U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Ovisi li naša dugovječnost o ‘zelenilu’?

Autor: Anamarija Vukojević

Matrix World

Ako pojedete nešto što Vam ne odgovara, odmah će Vam želudac reagirati. Ako se bavite aktivnošću koja je pretjerano zahtjevna za Vaše tijelo, tijelo će reagirati. Ako provodite puno vremena pred televizorom u ležećem položaju, peći će Vas oči i boljeti kralježnica od pretjeranog ležanja. No, što ako Vam boravci u zelenom okruženju mogu produžiti život, poboljšati zdravlje i opće stanje a da Vi to sve znate, teorijski, no nemate dovoljno znanja da shvatite kolika je doista velika moć prirode?

Vrijeme provedeno u prirodi:

reducira hormon stresa kortizol

poveća naš osjećaj blagostanja

scene prirode povećavaju pozitivne osjećaje ljubavi, zaigranosti, prijateljstva i ushićenja

smanjuje osjećaj ljutnje i agresije

povećana proizvodnja serotonina, kemikalije koja djeluje unutar živčanog sustava

scene prirode djeluju kao vizualni ‘valium’

povećana aktivnost ‘alfa-valova’, osobito u desnoj strani mozga koja je povezana s kreativnošću

smanjuje broj otkucaja srca

poboljšava oporavak od stresa

poboljšava san

povećava vitalnost i osjećaj životnosti te podiže raspoloženje 

snižava krvni tlak

produžava životni vijek

povećava razinu dopamina

pomaže u lakšem ostvarivanju emocionalnih veza

smanjuje impulzivnost i tjeskobu

Kako se osjećate dok gledate ovaj prizor? Osjećate li nostalgiju za prirodom najbolje rješenje za taj osjećaj je jednostavan odlazak u prirodu.

Kako se osjećate dok gledate ovaj prizor? Osjećate li nostalgiju za prirodom najbolje rješenje je jednostavan odlazak u prirodu.

Studije koje pokazuju/dokazuju korist boravka u prirodi

Kako se zapadno društvo razvijalo tako smo se sve više povukli iz prirode, stavljajući veći naglasak na tehnološke potrage i ljudske tvorevine. Znanost dokazuje da smo se ne samo distancirali od ekoloških problema već smo počeli gubiti kontakt s vitalnim dijelom zdravlja našeg mentalnog sklopa. Uskraćujući sebi vrijeme u zelenom prostoru, riskiramo odbacujući bitan dio naše baštine – istinu koju smo sada, ironično, u mogućnosti više jasno vidjeti, upravo zbog napretka te iste tehnologije.

Iscjelitelji unutar različitih medicinskih sustava, od indijske ayurvedske medicine i tradicionalne kineske medicine su se dugo zalagali za važnost prirode. Doista, u mnogim kulturama, to je oblik medicine. Ali spoznaja da drveće i cvijeće može utjecati na psihološke dobrobiti je ostao, uglavnom, neprovjeren u znanstveni radovima do 1979. godine, kada je bihevioralni znanstvenik Roger S. Ulrich proučavao mentalni utjecaj prirodnih scena na stresnim studentima. Njegova psihološka testiranja su pokazala razlike u mentalnim stanjima i gledištima nakon što su studenti promatrati različite scene okoliša. Scene prirode povećavaju pozitivne osjećaje ljubavi, zaigranosti, prijateljstvo i ushićenja. S druge strane urbano življenje znatno uzgaja jednu emociju u ovim učenicima: tugu. Scene prirode smanjuju osjećaj ljutnje i agresije, dok su urbane scene sklone povećati ove osjećaje.

Sjećate li se vremena kad smo većinu vremena provodili u prirodi umjesto ispred ekrana?

Sjećate li se vremena kad smo većinu vremena provodili u prirodi umjesto ispred ekrana?

Ohrabren nalazima, Ulrich je postavio sličan eksperiment za mjerenje aktivnosti mozga u opuštenom okruženju kod zdravih, odraslih osoba.  Njegov tim je otkrio da scene prirodnog krajolika povezane s povećanom proizvodnjom serotonina, kemikalije koja djeluje unutar živčanog sustava. Farmaceutskoj industriji je, naravno u interesu, da stvori famu da su svi antidepresivni lijekovi napravljeni tako da rade na povećanju dostupnosti serotonina za uporabu u komunikaciji živčanih stanica (što možete provjeriti vrlo lako ako malo prostudirate stranice koje propagiraju antidepresive kao jedan od načina povećanja serotonina). Praćenje Ulrichovih studija je pokazalo da zelene površine djeluju kao svojevrsni ‘valium’: Scene prirode potiču pozitivne misli, i opuštaju nakon stresa zbog ljutnje i agresije.

Mnogi drugi suvremeni znanstvenici su koristili Ulrichovo pionirsko testiranje kao temelj daljnih istraživanja:

U jednoj studiji, starije osobe u stambenoj skrbi centra u Teksasu bavile su se istim mentalnim aktivnostima u dva konteksta – jednom u okruženju vrta i drugo u zatvorenoj učionici. Sudionici su pokazali da proizvode niže razine hormona stresa kortizola dok borave u vrtu.

Prisutnost biljaka u sobi, osobito cvjetnica, može poboljšati oporavak od stresa izazvanog emocionalnim videoom, brzo vraćaju aktivnosti mozga u normalu, otkrili su istraživači na Kansas State University.

U američkom istraživanju je otkriveno kako mozak rješava puno bolje različite vrste testova nakon samo 20 minuta šetnje, po mogućnosti kroz prirodu. Slika koju vidite pokazuje ogromnu razliku u aktiviranim djelovima mozga kod onih koji su mirno sjedili prije testa i kod onih koji su se šetali.

1 MOZAK KADA SE ŠPETAMOOdlična slika koja pokazuje koliko nam je šetnja važna.

Istraživanje skupine iz Tajvana izvještava da su prizori seoskog imanja povezana s većom aktivnošću alfa-valova, osobito u desnom dijelu mozga koji je povezan s kreativnošću. Šumske scene i prirodne scene vode potiču aktivnost alfa-valova i smanjuju broj otkucaja srca. Obrnuto, povećanje mišićne napetosti je povezana s gradskim scenama.

Shinrin-Yoku – kupanje šumom

Među brojnim razlozima za očuvanje onoga što je ostalo od naših šuma, mentalni aspekte stoje na vrhu ljestvice. Godine 1982., Agencija za šume japanske vlade je stavila u promet svoj „Shinrin-Yoku“ plan. U japanskom, ‘shinrin’ znači šuma, a ‘yoku’ se ovdje odnosi na ‘uživanje’. U širem smislu, to se definira kao “doživljavanje šume sa svim našim osjetilima”. Godine 1990., dr. Yoshifumi Miyazaki s Univerziteta Chiba je proveo malu probnu studiju o ‘Shinrin-Yoku’ u prekrasnom krajoliku Yakushime, dom najviše cijenjene šume u Japanu. Miyazaki je otkrio niže razine stresa hormona kortizola u ispitanika nakon što su šetali šumom, u usporedbi s onima koji su šetali u kontroliranom okruženju laboratorija.

Osjetite kako Vam se opušta cijelo tijelo dok zamišljate šetnju ovakvim mostićem kroz šumu.

Osjetite kako Vam se opušta cijelo tijelo dok zamišljate šetnju ovakvim mostićem kroz šumu.

Od tada su sveučilišta i vladini znanstvenici iz Japana surađivali na detaljnim istraživanjima, uključujući projekte za procjenu fizioloških pokazatelja, dok ispitanici provode vrijeme među drvećem. Ove studije su potvrdile da vrijeme potrošeno u okruženju šuma može smanjiti psihološki stres, depresivne simptome i neprijateljstvo, dok u isto vrijeme poboljšava san, i povećava vitalnosti i osjećaj živosti. Te promjene odgovaraju objektivnim rezultatima iskazanim u gotovo desetak studija – da vrijeme provedeno među drvećem i cvijećem snižava krvni tlak, stop pulsa i razinu kortizola.

Praktična nužnost prizora prirode

Godine 1984., pionir ovakvih studija Roger S. Ulrich objavio je studiju u prestižnom časopisu Science, u kojoj je dao na pregled dokumentaciju o odraslima koji su bili podvrgnuti operacije žuči u istoj bolnici. Jedina veliki razlika između pacijenata je soba u kojoj su boravili kako bi se oporavili.  Sobe na jednoj strani u bolnici imale su prozore s pogledom na mini-šume, dok su sobe na drugoj strani ponudile radikalno drugačiji vidik – crvene cigle. Rezultati su bili vrlo dramatični: Oni koji su imali otvoreni pogled na stabla imali su značajno kraći oporavak u bolnici, manje postoperativnih pritužbi, te su bili u mogućnosti upravljati svojim bolom umjesto korištenja narkotika. I druge studije su potvrdile Ulrichove pronalaske. Među njima:

Istraživanje objavljeno 2008. godine u časopisu Journal of the Japanese Society for Horticultural Science je pokazalo da ozeljenjavanje srednjoškolske učionice s lončanicama značajno utječe na smanjene posjete učenika školskoj ambulanti u usporedbi s brojem posjeta učenika koji pohađaju nastavu u prostorijama bez biljaka.

U našim bolnicama jedva da dobijete hranu koja se može nazvati hranom a kamoli da drže lončanice cvijeća kako bi Vam omogućili brži oporavak.

U našim bolnicama jedva da dobijete hranu koja se može nazvati hranom a kamoli da drže lončanice cvijeća kako bi Vam omogućili brži oporavak.

Budući da tako mnogo aspekata ljudskog zdravlja, pa čak i na dugovječnost negativno utječe stres, nameće se logičan zaključak da je ‘zelenilo’ promotor ljudskog zdravlja, vitalnosti i dugovječnosti. Istraživanja to potvrđuju. Što bliže vaša obitelj živi zelenim površinama, zdraviji ste i vjerojatno je da ćete biti, i što duže boravite u prirodi vjerojatnost je da ćete duže živjeti. Čak i kratak boravak u prirodi  – čak i ako ju samo gledate – može smanjiti poplavu hormona stresa i poboljšati imunološku obranu.

Vaš mozak na prirodi

U našem psihopatski uređenom društvu sve je podređeno radu kako bi zaradili novac koji nam služi kako bi preživjeli. Osmosatni radni dan s prepuno drugih obveza oko djece ne dozvoljavaju nam puno praznog prostora za boravak u prirodi. No, imamo za vaš utješnu vijest – čak i slike prirode pomažu svim gore navedenim korisnostima za naše zdravlje.

Kritičari ovih tvrdnji su predložili da ispitanici koji su izvijestili poboljšano raspoloženje dok gledaju prizore prirode samo postavljaju okvire koji ispunjavaju očekivanja. Te su stoga znanstvenici napravili objektivni test koji im je dao mogućnost proučavanja mozga i analiziranja dok je fokusiran na prirodu.

U 1990-im, znanstvenici u Kaliforniji su uspjeli uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance (fMRI), i sofisticiranog upravljanja mozgom – tehnikom zamišljanja poboljšali raspoloženje ispitanika. Njihovi rezultati su pokazali da slike prirode bude dio mozga koji je bogat opioidnim receptorima. Ovi receptori se povezuju s moždanim stanicama unutar sustava nagrađivanja dopaminom i nose potencijal izazivanja osjećaja blagostanja, dobrog raspoloženja i doslovno nas tjeraju na pozitivno ponašanje.

Može li nam boravak u šumi biti put ka boljem i dugovječnijem življenju?

Može li nam boravak u šumi biti put ka boljem i dugovječnijem življenju?

To je bio nevjerojatan nalaz koji otkriva da je priroda kao kap morfija za mozak. Iako najpoznatiji po sprečavanju boli, opioidni receptori mogu učiniti mnogo više. Kad se aktiviraju ti receptori, ljudi nemaju potrebu za isticanjem već suosjećanjem, razumijevanjem i tolerancijom te stoga imaju veću vjerojatnost formiranja emocionalnih veza te imaju tendenciju življenja s manje negativnih sjećanja.

U dvije odvojene studije, korejski znanstvenici su koristili slike za procjenu moždane aktivnosti dok ispitanici gledaju urbani okoliš ili prirodni krajolik. U prvoj studiji, gledanje urbane scene je rezultiralo izrazitom aktivnošću u amigdali, centar u mozgu najčešće povezan s osjećajima straha. Prekomjerna aktivnost ovog centra je povezana s impulzivnošću i tjeskobom. Nadalje, kronični stres i hormon stresa kortizol može poticati aktivnost u amigdali, a u ovom preaktivnom stanju, imamo tendenciju da selektivno dajemo prioritet pamćenju negativnih događaja i iskustava. To postaje začarani krug: Svijet izgleda pomalo zastrašujuće i depresivno, a naša dominantna sjećanja potvrđuju da je to istinito. Kada je amigdala izrazito aktivna to daje ‘gorivo’ straha mozgu. Dobra vijest je da možemo povratiti kontrolu priznavanjem naših misaonih procesa i gledati ‘zeleno’, te izabrati objektivnost umjesto straha.

Selo Shire iz filma "Lord of The Rings". Iznimna popularnost ovog i sličnih filmova možda proizlazi iz velike količine 'zelenih' prizora koji nas čine veselijima i bezbrižnijima.

Selo Shire iz filma “Lord of The Rings”. Iznimna popularnost ovog i sličnih filmova možda proizlazi iz velike količine ‘zelenih’ prizora koji nas čine veselijima i bezbrižnijima.

Gustoća stabala

Istraživanja su pokazala da se zadovoljstvo i sreća povisuju kako se povećava gustoća stabla. Što je drveće veće i gušće, daje bolje rezultate. Ako su stabla previše čvrsto zgusnuta – ako je staza preuska ili zamračena – scene izazivaju slutnje i strah.

Što čekate? Djecu i suprug/a, partnera/icu, prijatelja/icu za ruku i brzo u šumu ili neki obližnji park. Pratite razlike u svom osjećanju, raspoloženju od boravka ispred televizora i iskusite sami korist koju nam pruža zelenilo prirode.

I ako uspijete u tom svom naumu, zagrlite koje drvo ako to već nikada prije niste napravili, osjećaj je neopisiv.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Seeing green: Your brain on nature

Seeing Green: The Importance of Nature for Our Health

Cortisol: Why “The Stress Hormone” Is Public Enemy No. 1

How Does Nature Impact Our Wellbeing?

The healing effects of forests

New study proves exposure to nature directly improves happiness

Study Finds Spending Time in Nature Reduces Stress

Take Two Hours of Pine Forest and Call Me in the Morning

Why Nature Is Therapeutic

Spending Time in Nature Improves Sleep Quality

Spending Time in Nature Makes People Feel More Alive, Study Shows

Immerse Yourself in a Forest for Better Health

Spending Time in Nature for Your Health

Being outside helps our children grow healthy and happy

The Healing Power of Nature

The Nature of Impulsivity: Visual Exposure to Natural Environments Decreases Impulsive Decision-Making in a Delay Discounting Task

A Conversation With Roger Ulrich

Health Benefits of Gardens in Hospitals

How Walking in Nature Prevents Depression

Ornamental indoor plants in hospital rooms enhanced health outcomes of patients recovering from surgery

Trends in research related to “Shinrin-yoku” (taking in the forest atmosphere or forest bathing) in Japan

View through a window may influence recovery from surgery

Opioidi

Znanstveno dokazano: Grljenje drveća je dobro za vas!

20 Minutes of Exercise Before an Exam Can Boost Your Scores