INTERVJUI ZA PAMĆENJE

Kako uvjerenja oblikuju naše emocije?

Autor: Anamarija Vukojević

Postoji puno neslaganja oko toga kako definirati emocije, ali barem jedno je sigurno: one su intenzivno osobna stvar. Poplava ljutnje, trenutak kad vas netko iritira – ti osjećaji su vaši, ona su rezultat vlastitog jedinstvenog spleta okolnosti. Vaše emocije oblikuju način na koji vidite svijet u određenom trenutku.

David Krech i R.S.Cratchfield smatraju da definicija emocija predstavlja uzbuđeno stanje organizma koje se manifestira kroz:

  • emocionalni doživljaj
  • emocionalno ponašanje i
  • fiziološke promjene u tijelu.

Kod snažnih emocija dolazi do fizioloških promjena (pojačan rad srca, disanje, znojenje, suhoća usta, drhtanje, promjena krvnog tlaka).

Promjene u organizmu ukazuju na povećanu mobilizaciju energije (povećano lučenje šećera iz jetre u krv i veća upotreba kisika). Promjene su objašnjene filogenetskim razvojem i ulogom adaptacije. Emocionalni odgovori na fiziološkom području ukazuju na povećanu spremnost organizma u situacijama borbe za opstanak.

Simpatički nervni sustav (SNS) je jedan od tri dijela autonomnog nervnog sustav, zajedno sa enteričnim i parasimpatičkim sustavima. Njegova generalna uloga je da mobilizira tjelesne resurse pod stresom; da inducira borba ili bijeg odgovor. Kranijalni živci aktiviraju parasimpatički nervni sustav – PNS, koji je pak odgovoran za relaksaciju i smirenje kako uma tako i tijela. PNS djeluje na nas uz pomoć stvaranja neurotransmitera acetilholina koji djeluje kao glasnik.

U isto vrijeme, međutim, naše emocije također oblikuju svijet oko nas, i različite kulture kolektivno doživljavaju emocije na različite načine. U Koreji, na primjer, imaju izraz han, što predstavlja stanje koje označava tugu i nadu u isto vrijeme. Finska, Danska i Norveška svi imaju svoje izraze za određenu vrstu udobnosti koja se povezuje s osjećajem topline na hladan dan kad smo okruženi voljenima.

Jeste li ikada čuli za riječ basoreksija? Predstavlja snažnu potrebu da nekoga zagrlimo ili poljubimo.

U nedavno objavljenoj knjizi „The Book of Human emotions„ [Knjiga o ljudskim emocijama op. prev.], povjesničarka kulture Tiffany W. Smith prikupila je riječi koje opisuju emocije poput gore navedenih (han i basoreksija) iz cijelog svijeta. Uspjela je u svojoj knjizi istražiti 156 emocija koje objašnjava kroz male priče. Gracie Lofthouse, novinarka The Atlantica razgovarala je s njom o tome kako vokabular može utjecati na doživljaj osjećaja. U nastavku slijedi transkript razgovora.

the book

Tiffany W. Smith, povjesničarka kulture i istraživateljica ljudskih emocija u svojoj knjizi “The Book of Human Emotions” donosi kratke priče u kojima opisuje 156 ljudskih emocija.

Gracie Lofthouse: U Vašoj knjizi o ljudskim emocijama tvrdite da način na koji mislimo o emocijama zapravo može promijeniti način na koji ih osjećajmo. Što to znači?

Tiffany Watt Smith: Jedna od emocija za koje sam postala stvarno zainteresirana kada samo započela istraživanje za knjigu je nostalgija. Od sredine do kraja 18. stoljeća, nostalgija je dijagnosticirana kao fatalno stanje, od nostos – “povratak kući”, i algia – “bol”. U tom vremenu, zbog odlaska u druge daleke zemlje u nadi za zaradom bilo je puno onih ljudi koji su iskusili čežnju za domom koja je bila toliko jaka da je proizvela osjećaj melankolije i potpuno iscrpljivanje, također i rane, prišteve i groznice. Ljudi koji su patili od nje nisu mogli jesti. Završili bi tako da bi izgubili nadu i umrli.

Danas mislimo da je nostalgija nešto što djeca imaju kad prespavaju kod prijatelja. Posljednja osoba kojoj je nostalgija dijagnosticirana kao uzrok smrti je umrla 1918. godine.

nost

Danas, u vremenima kad mnogi čeznu za nekim drugim vremenima, vjerovatnoća je da se nostalgija vraća u naše društvo. Čeznete li i Vi za vremenima u kojima smo se smijali, pjevali, svirali i plesali?

Lofthouse: Kako je to tada postalo toliko ozbiljno? Zašto se ideja o nostalgiji toliko promijenila?

Smith: S modernim svijetom došao je drugačiji set vrijednosti. Danas ne samo da je lakše putovati i vratiti se kući već vrlo lako možete komunicirati s voljenima putem telefona, mobitela i Interneta.

Lofthouse: Postoji li emocija koju naša kultura uzima ozbiljnije nego što ju je prije uzimala?

Smith: Sreća je danas dio mnogih naših rasprava. No, to je relativno novi fenomen da je sreća nešto čemu bi željeli težiti. Ako pogledate natrag u 16. stoljeće renesansne Europe, opčinjenost tugom je gotovo ekvivalent današnjoj fascinaciji sreće. Sve više autora pišu o tome kako je osjećanje tuge vrijedan osjećaj koji vas dovodi bliže Bogu. To vas čini poniznima i ozbiljnijima. U nekim slučajevima, teži oblik tuge i melankolije smatra se osjećajima koji najviše pogađaju ljude s visokom razinom inteligencije. Zbog toga vrednovanje sreće je danas isto tako problematično jer stvara pritisak da se osjećamo optimistični i vedri cijelo vrijeme.

Lofthouse: Želite li reći da možemo biti sretniji ako nismo opsjednuti srećom toliko?

Smith: Točno, pročitala sam mnogo knjige o samopomoći vezano uz sreću koje stvaraju ideju da ako o nečemu mislite dovoljno dugo da će vam to donijeti to u život, no potrebno je proučavanje, analiziranje i mjerenje i morate shvatiti kako tu postoji puno više od toga. I mislim da je taj način razmišljanja totalno pogrešan. Došlo je do nekih zanimljivih istraživanja vezano uz koncept ’emodiversity’ [različitost emocija op. prev.] u zadnje vrijeme. Odnos uzročno-efekt nije u potpunosti jasan, ali jače fizičko i mentalno zdravlje je u korelaciji s doživljavanjem čitavog niza osjećaja, umjesto da se bude samo sretan. To znači dopuštanje sebi da se osjećate tužno, ljuto, razdražljivo, dosadno, i frustrirano. Sve navedeno ne bi trebali osjećati.

selfie happ

Danas Facebook, Twitter i Instagram služe kao platforma za prikazivanje vlastitog života u kojem je sve ‘ok’, a mi smo sretna, ispunjena i uspješna bića. Može li takav način ponašanja i lažnog oblikovanja donijeti doista ‘uspjeh’ budućnost će pokazati.

Lofthouse: Govorite o vrsti dvostrukog života emocija kao iskustvo koje je i privatno i koje se dijeli. Možete li govoriti o tome?

Smith: U biološkom smislu, naše emocije su kolektivne. One se dijele. Naše tjelesne reakcije spadaju i pod ljude i pod životinje koji imaju te emocije milijunima godina.

U psihološkom smislu, mi smo nekad mislili da su naše emocije privatna stvar. No, to mi doista stvara osjećaj ljutnje jer nije moguće razmišljati o našim emocijama, bez razmišljanja o našoj politici, spolu, ekonomiji, mijenjanju vrijednosti, promjena prakse rada, mijenjanje smisala onoga što će biti korisno za tijelo i što je zdravo, a što je štetno.

Naš trenutni smisao riječi “emocija” je duboko ukorijenjeno u ranim godinama 19-og stoljeća: kao mehanička tijela evoluirali smo od životinja, i naša je psihologija ukorijenjen u mišljenju da nam je sve dao bog. Ključna stvar u tome je da naše tijelo i psihologija rade zajedno kao sekularni događaj.

To dovodi do razmišljanja o emocijama kao nešto što ima veze s pojedincem za razliku od grupe. Kada pomislimo na emocije, mi mislimo o njima kao o nečemu što se dogodilo jednoj osobi. No, tu je ovaj prekrasni koncept među Baining ljudima Papue, Nova Gvineja. Oni govore o wumbuku, što predstavlja ono što osjećamo kada posjetitelji napuste naš dom i ovaj osjećaj težine napusti naše kućanstve. Oni ostavljaju zdjelu vode preko noći, jer misle da težina uzrokovana prisustvom njihovih gostiju koji su ostavili iza sebe mora otići, tako da oni mogu nastaviti svoj život bezbrižno. Ujutro tu zdjelu vode bacaju i na taj način smatraju da se kuća oslobađa eventualnih negativnih energija i osvježavaju svoj dom.

bining

Različite kulture, različita tradicija, različita uvjerenja pa samim tim i različite emocije. Koliko naša, zapadnjačka kultura utječe na vaš način razmišljanja odnosno osjećanja?

Lofthouse: Jeste li uspjeli doživljavati emocije drugačije kad ste istraživali za svoju knjigu?

Smith: Definitivno. Ima nekih zanimljivih istraživanja napravljenih vezano za odnos riječi i emocija. Učenje novih riječi za emocije znači da ćete biti u mogućnosti identificirati one emocije koje ste prošli u vlastitom iskustvu. I što više emocija možete prepoznati i prevesti od nejasnih, amorfnih stvari u konkretna, manje vremena ćete biti opterećeni s njima.

Emocije utječu na stanje našeg organizma, dugoročno ponavljanje određenih osjećaja neminovno vode i lošem stanju našeg organizma, a može dovesti i do dezintegracije funkcioniranja čitave ličnosti, na primjer:

kod straha: pod utjecajem adrenalina žlijezde slinovnice izlučuju manje sline, bronhi se šire, jetra oslobađa više šećera, slezena izbacuje više crvenih krvnih stanica, bubrezi i mjehur su aktivniji, želudac i crijeva se prazne.

Emocije su, vjerojatno, jedna od najvećih prepreka koje pojedinac a onda i društvo nosi sa sobom. Uživljavanje u pozitivne ili negativne emocije produbljuju iluziju. Otvoreno promatranje, prepoznavanje i suočavanje s istima pomažu nam u upoznavanju vlastitih mašina. Iluzorne, pretjerane, nelogične i nerealne emocije vode istim takvim odlukama a o njima ovisi naš vlastiti život i budućnost svih oko nas, samim tim i čitavog društva.

Jeste li znali da poznavanje više jezika pomaže u razumijevanju samoga sebe i svijeta oko nas? U tekstu Kako jezik kojim govorite oblikuje vaš mozak i osobnost možete pročitati više o tome:

Studije skeniranja mozga pokazuju da prebacivanje između dva jezika potiče različite dijelove umne aktivnosti za razliku od govora jednog jezika, naročito u prefrontalnom korteksu. Taj dio mozga, kod prednjeg dijela naše lubanje, je uključen u organiziranje i djelovanje na temelju informacije, uključujući korištenje radne memorije, rasuđivanje i planiranje. Druge studije pokazuju da su dvojezičari brži u svladavanju izazova učenja novog jezika.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

How Language Influences Emotion

Emocionalni ili čuvstveni procesi

The Book of Human Emotions by Tiffany Watt Smith review – a thought-provoking tour around our feelings

Emodiversity and the Emotional Ecosystem

Kako jezik kojim govorite oblikuje vaš mozak i osobnost

Studija o bilingvizmu otkriva kako emocije mogu isključiti mentalne procese visoke razine

Ljutnja i krivnja – tko bi znao razliku?

Učenje stranog jezika utječe na rast mozga

ŽIVAC SUOSJEĆANJA: Aktivacija nervusa vagusa – glavnog borca protiv brojnih bolesti