Autor: Anamarija Vukojević

Matrix World

Davno prije pojave kršćanstva, biljke i drveće koje je ostalo zeleno tijekom cijele godine imalo je posebno značenje za ljude zimi. Baš kao što ljudi danas ukrašavaju svoje domove tijekom svečane sezone bora, smreke i jele, drevni narodi vješali su zimzelene grane nad svojim vratima i prozorima. U mnogim zemljama se vjerovalo da će ih grane zimzelenog drveća držati podalje od vještica, duhova, zlih duhova i bolesti.

Na sjevernoj hemisferi, najkraći dan i najduža noć u godini pada na 21. prosinca odnosno 22. prosinca, a zove se zimski solsticij. Mnogi drevni ljudi su vjerovali da je Sunce bilo bog i da je došla zima svake godine jer je bog Sunca postao bolestan i slab. Slavili su solsticij, jer su se nadali da će to  značiti da će božanstvo Sunce biti dobro. Zimzelene grane su ih podsjećale da će sve zelene biljke ponovno rasti jer je bog Sunca jak i ljeto će se vratiti.

Rio de Janeiro, najveća božićna drvca na svijetu, 86-metara visoki.

Božićna drvca u svijetu

Kanada

Njemački doseljenici koji su migrirali u Kanadu iz Sjedinjenih Američkih Država 1700-ih su sa sobom donijeli mnoge stvari povezane s Božićem koje i danas njegujemo – adventske kalendare, medenjak kuće, kolačiće – i božićna drvca. Kada je njemački princ Albert, suprug kraljice Victorie, postavio božićno drvce u dvorcu Windsor 1848. godine, božićno drvce je postalo tradicija u cijeloj Engleskoj, SAD-u i Kanadi.

Dvorac Windsor, božićno drvce i obiteljsko okupljanje.

Meksiko

U većini meksičkih domova glavni ukras su „el Nacimiento“ (jaslice). Međutim, uređeno božićno drvce možete ugraditi u „Nacimiento“ ili postaviti negdje drugdje u kući. Kupnja prirodnog bora predstavlja luksuz većini meksičkih obitelji, umjesto toga koriste tipični arbolito (malo stablo) često umjetno, izrežu granu Copal stabla (Bursera microphylla) ili neke vrste grma koji prikupe u selu.

Božićno drvce u Meksiku nije glavna stvar oko koje se vrti Božić, već su to jaslice koje Meksikanci zovu “el nacimiento”.

Velika Britanija

Norveška smreka je tradicionalna vrsta koja se koristi za ukrašavanje domova u Britaniji. Norveška smreka je bila i uobičajena vrsta na Britanskom otočju prije posljednjeg ledenog doba, te je ponovno uvedena ovdje prije 1500-te.

Grenland

Pošto tako daleko na sjeveru nema stabala božićna drvca uvoze. Ukrašavaju ih svijećama i svijetlim ukrasima.

Zaista predivno uređen dom u božićnom duhu. No, je li Božić vezan uz ukrašavanje ili povezivanje s drugima, razvijanje ljudskih vrijednosti i međusobno pomaganje?

Gvatemala

Božićno drvce se stavlja uz “Nacimiento” (jaslice) uz popularno ukrašavanje zbog velikog utjecaja dijela njemačke manjine u Gvatemali. Darovi se ostavljaju ispod stabla na božićno jutro za djecu a roditelji i odrasli ne razmjenjuju darove do dana iza novogodišnje noći.

Brazil

Iako Božić pada tijekom ljeta u Brazilu, ponekad se borovi ukrašavaju malim komadićima pamuka koji predstavljaju pahuljice snijega.

Irska

Božićna drvca kupe tijekom prosincu i ukrase ih šarenim svjetlima, šljokicama i igračkama. Neki ljudi favoriziraju anđela na vrhu stabla, drugi zvijezde. Kuća je uređena vijencima, svijećama, božikovinom i bršljanom. Vijenac i imela se objesi na vrata.

Švedska

Većina Šveđana kupuje božićna drvca netom prije Badnjaka, ali nije uobičajeno da se drvo stavi unutar kuće i ukrasi ga samo nekoliko dana prije. Zimzelena stabla su ukrašena zvijezdom, kuglicama koje su u prošlosti predstavljale sunčev odsjaj i pahuljicama izrađenim od slame. Ostali ukrasi su šarene drvene životinje i ukrasi za stol.

Norveška

Danas Norvežani često odu na izlet u šumu kako bi odabrali božićno drvce, izlet koji njihovi djedovi vjerojatno nisu radili. Božićno drvce nije uvedeno u Norvešku iz Njemačke do druge polovice 19. stoljeća; na selima je došao čak i kasnije. Kad Badnjak stigne, tu je uređenje stabla, obično se obavlja od strane roditelja iza zatvorenih vrata u dnevnoj sobi, a djeca uzbuđeno čekaju vani. Norveški ritual poznat kao “kruženje oko božićnog drvca”, gdje svatko pridružuje ruke kako bi stvorili prsten oko stabla, a zatim igraju kolo oko njega pjevajući božićne pjesme. Nakon toga, dijele se darovi.

Ukrajina

Kao i kod nas katolici slave Božić 25. prosinca i 7. siječnja pravoslavci. Božić je najpopularniji odmor u Ukrajini. Tijekom božićne sezone, što uključuje i novogodišnji dan, ljudi ukrase jelke i međusobno se posjećuju.

Španjolska

Popularan božićni običaj u Kataloniji je i igra ‘božićna igra na sreću’, što je prvotni oblik pinjate. Deblo je puno slatkiša i djeca ga gađaju kako bi srušila što više lješnjaka, oraha, badema, karamela i drugih poslastica.

Italija

U Italiji, „presepio“ (jaslice ili krevetić) predstavlja u malom stabilnu svetu obitelj i središte je Božića. Gosti kleknu ispred jaslica a glazbenici pjevaju. U jaslicama su figurice obično ručno izrezbarene s puno detalja. Prizor je često napravljen u obliku trokuta koji pruža temelj piramide odnosno strukture koja se naziva ‘ceppo’ (panj). To je drveni okvir postavljen u piramidu nekoliko stopa visok. Više razina od tankih polica podržava ovaj okvir. U potpunosti uređeno s papirom u boji, pozlaćenim borovima pinete i minijaturnim bojama zastave. Male svijeće pričvršćene sa strane. Zvijezda ili mala lutka visi na vrhu trokutastih strana. Police iznad scene jaslica imaju male darove voća, slatkiša i poklona. ‘Ceppo’ je iz stare tradicije ‘drvo koje svijetli’ koja je postala božićno drvce i u drugim zemljama. Neke kuće imaju čak ‘ceppo’ za svako dijete u obitelji.

U Italiji, kao i u Meksiku naglasak je na jaslicama (presepio) koje se ručno i detaljno izrađuju.

Njemačka

Mnogi božićni običaji širom svijeta su započeli u Njemačkoj.

Dugo se mislilo da je Martin Luther počeo tradiciju uvođenja čempresa u kući. Prema jednoj legendi, kasno jedne večeri Martin Luther je hodao kući kroz šumu i primijetio kako je lijepo zvijezda sjala kroz drveće. Želio je podijeliti ljepotu sa suprugom pa je isjekao čempres i odnio ga kući. Jednom je unutar drvca stavio male upaljene svijeće na grane i rekao da će to biti simbol prekrasnog božićnog neba. I voilà, božićno drvce.

Još jedna legenda kaže da su, početkom 16. stoljeća, ljudi u Njemačkoj kombinirali dva običaja koja su bila iz različitih zemalja širom svijeta. Rajsko drvo (jela ukrašena jabukama) predstavlja stablo spoznaje u Edenskom vrtu. Božićna svjetla, mala piramida nalik okviru, obično ukrašene staklenim kuglicama, šljokicama i svijećom na vrhu, bio je simbol rođenja Krista kao svjetlo svijeta. Promjena stabla jabuke u šljokice, loptice i kolačiće; i kombinirajući novo stablo sa Svjetlom koje se nalazi na vrhu, Nijemci su stvorili stablo koje mnogi danas poznaju.

Mit ili istina?

Južna Afrika

Božić je ljetni odmor u Južnoj Africi. Iako božićna drvca nisu uobičajena, prozori su često prekriveni s iskričavom vatom i šljokicama.

Saudijska Arabija

Kršćani iz Amerike, Europe, Indije, Filipina i drugi koji ovdje žive slave Božić privatno u svojim domovima. Božićna svjetla se uglavnom ne tolerira. Većina obitelji postavlja svoje božićna drvca neprimjetno.

Filipini

Svježi borovi su preskupi za mnoge Filipince, pa najčešće koriste ručno izrađena stabla u različitim bojama i veličinama. Zvjezdice lampioni ili ‘parol’, pojavljuju se posvuda u prosincu. Izrađeni su od bambusa i prekriveni su jarko obojenim rižinim papirom ili celofanom. Tu je obično jedan u svakom prozoru, svaki predstavlja Betlehemsku zvijezdu.

Parol – zvjezdani lampion izrađen od bambusa.

Kina

Od malog postotka Kineza koji slave Božić, većina koristi uspravna umjetna stabla ukrašena šljokicama i papirnatim lancima, cvijećem i lampionima. Božićna drvca se zovu “drveće svjetla.”

Japan

Za većinu Japanaca koji slave Božić, to je čisto svjetovni praznik posvećen ljubavi prema djeci. Božićna drvca su ukrašena malim igračkama, lutkama, papirnatim ukrasima, zlatnim lepezama, lampionima i ‘vjetrenim zvonima’. Minijaturne svijeće stavljaju među grane drveća. Jedan od najpopularnijih ornamenata je origami labuda. Japanska djeca razmjenjuju tisuće presavijenih papir “ptica mira” s mladim ljudima diljem svijeta kao zalog da se rat ne smije ponoviti.

Jedno od najskupljih božičnih drvca na svijetu. Sadrži 12 kg čistog zlata preneseno u dolare – 672 048 dolara. Od skupo ukrašenih drvca, domova i okućnica do ogromnih imanja pretvorenih u kičaste, svijetleće i nakaradne prikaza potpune komercijalizacije onoga što bi trebalo biti sveto i prilika za zbližavanje obitelji i prijatelja.

Tradicija, hm? To tako snažno zvuči! Naše društvo je temeljeno na tradiciji o kojoj obično tako malo znamo. Slijepo i automatski rješavamo svoje ‘zadatke’ ne pitajući čemu sve to. Osim kad se prejedemo ili pretjeramo s alkoholom. Uzbuđeni ‘jer se nešto događa’ ovih dana stalno smo pod stresom zbog obveza koje nas čekaju kako bi ispunili sve obveze koje naši ukućani i tradicija očekuju od nas – pospremiti kuću, napraviti kolače, napraviti fiš ili bakalar, ispeći puricu i mlince, kupiti što bolje darove kako bi zadovoljili očekivanja. No, doista koji je smisao svega toga? Jesmo li robovi starih rituala proizašlih iz nerealnih očekivanja da će biti dobra godina i usjevi jer smo objesili zimzelenu granu na vrata? Možemo li svjesno izabrati da Božić kao i svaki drugi dan provedemo uz obitelj i prijatelje, rođake pa čak i poznanike jer je to naš izbor i želja a ne nametnuti običaj?

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

History of Christmas trees

The Most Expensive Christmas Tree In The World

How Christmas Tree Candles Found Their Way from the Continent to Victorian England

The Very American History Of Christmas Lights