SVIJET POD LUPOM

Čudnovata indijska šumska žaba se pojavila nakon 150 godina “izumrlosti”

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Indijska šumska žaba je zadnji put viđena 1870. godine, nakon toga znanstvenici su smatrali da je izumrla, pa ipak britanski zoolog Thomas Jerdon ju je ponovno “otkrio” nakon tri godine potrage.

Neobična žaba s još neobičnijiim menijem.

Neobična žaba s još neobičnijiim menijem.

Jerdonova šumska žaba koja cijeli svoj život provede na drveću je postala prava mala znanstvena senzacija, zbog svog čudnovatog uskrsnuća iz zvanične izumrlosti, no i zbog načina na koji hrani svoje mlade. Naime, žaba, nakon što postavi oplođena jaja u duplje drveća s dovoljno vlage, izleže i brojna neoplođena jaja kako bi se budući punoglavci mogli hraniti. Ova neobična vrsta kanibalizma do sada nije bila poznata među žabama.

Punoglavci se hrane neoplođenim jajašcima majki. U donjem redu vidite stomak punoglavca koji je tek rpogutao neoplođeno jajašce.

Punoglavci se hrane neoplođenim jajašcima majki. U donjem redu vidite stomak punoglavca koji je tek progutao neoplođena jajašca.

Još više je neobično to što će “majke” žabe u regularnim intervalima posjećivati “gnijezdo” s malenim punoglavcima kako bi ih opskrbila s novom svježom hranom – neoplođenim jajašcima.

Polypedates jerdonii je relativno velika žaba, zdrava odrasla jedinka dosegne dužinu od punih pet centimetara, pa ipak gotovo 150 godina se uspješno skrivala od ljudskih pogleda. Thomas Jerdon, po kojem je žaba i dobila ime, je prvi primjerak spazio u gustim krošnjama drveća u indijskoj regiji Darjeeling.

Odrasli primjerak žabe.

Odrasli primjerak žabe.

Unatoč gotov identičnom izgledu koji upućuje na indijsku šumsku žabu iz XIX. vijeka, britanski zoolog smatra da je riječ o potpuno novoj vrsti žabe, ne samo zbog načina hranjenja već i zbog jedinstvene DNK. Koautorica studije Ines Van Bocxlaer sa sveučilišta u Bruxellesu je otkrila velike razlike između DNK Jerdonove žabe i njenih rođaka, točnije da je njihov evolucijski put razdijeljen u ranim stadijima.

Punoglavac s nema proto-zube jer ne jede biljke, umjesto toga ima punašne 'usnice' za usisavanje neoplođenih jajašaca.

Punoglavac nema proto-zube jer ne jede biljke, umjesto toga ima punašne ‘usnice’ za usisavanje neoplođenih jajašaca.

Ova žaba je interesantna i po tome što nekoliko ženki dijeli jednu duplju u stablu, stvarajući tako svojevrsne jaslice za svoje punoglavce. Punoglavci drugih vrsta žaba jedu komadiće biljaka i alge, te imaju nešto što nalikuje majušnim zubićima, a što se u nauci naziva “proto-zubi”, pa ipak punoglavci Jerdonove šumske žabe nemaju “zube” već mekano tkivo koje nalikuje usnama s kojima lako uvlače neoplođena jajašca.

Dame žabe “majke” imaju poseban anatomski dodatak na reproduktivnom organu, koji nalikuje na uzanu tubu s kojom mogu regulirati nešenje jednog po jednog jajašca. Ove žabe žive najčešće visoko u stablima, a primijećeno je kako ne vole obitavati pre blizu tla, te su najniža staništa šumskih žaba pronađena na šest metara visine.

Znanstvenici se boje da bi klimatske promjene i uništavanje prašumskih habitata mogle predstavljati opasnost po opstanak ove neobične vrste. Indija, druga najmnogoljudnija država na svijetu, uništava prašume s velikom brzinom jer joj nedostaje osnovnih sirovina poput ogrjeva, drva za građenje kuća i infrastrukture te obradivog zemljišta.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

140 years later, strange tree frog rediscovered in India

New tree frog genus discovered in India

Long Thought To Be Extinct, Bizarre Tree Frog Surfaces In India

‘Extinct’ Frog Rediscovered After 150 Years, Eats Mom’s Eggs