Autor: Anamarija Vukojević

Naš mozak voli iščekivanje, vjerojatno čak i više od samih stvarnih nagrada. Užitak koji dobivamo kroz glazbu se uglavnom odnosi na miješanje iščekivanja i iznenađenja – čim počnete slušati pjesmu, naći ćete ponavljajući uzorak u njoj i onda ćete početi anticipirati isti. Ovo predviđanje je uzbudljivo i to je trenutak kada se anticipacija i stvarnost susreću. Međutim, previše predvidljivosti može postati  dosadno, pa se glazbenici trude ubaciti male elemente iznenađenja – kada se događa da mozak predviđa nešto, ali dobiva nešto drugo, možda čak i bolje nego što je pretpostavljao. Upravo ova mala iznenađenja su ugodno iznenađenje za mozak.

Ples zahtijeva pojačani stupanj iščekivanja i koordinacije. Nemoguće se uskladiti s ritmom bez očekivanja (kako biste pravilno izveli plesne korake morate biti upoznati sa svakim taktom kako bi pokreti bili usklađeni s pjesmom i to morate učiniti u pravi trenutak). Kada um i tijelo pravilno predviđaju mijenjanje ritma kreću se kao jedno, time je zadovoljstvo povećano. Predviđanje-nagrada-iznenađenje uzorak je također razlog zašto toliko uživamo gledajući nekoga kako pleše.

Duboko povezano sa srećom

Poput mnogih drugih aspekata ljudskog ponašanja, smijeh i sreća ili rukopis i osobnost, povezani su sa kukom. Nije važno što je na prvom mjestu. Obostrano potiču jedni druge. Ako ste sretni, osjećate se kao da plešete. To je razlog zašto dvije godine stare bebe rade one slatke spontane pokrete kad su sretne. Istovremeno, ako želite promijeniti loše raspoloženje u veselju i sreću pokušajte plesati, iznenaditi će vas rezultat. Ples podiže naše raspoloženje, čini nam se da nam osjećaju postaju pozitivni. Mi smo jednostavno tako ožičeni.

Sreća dolazi iz osjećaja sigurnosti i slobode. Kada se osjećamo sigurno naš mozak i obrambeni mehanizmi mogu uzeti pauzu. Kad nemate nikakvih briga na svijetu, vaš govor tijela, pokazuje da se osjećate drugačije. Spremni ste se iskazati, napraviti malo buke i odskočiti, pokazati se svijetu – možda ovo ponašanje seže još od naših lovačkih korijena. Ovaj osjećaj sigurnosti dodatno je pojačan kada smo dio grupe. Kad se osjećamo sigurno, možda i nepobjedivi u nekoj mjeri – osjećamo se kao da plešemo. I doista, kada plešemo, osjećamo se kao na vrhu svijeta.

Prednosti meditacije za mozak i tijelo su podrobno dokumentirani, o meditaciji možete pročitati ovdje, ovdje i ovdje. Pražnjenje uma, privremeno isključivanje svih misli i fokusiranje samo na sadašnji trenutak je recept za smanjenje stresa, dublje i snažnije spoznaje, poboljšanu memoriju, povećanu kreativnost i mentalne sposobnosti.

Kada plešete (ili kada pjevate, bavite se sportom ili slikate) usredotočeni ste na sadašnji trenutak, vi ste u zoni, u izmijenjenom stanju svijesti. Za one od nas koji teško meditiraju (ponekad je doista tako teško zaustaviti svoj um od lutanja), ples je odličan način da ste ‘tamo’ bez velikog svjesnog napora.

Pokazatelj zdravlja

U plesu je potrebno da što više vaših sposobnosti rade zajedno. Postoje neki važni fizički aspekti – pluća bi trebao biti u stanju privući više zraka, srce bi trebalo biti u mogućnosti da pumpa krv brže, kralježnica i držanje moraju biti jaki i udovi moraju biti u ispravnom stanju. Što je još važnije, mozak treba dobro funkcionirati. Sposobnost da slušamo i osjetimo ritam, vještina pomicanja različitih dijelova tijela i usklađivanje s ritmom pokazatelj je dobro razvijenog uma.

To je vjerojatno jedan od razloga zašto je ples je sastavni dio naših rituala parenja. Osim zdravlja, ples govori o tome kako je osoba ožičena. Da bi mogli plesati u suradnji s partnerom pokazuje neke od sličnosti u ožičavanju i, naravno, kompatibilnost.

Tango korijene vuče iz Španjolske ili Maroka, a značenje samog imena je nejasno. Pretpostavlja se da znači bubanj, grupni ples crnaca, zabavu ili ples u paru. Prema nekim teorijama, ime je posuđeno iz afro-kubanske riječi «tangana» ili «tambor». Na Kubi i u Brazilu izraz se pojavio početkom 19. stoljeća, a označavao je solo ples kojeg su izvodile žene. Tek kasnije se počeo izvoditi u paru. Rodno mjesto pravoga tanga je na zapadnoj obali La Plate, u Buenos Airesu, i zato tango imenujemo «Argentinski tango». Priča tanga započinje s argentinskim gauchosima koji su odlazili u pune noćne klubove i molili lokalne djevojke za ples. Budući da se nisu tuširali, djevojke su kružile oko njih zabacujući glave unazad. Kako su gauchosi stalno jahali, pri čemu su koljena u savijenom položaju, taj položaj nogu su prenijeli i na ples. U argentinskom tangu se pokazuju suprotnosti muško-žensko, čvrsto-mekano, grubo-sentimentalno, a najčešće ga prati glazba violine, gitare, kontrabasa, klavira i bandoneona. Zbog svog erotičnog karaktera je bio godinama zabranjen. Tango je počeo osvajati Europu 1907. godine, a prvi ga je preuzeo Pariz. U Americi ga je popularizirao Rudolph Valentino. Englezi su 1920-ih godina 20. stoljeća argentinski tango pretvorili u standardni ples, čije su karakteristike trzaji (prvenstveno glavom), strastveni progresivni pokreti, nagla zakašnjenja i strogo odvajanje figura, nema dizanja i spuštanja. Europski tango zahtijeva strogo podudaranje s ritmom. Fraziranje je vrlo bitno. Izvodi se u dvočetvrtinskom taktu, a naglasak je na prvom i trećem udarcu.

Terapeutski učinci

Glazba (i ples) zna se da utječu na zdravlje kroz neurokemijske promjene u sljedeća četiri područja:  nagrada, motivacija i zadovoljstvo; stres i uzbuđenost; imunitet; i socijalna pripadnost. Ples (u odnosu na glazbu) također uključuje sve moguće koristi koje tjelesna aktivnost pruža tijelu i umu.

Plesna terapija se koristi u radu s traumatiziranim pacijentima i fizičkih boljki poput fibromialgije i medicinski neobjašnjivih simptoma. Također se opsežno koristi u radu sa starijim pacijentima, s psihotičnih i šizofrenih bolesnika, osobe s poremećajima prehrane, zatvorenicima zatvorenim zbog nasilja i ovisnosti, djece i odraslih osoba s različitim vrstama teškoćama u razvoju, djeca s problematičnim ponašanjem, djeca koja su preživjela rat i mučenja i s djecom u redovnom obrazovanju. Plesna terapija se, također, koristi za smanjenje stresa i anksioznosti povezane s kroničnim bolestima i rakom. Budući da se u plesu koristi neverbalna interakcija što sugerirao da je ovaj tretman posebno učinkovit za pacijente čija je sposobnost da se uključe u strogo verbalne terapije ograničen.

Prema Dana Foundation, permanentno usavršavanje u glazbi, plesu ili drugim umjetnostima jača pažnju sustava mozga, što zauzvrat može poboljšati spoznaje općenito. Dokaz za takav kognitivni prijenos se akumulira.

Ples je također utvrđen kao terapijski oblik kretanja tijela pomaganje u liječenju Parkinsonove bolesti, težine djece i pacijenata s ozbiljnim mentalnim bolestima.

Studija New England Journal of Medicine je otkrila da su aktivnosti kao što su sviranje instrumenta, čitanje, igranje igre na ploči i plesanje povezane sa smanjenim rizikom od demencije.

Istraživanje je nastojalo utvrditi je može li društveni ples imati učinak na kognitivne sposobnosti zdravih odraslih osoba. Rezultati istraživanja su pokazali značajna poboljšanja u rasuđivanju, vizualne obrade, radne memorije i psiho-socijalne varijable na indeksu spavanja među starijim osobama u zajednici. Pokazalo se da je ples bio doista korisna fizička aktivnost koja pomogla u ublažavanju stresa, tjeskobe i poticanju socijalne dobrobiti.

Pilot istraživanje je nastojalo utvrditi ima li ples pozitivan učinak na preživjele od raka dojke, a rezultati su iznenađujuće pozitivni. Rezultati su pokazali da je od raka dojke specifične kvalitete životnog vijeka mjera značajno poboljšana kroz ples.

Plesanje, pjevanje, sviranje, crtanje, bavljenje sport samo su neke od aktivnosti koje gotovo svaki čovjek na Zemlji može uživati, čak i ako nema nimalo znanja o tome. Koristi koje nam donose ove aktivnosti su nepobitne i omogućavaju čitavom našem tijelu, kako u fizičkom, tako i u psihičkom i emocionalnom smislu dobrobit. Pomozimo sami sebi svakodnevnim bavljenjem barem jednom od aktivnosti kako bi se osjećali bolje sami sa sobom, a onda i u društvu onih koje cijenimo i volimo.

I za kraj da vas malo razveselimo s prigodnim smiješnim videom:

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

What makes dancing so special?

The neurochemistry of music

An investigation of available evidence in the field of Dance/Movement Therapy, and plausible mechanisms behind potential effects

How Arts Training Improves Attention and Cognition

Leisure activities and the risk of dementia in the elderly

Dancing and the aging brain: the effects of a 4-month ballroom dance intervention on the cognition of healthy older adults

Dance and movement program improves quality-of-life measures in breast cancer survivors

Prema istraživanjima, meditacija podiže imunitet, regulira tlak i čak poboljšava moždane funkcije

Meditacija smanjuje bol!

Éiriú Eolas

Tango