Autor: Anamarija Vukojević

I Gurdjieff i Ouspensky tvrde da je ljudsko biće vrlo kompliciran stroj i da se kao takav mora proučavati. Mi moramo shvatiti da prvo moramo naučiti upravljati svojim strojem isto kao što moramo naučiti upravljati bilo kojom vrstom stroja, kao što je automobil ili lokomotiva. Takve strojeve ne možemo voziti instinktivno, pa ipak mi iz određenih razloga mislimo da je dovoljan običan instinkt da bi se upravljalo ljudskim strojem, iako je on puno složeniji. To je jedna od prvih pogrešnih pretpostavki: mi ne shvaćamo da moramo to naučiti, da je upravljanje pitanje znanja i vještine.

Kad je u pitanju sreća većina ljudi misle da je sreća apstraktan pojam i da ona dolazi u svojevrsnim valovima. Postoje i duhovne i new agerske tehnike koje će vas vrlo lako uvjeriti da postoje načini kako zajahati taj val i plivati dugoročno u moru sreće. No, da je to tako mediji i tisak bi bili prepuni sretnih priča, a mi bismo svi stremili da postignemo isto. Onima koji vjeruju u ovakve iluzionističke priče želimo sretan put i sretan lov vala. A za ove druge koji nas čitaju jer doista žele znati otkrivamo kako se dolazi do tog famoznog osjećaja sreće.

Velika razlika između newagerskih teorija, tehnika i načina ostvarenja određenih želja je u praktičnosti. Sve što morate učiniti da biste naučili razlikovati ova dva načina je samopromatranje, primjenjivanje i proučavanje danih savjeta.

Da, doista, naš mozak je kao banka. Što u njega uložite to dobivate nazad. Dovoljno sna, nutritivna hrana, primjereno vježbanje i meditacija je odličan ulog za dnevnu energiju.

Istraživači s UCLA (Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu) na polju neuroznanosti došli su do određenih uvida koji mogu stvoriti uzlaznu spiralu sreće u vašem životu.

Sram, krivnja i ponos

Ponekad se čini da naš vlastiti um ne želi biti sretan. Kao da vam godi to negativno osjećanje, bilo da ste tužni, razočarani ili jadni. No, ako se osjećate krivi za nešto ili posramljeni evo što se događa u vašem mozgu dok ste u tom stanju krivice ili srama:

Unatoč razlikama, ponos, sram ili osjećaj krivice aktiviraju slične neuralne sklopove, uključujući prefrontalni korteks, amigdalu, inzulu i nucleus accumbens. Interesantno, ponos je najsnažnija od ovih emocija i najžešći aktivator u ovim dijelovima – osim u nucleus accumbens, gdje sram i krivnja pobjeđuju. Ovo objašnjava zašto nam je tako privlačno da održavamo osjećaj krivnje i srama u nama – ona aktiviraju centar za nagrađivanje u mozgu.

Briga

Možda će vas iznenaditi činjenica da kratkoročna briga čini da se vaš mozak ‘osjeća’ bolje – jer barem nešto radite vezano uz svoje probleme.

Zapravo, briga pomaže smirivanju limbičkog sustava i povećavanju aktivnosti u medijalnom prefrontalnom korteksu kao i što smanjuje aktivnost u amigdali. Ovo se može činiti kontradiktorno, no zapravo to samo pokazuje da ako osjećate anksioznost vezano uz neki problem, čak i briga je bolje nego da ne radite ništa.

Zahvalnost

Osjećaji zahvalnosti doista pomaže našem mozgu, samim tim i nama. Zahvalnost potiče neurotransmiter dopamine.

Beneficije osjećaja zahvalnosti započinju s dopamin sustavom, jer osjećaj zahvalnosti potiče dio mozga koji proizvodi dopamin. Dodatno, zahvalnost prema drugima povećava aktivnost u društvenim dopaminskim sklopovima, što čini društvene interakcije još ugodnije.

Osim dopamina, zahvalnost ima još jednu veliku značajku, naime potiče i hormon serotonin. Ukoliko pokušate misliti na stvari zbog kojih osjećate zahvalnost zapravo se fokusirate na pozitivne aspekte u vašem životu. Ovo jednostavno povećava produkciju serotonina u prednjem cingulate korteksu.

Znanstvenici su otkrili da je zahvalnost zapravo oblik emocionalne inteligencije. Jedno istraživanje je pokazalo da to zapravo utječe na gustoću neurona u  ventromedial i lateralnom prefrontalnom korteksu. Te promjene gustoće ukazuju na to da kako se emocionalna inteligencija povećava, neuroni u tim područjima postaju učinkovitiji. S većom emocionalnom inteligencijom je jednostavno potrebno manje truda da se bude zahvalan.

Negativni osjećaji

No, svima nam je poprilično lako kontrolirati svoje osjećaje kad se osjećamo dobro sami sa sobom, no što da učinimo kad nam se čini da su svi negativni osjećaji skupili se na jednom mjestu, u nama?

Prepoznajte o kojim se negativnim osjećajima radi!

U fMRI studiji, primjerenog naziva „Stavite osjećaje uz riječi“ sudionicima je bilo prikazano nekoliko slika s emocionalnim facijalnim ekspresijama. Predvidljivo, svakom od sudionika se aktivirala amigdala zbog emocija na fotografijama. No, kad je traženo od njih da nazovu svaku od emocija svojim imenom, ventrolateralni prefrontalni korteks aktivirao se i smanjio emocionalnu protudjelovanje amigdale. Drugim riječima, svjesno prepoznavanje emocija smanjuje njihov negativni učinak.

Potiskivanje negativnih emocija

S druge strane, potiskivanje emocija nije korisno i zapravo vam samo može naštetiti.

Studija je pokazala da ljudi koji pokušavaju zatomiti svoje negativne emocionalno iskustvo jednostavno to ne mogu učiniti. Dok oni misle da izvana izgledaju mirno i staloženo, unutar njihovog limbičkog sustava događa se prava mala revolucija.

Dok, s druge strane, označavanje i razlikovanje emocija čini veliku razliku.

Kako biste smanjili uznemirenost dovoljno je da koristite samo par riječi kako biste opisali emociju, koristeći najidealnije simbolički jezik, što znači korištenje indirektnih metafora i korištenje pojednostavljivanja vašeg iskustva. Zasigurno to nekima neće odgovarati jer ponekad želimo naše obično i standardno iskustvo pretvoriti u nešto veliko o čemu će se još dugo pričati. Zadržavanje u negativnim emocijama i poticanje istih, po Ouspenskom je zapravo fantazija. A ona vam ne može donijeti ništa dobra, samo ogroman gubitak energije. Da biste smanjili uznemirenost u limbičkom sustavu potrebno je da aktivirate prefrontalni korteks. Kako: ocijenite emociju s dvije ili tri riječi i to će vam pomoći da smanjite emociju. To zapravo pomalo podsjeća na meditaciju koja bi trebala biti sastavni dio svačije svakodnevnice, gdje god živjeli.

Éiriú Eolas tehnika je ponikla iz istraživanja koje je, pod vodstvom Laure Knight-Jadczyk, provela Quantum Future Group-a. Tisuće ljudi, koji već uživaju u pogodnostima ovog jedinstvenog programa, su detaljno ispitali postupak vježbanja i potvrdili njegovu djelotvornost. Učinci su kumulativni i rezultati i blagodati se mogu uočiti već nakon kratkog vremena, ponekad i nakon samo jednog prakticiranja!

Donošenje odluka

Neuroznanost je potvrdila da donošenje odluka smanjuje briga i anksioznost kao i što pomaže u rješavanju problema.

Donošenje odluka uključuje kreiranje namjere i postavljanje ciljeva – sva tri dijela istih neuralnih sklopova i uključivanja prefrontalnog korteksa na pozitivan način, smanjenjem brige i anksioznosti. To vam također pomaže da nadvladate aktivnost stratijuma, koji vas obično povlači prema negativnim impulsima i navikama. Konačno, donošenje odluka mijenja vašu percepciju prema svijetu – pronalaženje rješenja za vaše probleme umiruje limbički sustav.

Iako je donošenje odluka ponekad teško, važno je da donesete, znanstvenici tvrde, ‘dobru odluku’, ne mora biti savršena.

Perfekcionizam

Pokušaji da učinite najbolje, umjesto jednostavno ‘dovoljno dobro’, donosi previše emocionalne aktivnosti u ventromedijalnom prefrontalnom korteksu. Suprotno od toga, prepoznavanje da je dovoljno dobro sasvim dobro aktivira više dorsolateralnih prefrontalnih područja, što vam pomaže da se osjećate kao da imate sve pod kontrolom. Da, osjećaj da imate kontrolu smanjuje stres, no evo još nešto interesantnije: jeste li znali da donošenje odluka potiče osjećaj zadovoljstva?

No, kako su znanstvenici došli do ovog zaključka: zamislite da imate dva štakora. Obojici ste dali injekciju male doze kokaina istovremeno, no jedan je imao zadatak prije injekcije stisnuti polugu, dok drugi nije morao napraviti ništa. Što mislite kod kojeg štakora je bio veći porast dopamina u nucleus accumbensu? Zaključak: sljedeći put kad donesete neku odluku ili cilj i poslije ga ostvarite, osjećati ćete se bolje nego da se cilj ostvario sam od sebe.

Osjećanje ljubavi i prihvaćanje nužno za naš razvitak

Ukoliko ovo ne osjećate to je vrlo bolno za svakoga od nas. I to ne samo kao neugodan ili razočaravajući osjećaj nego doista fizički bolno.

Neuroznanstvenici su ovo otkrili jednostavnim istraživanjem u kojem su sudionici studije rekli da sudjeluje u dodavanju lopte s drugim sudionicima dok se ona zapravo dodavala s kompjuterskim programom. Nakon određenog vremena ‘drugi igrači’ su prestali dodavati loptu sudionici i doista je interesantno što se dogodilo u njenom mozgu. Čini se da je doista doživjela fizičku bol. Odbijanje ne samo da boli kao ‘slomljeno srce’, vaš mozak to doživljava kao da ste slomili nogu.

Zapravo, kako je demonstratirano u ovom fMRI eksperimentu, društvena izolacija aktivira iste sklopove fizičke boli. Ova ‘sitna’ promjena u ponašanju ‘drugih (simuliranih) igrača’ je bila dovoljna da izmami osjećaj socijalne odbačenosti i aktivira prednji cingulate i inzulu, koja se aktivira i kod fizičke boli.

Dodir

Jedan od primarnih načina da počnete lučiti oksitocin (popularno nazvan hormon ljubavi) je dodirivanjem. Naravno, nije uvijek primjereno dodirivati druge ljude, no mali dodir kao što je rukovanje i tapšanje po ramenu mogu proći. S ljudima s kojima ste bliski, pokušajte dodirivanje učestaliti i ustaliti.

Dodir ima doista nevjerojatnu noć. Mi mu jednostavno ne dajemo dovoljno važnosti. Čini vas više uvjerljivim, povećava performanse tima, unapređuje vaše zavođenje, pa čak poveća i vaše vještine u matematici.

Dodirivanje druge osobe doista smanjuje bol. U studijama rađenim na uzorku vjenčanih parova dokazano je da što je brak snažniji, učinak dodira povećava ovaj efekt.

Dodatno, čak i samo držanje za ruku druge osobe vam može pomoći da se osjećate bolje i vi i vaš mozak. Jedna fMRI studija u kojoj su snimali udane žene su, na početku, upozorili da će dobiti vrlo male električne šokove. Dok su doživljavale ove bolne šokove mozak je pokazao pretpostavljeni obrazac reakcije na bol u sklopovima za brigu, s aktivacijom inzule, prednje cingulate i dorsolateralnog prefrontalnog korteksa. Tijekom sljedećeg niza skenova, žene su držale svoje muževe za ruku. Naravno, za pretpostaviti je da je šok u ovom slučaju imao manji učinak. Mozak je pokazao smanjenje aktivacije u oba prednja cingulate korteksa i dorsolateralna prefrontalna korteksa odnosno manje aktivnosti u sklopovima za brigu i bol.

Zagrljaj

Kad ste posljednji put zagrlili nekoga ili bili zagrljeni? Ako niste dugo, neuroznanstvenici tvrde da ih možete slobodno iskoristiti kao argument za to. No, da se podsjetimo na učinak grljenja.

Zagrljaj, posebno onaj dugački, otpušta neurotransmitere i hormon oksitocin, što smanujuje reaktivnost amigdale.

Interesantna i vrlo praktična a jednostavna tehnika povećavanja sreće je pet zagrljaja na dan tijekom četiri tjedna. Jeste li mislili da je ovo ovako lako?

Dovoljno je samo gledati ovu sliku da bi osjetili učinak zagrljaja, zar ne?

Masaža

Većina nas obožava masažu i neki plaćaju veliki novce da bi svako malo osjetili draži koje nam masaža može pružiti. No, ako niste u mogućnosti redovno posjećivati centre za masažu predlažemo vam da inicijator budete vi. Mazite, grlite, masirajte, mečite vašeg partnera/icu sve dok i oni sami ne shvate koliko blagodati mogu dobiti za vlastitu sreću iz tog jednostavnog i bezbrižnog dodira.

No, što kažu neuroznanstvenici što se događa u našem mozgu kad nas se masira? Masaža povećava vaš serotonin više od 30%. Također smanjuje hormon stresa i poveća razinu dopamina, što vam opet pomaže da razvijete nove navike. Masaža smanjuje bol jer sistem oksitocina aktivira endorfine koji ubijaju bol. Pomaže vam u boljem spavanju i smanjuje umor povećavanjem serotonina i dopamina no također smanjuje i kortizol – hormon stresa.

Iza ovog istraživanja stoje dobre namjere, želja da nam znanstvenici pomognu da razvijemo, kroz znanje i proučavanje, vještine promatranja i primjenjivanje naučenog znanja o našem mozgu i emocijama. Alex Korb, istražitelj neuroznanstvenik o ovome kaže:

Sve je povezano. Zahvalnost unaprjeđuje spavanje. San smanjuje bol. Smanjena bol poboljšava vaše raspoloženje. Poboljšano raspoloženje smanjuje anksioznost što poboljšava fokus i planiranje. Fokus i planiranje pomaže u donošenju odluka. Dalje, donošenje odluka smanjuje anksioznost i poboljšava zadovoljstvo. Ovo posljednje daje vam više osjećaja zahvalnosti, što vas održava u toj petlji. Zadovoljstvo vas također potiče na vježbanje i socijaliziranje, zapravo u konačnici – čini vas sretnijima.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

A neuroscience researcher reveals 4 rituals that will make you happier

4 Rituals To Keep You Happy All The Time

Is there a way to create a positive feedback loop in your relationship?

Be More Successful: New Harvard Research Reveals A Fun Way To Do It

Eiriu Eolas

How To Find Happiness In Today’s Hectic World

Lessons From The Samurai: The Secret To Always Being At Your Best

Are fist bumps, high fives, chest bumps, head grabs and half hugs the key to team performance?

Putting feelings in words