s obližnje lokalne tržnice.

Prerada namirnica poput lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova, sjemenki uzrokuje golemi gubitak magnezija premda su u iste vrlo dobar izvor samog magnezija. Kada pržimo orašaste plodove i sjemenke ili ekstrahiramo njihova ulja, magnezij se bespovratno gubi. Kuhanje zelenog povrća uzrokuje izdvajanje zaliha magnezija u vodi za kuhanje. S druge strane namirnice gube manje kalcija nego magnezija navedenim postupcima obrade, što doprinosi zabrinjavajućem prehrambenom preopterećenju kalcijem.

Fluor iz pasta za zube, pitke vode (ako živite u zemljama koje fluoridiraju vodu) i u američkim prehrambenim proizvodima i pićima, se veže s magnezijem čime se stvara gotovo netopljiv mineralni spoj koji završava pohranjen u kostima te povećava rizik od prijeloma. Voda bi zapravo mogla biti izvrstan izvor magnezija ako potječe iz dubinskih bunara na čijem je izvoru prisutan magnezij ili iz ledenjačkih potoka koji su bogati mineralima. Gradski izvori vode za piće obično potječu iz površinskih voda, kao što su rijeke i potoci koje imaju nisku količinu magnezija. Čak i brojne buteljirane mineralne vode imaju prilično nisku količinu magnezija uz vrlo visoku koncentraciju kalcija.

Magnezij je neophodan za život, na žalost malo tko obraća pažnju na njegovu važnost.

Magnezij je neophodan za život, na žalost malo tko obraća pažnju na njegovu važnost.

Prehrana prerađenim, sintetičkim namirnicama, visoki udio šećera, alkohol i gazirana pića, svaki zasebno uništavaju magnezij jer je za metabolizam i detoksikaciju od tih većinom umjetnih namirnica potrebno jako puno magnezija. Prema istraživanjima dr. Natashe Campbell-McBride, tijelu treba najmanje dvadeset i osam molekula magnezija da bi preradilo jednu molekulu glukoze. Fosfati u gaziranim pićima i prerađenom mesu (narescima, paštetama, salamama i hrenovkama) spajaju se s magnezijem čime nastaje netopivi magnezij-fosfat koji je u tijelu sasvim neupotrebljiv.

Tanini, oksalati i fitinska kiselina se također spajaju s magnezijem čineći ga nedostupnim tijelu. Zanimljivo je spomenuti da namirnice koje općenito sadrže veće količine magnezija (uz pretpostavku da su uzgojene na tlu bogatom mineralima) također sadrže i mnogo antinutrijenata ponajviše u špinatu i blitvi (oksalati) i cjelovitim žitaricama (fitati, gluten).

Lijekovi za poticanje mokrenja uzrokuju gubitak magnezija u tijelu, a ponajviše diuretici za hipertenziju, kontracepcijske pilule, inzulin, tetraciklin i neki drugi antibiotici te kortikosteroidi i bronhodilatori za astmu. Gubljenjem magnezija svaki simptom koji navedeni lijekovi „liječe“ s vremenom postaju sve teži i teži.

Korištenjem dodataka željeza se ometa apsorpcija magnezija. Ako uzimate dodatke kalcija, vaša potreba za magnezijem raste te kalcij neće biti pravilno apsorbiran niti probavljen ako nedostaje odgovarajuća količina magnezija zbog toga će na koncu biti pohranjen u mekim tkivima. Magnezij je odgovoran za pretvorbu vitamina D u aktivni oblik istog koji dozvoljava apsorpciju kalcija te također upravlja otpremom kalcija do čvrstih tkiva gdje i pripada. Laktoza je još jedna prepreka apsorpciji magnezija (mlijeko zapravo uopće nije dobar izvor tog minerala), a u njemu se nalazi i prirodna plastika kazein koja je opasni neuroblokator te velike količine kalija, fosfora i natrija.

„Tanki živici“ i nedostatak magnezija

Psihički i fizički stres i neprekidna proizvodnja adrenalina brzo iscrpe magnezij jer adrenalin utječe na srčani ritam, krvni tlak, suženje krvnih žila i mišićnu kontrakciju točnije funkcije koje zahtijevaju stalne zalihe magnezija za rad bez teškoća. Živčani sustav ovisi o dostatnoj količini magnezija zbog njegovog umirujućeg djelovanja, uključujući miran san. Manjak magnezija ubrzava zli začarani krug koji proširuje učinke kroničnog stresa što dovodi do daljnje anksioznosti, razdražljivosti, umora i nesanice, u biti brojnih simptoma adrenalinske iscrpljenosti, kao i do povišenog krvnog tlaka te srčanih bolova (najčešćeg simptoma srčanih bolesti).

Depresija je također povezana sa stresom i manjkom magnezija. Za ravnotežu otpuštanja i prihvaćanja serotonina, hormona „zadovoljstva“, iz moždanih stanica je potreban magnezij. Samo kada su prisutne dovoljne zalihe magnezija možemo uživati duševnu i emocionalnu uravnoteženost te se na takav način možemo uhvatiti u koštac sa sve bržim ritmom života i konstantnim rastom stresa.

Znanstvenici još uvijek ne znaju zašto ljudsko tijelo ne zadržava dobro magnezij, naročito ako se usporedi s odličnim zadržavanjem kalcija ili željeza. Pojačano znojenje kod sportova izdržljivosti kao što su maratonsko trčanje ili naporne rutine vježbanja mogu opasno iscrpiti zalihe magnezija i ostalih elektrolita, no začudo kalcij se tako ne gubi, što uzrokuje drhtavicu, nesvjesticu pa čak i smrt. Preznojavanje i napadi znojenja od kojih pate pojedine žene u menopauzi  također uzrokuju gubitak magnezija s time stvaraju „pucanje živaca“, nervozu, razdražljivost, smetnje pri spavanju, napadaje panike, bolove u tijelu i depresiju. Ako žene s nedostatkom magnezija dođu u iskušenje da isprobaju moderne sojine proizvode, jer su zavedene propagandom o dobrobiti soje, te kako bi pokušale ublažiti svoje simptome, one će zapravo izgubiti još više magnezija jer će se on vezati s obilnim količinama fitata iz same soje.

Za pravilnu apsorpciju magnezija iz prehrane neophodna je zdrava crijevna flora. Sindrom iritabilnog crijeva, sindrom propusnosti crijeva, kandidijaza i drugi crijevni poremećaji mogu iznimno ograničiti količinu magnezija koju će tijelo moći apsorbirati. Starije osobe često pate zbog smanjene proizvodnje želučane solne kiseline što općenito može oslabiti apsorpciju minerala. A kod toliko onih koji svoju „žgaravicu“ liječe antacidima crijevnu je floru teško održati zdravom. Zbog već navedenih razloga ljudi bi posebnu pažnju trebali posvetiti uzimanju probiotika, bilo u obliku kapsula ili s prirodnim pripravcima od Tibicusa ili vodenog kefira.

U slijedećem tekstu ćemo se pozabaviti brojnim nepoznatim činjenicama o magneziju i njegovom najvećem neprijatelju kalciju.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Need More Magnesium? 10 Signs to Watch For

Magnesium – Wiki

The Neglected Mineral We Cannot Live Without

Zemnoalkalijski metali

Magnesium – Linus Pauling

Magnesium: Meet the Most Powerful Relaxation Mineral Available

Magnesium—The Missing Link to Better Health

Dismenoreja