TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Što osobna imena otkrivaju o nama?

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Odabir osobnog imena za dijete često predstavlja svojevrsni izazov mnogim roditeljima. S obzirom da će se djeca identificirati s imenom kojeg mu nadjenu roditelji, ne čudi popriličan interes znanstvenika koji su pokušali otkriti kako osobna imena, korisnička imena, pa čak i imena koja sebi nadijevamo u igrama ili na društvenim mrežama utječu na naše ponašanje. Predstavljamo vam rezultate mnogih studija koje su otkrile zašto imena imaju puno veće značenje i utjecaj na naš život, nego li smo mi to u stanju shvatiti na prvi pogled.

Slagali se vi s tim ili ne ljude sudimo ne samo po izgledu već i po imenima i prezimenima, Pročitate li tekst do kraja, otrkit ćete zašto.

Slagali se vi s tim ili ne ljude sudimo ne samo po izgledu već i po imenima i prezimenima. Pročitate li tekst do kraja, otkrit ćete zašto.

Znanstvenici sa sveučilišta New York su 2011. objavili studiju pod nazivom “The name-pronunciation effect: Why people like Mr. Smith more than Mr. Colquhoun” u kojoj su otkrili kako ljudi s imenima koja se lakše izgovaraju često lakše napreduju na poslu te lakše dolaze do rukovodećih pozicija. Jedan od potpisnika studije dr. Adam Alter je objasnio da je razlog za takvo stanje činjenica kako ljudi procesuiraju brže i lakše informacije koje im se čine jednostavne, dok im ostaju strane informacije koje zahtijevaju dodatni napor kako bi ih se zapamtilo ili koje im se pak čine strane i nerazumljive. Ista studija je pokazala još jednu interesantnu stvar, naime kompanije s jednostavnim nazivima koja su ispisana podebljanim slovima također ostvaruju više uspjeha na tržištu, a naročito ako se nalaze na burzama ili ako se bave prodajom ili preprodajom.

Osobe koje koriste negativna ili vulgarna profilna imena na društvenim mrežama se tako i ponašaju

U studiji koja je nedavno objavljena u žurnalu Computers in Human Behavior je na bazi od pola milijuna ispitanika utvđeno kako profilna imena, korisnička imena i imena u igricama u velikom dijelu određuju ponašanje i interakciju s drugima osobama na društvenim mrežama, igricama i sveukupnom Internetu. Imena koja sebi daju internetski sudionici bez ikakvog problema odaju psihopatske uzorke i kliničke poremećaje, te samodestruktivno ponašanje i sociopatiju. Znanstvenici su otkrili kako osobe koje u imenima i profilnim nazivima koriste vulgarizme i riječi koje se asociraju s negativnim tendencijama, zapravo tako i ponašaju. Također je otkriveno kako mlađi ljudi najviše koriste takve nazive i profilne podatke, dok negativa i vulgarnost opadaju s godinama. Slična je stvar i s online igrama, svi oni koji nose “nenormalna” imena imaju tendenciju i nenormalnog ili nedruštvenog ponašanja.

Ako vaše ime zvuči bjelački, lakše ćete se zaposliti u SAD-u

U studiji pod nazivom “Are Emily and Greg More Employable Than Lakisha and Jamal?” koju je objavila AEA 2004., znanstvenici su otkrili kako se u SAD-u lakše zapošljavaju osobe čija imena zvuče bjelački. Studija je navela kako se ljudi s naočigled bjelačkim imenima imaju 50% više šanse za zapošljavanje čak i ako nositelji imena nisu bijelci. Bertrand Marianne i Sendhil Mullainathan su sa svojim istraživanjem pokazali kako rasizam ima i te kako jaka uporišta u SAD-u te da ona ide toliko daleko da se diskriminiraju osobe koje imaju nebjelačka imena. U zaključku njihova istraživanja stoji činjenica kako nositelj bjelačkog imena ima prednosti nad drugima kao da je on/ona radio osam godina u poslu za koji je aplicirao ili aplicirala. Na žalost, nemamo studije o poveznicama između imena i rasizma iz drugih dijelova svijeta.

Ako je vaše ime često i popularno tada ćete se lakše zaposliti

Znanstvenici sveučilišta Marquette su objavili studiju u Journal od Managerial Psychology u kojoj je otkriveno kako najkorištenija i najčešća imena omogućavaju nositeljima lakše zapošljavanje. Sudionicima studije su češća imena bila draža od onih koja su jedinstvena ili rijetka u određenom segmentu populacije. Pokazalo se kako se najdraža imena mijenjaju najviše s obzirom na religiju i nacionalnost, te da imena koja se najviše spominju u svetim knjigama obično smatraju tradicionalno najsretnijima. Ljudi s tradicionalnim i često korištenim imenima najbolje kotiraju kod poslodavaca s istim religijskim ili nacionalnim pedigreom.

Žene s imenima koje koriste oba spola obično imaju uspješne karijere

U nedavno objavljenom istraživanju se otkrilo kako su žene koje nose spolno neutralna imena puno uspješnije u građenju karijera nego li žene s tipičnim osobnim imenima, one lakše dobivaju priznanja za svoj rad te brže dobivaju promocije za menadžerske pozicije. Smatra se kako je takvo stanje uvjetovano tihim seksizmom, naime većina muškaraca smatra da će žena prije ili kasnije napustiti karijeru i posvetiti se djeci i kući. Kada žene imaju osobna imena koja direktno ne upućuju na spol, tada imaju veće šanse za pravilnu ocjenu njihovih sposobnosti i znanja, jer se komisije i povjerenstva tada koncentriraju na podatke iz domene rada, a ne direktno na spol. U studiji koja je objavljena 2009., pod nazivom Advancement, Sex and Name-Calling se otkrilo kako žene s muškim imenima imaju najveću stopu uspjeha u karijerama vezanim za pravo i sudstvo.

Linkediovo istraživanje je obavljeno na uzorku od 100 milijuna ljudi.

LinkedInovo istraživanje je obavljeno na uzorku od 100 milijuna ljudi.

Muškarci s kratkim imenima najčešće dolaze do vodećih pozicija

U analizi koju je 2011. napravio LinkedIn na bazi od 100 milijuna korisnika, se otkrilo kako su kratka profilna i osobna imena najčešće povezana s top menadžerima. Najkraća imena od jednog samoglasnika su po običaju bila rezervirana za ljude koji upravljaju najvećim kompanijama na svijetu, te su globalno gledajući to najčešće imena poput: Boba, Jacka, Bruca, Billa, Stevea, i tako dalje. U slučaju da vrhunski menadžeri imaju dugačka imena oni ih uvijek skraćuju nakon što se domognu najvažnije fotelje.

Žene koje imaju vrhunske pozicije će najčešće koristiti cijela imena

S druge strane žene kada se domognu najvećih pozicija koriste puna imena i ne vole skraćenice ili nadimke. U istoj LinkedInovoj studiji se otkrilo kako žene smatraju kako je neozbiljno koristiti skraćenice i nadimke ako su profesionalno uspješne u svojim karijerama. Iako muškarci vole dugačka imena jedino u ugostiteljskim objektima, čini se da žene u ugostiteljstvu i zanatskim djelatnostima vole koristiti nadimke i skraćenice imena dok se na istaknutim profesionalnim pozicijama komotno služe cijelim svojim imenima.

Na grafičkom prikazu koji je izveo LinkedIn možemo vijdeti po zemljama koja su najčešća imena ljudi na rukovodećim pozicijama.

Na grafičkom prikazu koji je izveo LinkedIn možemo vidjeti po zemljama koja su najčešća imena ljudi na rukovodećim pozicijama.

Neobična imena se povezuju s maloljetničkom delikvencijom

Studija sveučilišta Shippensburg iz 2009. godine je pokazala kako postoji snažna korelacija između nepopularnih imena i maloljetničkog kriminala. Roditelji koji su svojoj muškoj djeci nadijenuli imena koja se tradicionalno povezuju sa ženskim rodom ili u određenoj grupaciji zvuče prijeteće ili pa negativno, čak i različito tretiraju svoju djecu. Naime u slučaju da roditelji imaju dva sina, a jednom nadjenu ime koje se tradicionalno povezuje s muškarcima, dok drugome nadjenu ime koje mogu koristiti oba spola, tada se prema sinu s imenom koje mogu nositi i djevojčice ponašaju ženskasto dok u sina s muškim imenom razvijaju mačoizam. Dječaci s imenima koje mogu nositi i djevojčice u pubertetu počnu upadati u nevolje, te ih se više zadirkuje i psihički maltretira. Takvi dječaci obično imaju komunikacijskih problem kako s dječacima tako s djevojčicama, te se na koncu obično okreću ka maloljetničkoj delikvenciji.

Na ovu studiju se direktno nadovezuje istraživanje iz 2005. koje je napravilo sveučilište u Floridi.

Dječaci koji nose ženska imena će najvjerojatnije imati problema sa školovanjem

Ekonomski fakultet iz Floride je od 1996. do 2000. istraživao poveznice između osobnih imena i uspjeha djece u školi, te je otkriveno kako se dječaci sa ženskim imenima ponašaju problematično u školi te najčešće budu suspendirani sa nastave. Osim problema s ponašanjem znanstvenici su saznali kako takvi dječaci imaju puno lošije rezultate na testovima te su im ocjene u globalu puno slabije od ostale djece.

Djevojčice obzirom na svoja imena odabiru karijere

U studiji koju je prezentirao Live Science 2010. je otkriveno kako djevojčice koje imaju izrazito feminizirana imena najčešće izabiru književnost, medicinu ili sociologiju dok djevojčice koje imaju pomalo muškobanjasta imena ili imena koja ne smatramo “seksi”, izabiru matematiku i primijenjenu znanost. Djevojke s klasičnim imenima koja često zvuče slično na različitim jezicima se najčešće fokusiraju na visoko školovanje i karijere.

Djeca s arhaičnim imenima ili imenima koja se pripisuju nižem staležu imaju manje šanse u životu

U istoj studiji je otkriveno kako djeca s imenima koja zvuče previše arhaično ili pak koja se smatraju imenima iz nižeg staleža, imaju puno manje šanse za uspjeh u životu, jer se ime povezuje s negativnim sociološkim čimbenicima. U slučaju da dijete, čak i iz najnižeg staleža, nosi ime koje je aktualno ili pak omiljeno ono će imati puno bolje mogućnosti za školovanje i ocjenjivanje ili pak dobivanje posla.

Ljudi smatraju da su osobe s dva imena pametnije

Prema studiji koja je 2014. izdana u žurnalu European Journal of Social Psychology, čini se da korištenje dva osobna imena, pa čak i njihovih inicijala stvara osjećaj nadmoćnog intelekta ili većeg IQ kapaciteta. Što netko koristi više inicijala uz svoje ime i prezime to se smatra učenijim. Znanstvenici smatraju kako se to najvjerojatnije događa jer se sve znanstvene i akademske titule koriste sa skraćenicama, te da puno inicijala uz nečije ime i prezime lako da prevariti gledatelja, čak i studente i docente koji su ispitivani tijekom spomenute studije.

Od pet roditelja jedan zažali kakvo je ime nadjenuo djetetu

U britanskoj studiji koja je obavljena na 3000 roditelja, se otkrilo kako jedan roditelj na njih pet zažali kakvo je ime nadjenuo svome djetetu, bez obzira na spol. Roditelji najčešće žale zbog izabira čudnih imena za koje su smatrali da će biti jedinstvena, zbog pogrešnog pisanja riječi, te zbog čašćenja imena po nekom od rodbine ili pop zvijezda, glumaca, sportaša  i slično.

I na kraju nešto o prezimenima.

Ako vaše prezime počinje sa slovima iz prvog dijela abecede imate bolje šanse za ulazak na fakultete

Studija pod nazivom Admission to Selective Schools, Alphabetically koja je 2010. izašla u znanstvenom žurnalu Economics of Education Review, je pokazala kako se osobe s prezimenima koja počinju sa slovima u prvom dijelu abecede lakše ubacuju u bolje i traženije visoke škole i fakultete. Istraživanje napravljeno na uzorku od 90 tisuća mladih Čeha koji su se natjecali za ulazak na najbolje škole. Nevjerojatno je kako su studenti koji su dobili bolje ocjene na testovima ako su imali prezimena iz drugog dijela abecede stavljani niže na listama nego li oni sa slabijom ocjenama koji su imali prezimena s početnim slovima iz prvog dijela abecede. Znanstvenici još uvijek ne znaju zbog čega profesori razmišljaju na opisan način i zbog čega se preferiraju učenici i studenti s početnim slovima koji su bliži prvom dijelu abecede.

Ako vaše prezime počinje sa slovima iz drugog dijela abecede, tada ćete vjerojatnije biti impulzivni kupac

U studiji pod nazivom The Last Name Effect: How Last Name Influences Acquisition Timing iz 2013. znanstvenici su otkrili kako osobe s početnim slovom prezimena koja su iz drugog dijela abecede imaju veću potrebu za impulzivnom kupovinom. Znanstvenici smatraju kako bi to moglo imati veze s tipičnim abecednim indeksiranjem ljudi i duljeg čekanja u redu onih čija prezimena počinju sa slovima poput S, Š, Z ili Ž.

Ako vaše prezime zvuči plemenito lakše ćete napredovati na poslu

U studiji pod nazivom Germans With Noble-Sounding Surnames More Often Work as Managers Than as Employees koja je izdana 2013., njemački znanstvenici su otkrili kako najbrže i najlakše u karijeri napreduju osobe čija prezimena zvuče plemenito, poput “Car”, “Knez”, “Grof,” “Kralj” i tako dalje. Dok se prezimena koje obično vezujemo uz seljaštvo, građanstvo ili neku zanatlijsku granu smatraju manje privlačnima i svojim nositeljima nimalo ne olakšavaju napredak u karijeri.

Nadamo se da vas je ovaj tekst ponukao na razmišljanje, ne zbog grafita koji je bio popularan tijekom 80-tih: “Imena luda nalaze se svuda”, već zbog činjenice kako smo u stanju osuđivati ili glorificirati nekoga zbog imena i prezimena iako za to najčešće nemamo razloga.

Izvori:

Names really do make a difference

Good or Bad, Baby Names Have Long-lasting Effects

What’s in a name? More than you think…

13 surprising ways your name affects your success

Top CEO Names across the globe: Brad, Bland or Brand?

Advancement, Sex and Name-Calling

Who Wins in the Name Game?

Germans With Noble-Sounding Surnames More Often Work as Managers Than as Employees

The impact of middle names: Middle name initials enhance evaluations of intellectual performance

The Last Name Effect: How Last Name Influences Acquisition Timing

Admission to Selective Schools, Alphabetically

Are Emily and Greg More Employable Than Lakisha and Jamal? A Field Experiment on Labor Market Discrimination

The “name game”: affective and hiring reactions to first names