S ONE STRANE ZRCALA

Kako je moguće da se zajedno s transplatiranim srcem prenose osjećaji i sjećanja donatora?

Autor: Ljubica Šaran

Iako je transplantacija srca postala relativna rutina u modernim medicinskim centrima, činjenica je da često, zajedno sa srcem, u primatelja dospijevaju i osjećaji i sjećanja preminulog davatelja. Ovakve stvari su znanstvenicima predstavljale poprilične probleme, sve dok se nije otkrilo kako srčane stanice imaju vlastitu memoriju.

Dr. Paul Pearsall je s objavljivanjem knjige “The Heart’s Code: Tapping the Wisdom and Power of Our Heart Energy” potaknuo mnoge na propitkivanje, nalazi li se sjedište ljudske svijesti u mozgu ili je to naše srce? Kardiolog Pearsall je opisao 73 slučaja transplantacije srca i 67 slučaja presađivanja drugih organa, u kojima su primatelji zajedno s prijeko potrebnim organima dobili i želje, sjećanja, htijenja i osjećaje koje su nosili njihovi preminuli donatori. 

The Heart's Code: Tapping the Wisdom and Power of Our Heart Energy - knjiga koju vam od srca preporučamo.

The Heart’s Code: Tapping the Wisdom and Power of Our Heart Energy – knjiga koju vam od srca preporučamo.

1974. francuski znanstvenici Gahery i Vigier su simulirali kranijalne živce mačaka te su otkrili kako je moždani odaziv nakon primanja električnih podražaja istih reduciran na polovicu jakosti. Čini se da su kranijalni živci slali snažnu poruku mozgu, te da je najrastrošniji organ u našem tijelu razumio takvu poruku i potpuno joj se povinovao. Kranijalni živci upravljaju radom svih mekanih organa u tijelu, posebno srcem i probavnim sustavom, neovisni su od rada našeg mozga i u potpunosti kontroliraju rad imunološkog sustava.

Kako srce upravlja s mozgom

Dr. J. Andrew Armour je prvi predstavio ideju “srčanog mozga” jer samo srce posjeduje kompleksni unutrašnji nervni sustav koji je toliko sofisticiran da se bez ikakve sumnje može klasificirati kako “manji mozak”, te da djeluje potpuno neovisno od našeg vlastitog mozga.

Koliko je naše srce neovisno od osjeta koji se “dekodiraju” u mozgu, najbolje pokazuje činjenica da srce ima čak i svoje olifaktorne receptore s kojima može osjećati mirise, na primjer hrane. Je li Vam poznat onaj ugodan osjećaj oko srca kad pijuckate kavu ili pomirišite svježe pečeno pecivo? Zapravo, to je rezultat „mirisanja“ Vašeg srca. Isti tim znanstvenika, koji se bavio i istraživanjem olifaktornih receptora u koži, istraživao ih je i u srcu i plućima pod pretpostavkom da tek mali dio mirisa nanjušimo nosevima, dok se najveći dio „mirišljavih“ molekula oslobađa u unutrašnjosti našeg tijela.

Pojačani ritam našeg srca je povezan, najčešće, ne s fizičkim radom, već s povećanim kognitivnim performansama, drugim riječima, srce, na neki način omogućava bolji rad mozga, a ne obrnuto. Srčani neurološki signali direktno utječu na rad amigdale, te imaju veliku važnost u procesuiranju emocija koji se događa u samom središtu mozga. Amigdala je ključni centar mozga koji koordinira s našim ponašanjem, obrambenim sustavom, neurološkim odazivima i opasnostima iz okoliša. Ona uspoređuje dolazeće emocionalne signale te ih pohranjuje u emocionalnoj memoriji, a na osnovu toga stvara trenutačne odluke i nosi se sa situacijama koje mi vidimo kao potencijalnu prijetnju.

Srca centar naše svijesti

Srce komunicira s mozgom uz pomoć interakcija unutar tjelesnog elektromagnetskog (EM) polja. Srce generira najjače i najstalnije ritmičko elektromagnetsko polje u našem tijelu. Srčano EM polje je 500 puta jače od onoga koje proizvodi naš mozak, ono se uz pomoć instrumenata može detektirati na nekoliko metara od nas.

Znanstvenici smatraju kako srčano EM polje služi kao nosač valova s informacijama koje omogućavaju kompletnu sinkronizaciju našeg tijela. Drugim riječima postoje dokazi o tome kako u nama djeluje snažni EM komunikacijski sustav koji u potpunosti operira izvan razine naše svjesnosti i aktivne spoznaje. Energetske interakcije najvjerojatnije doprinose magnetskim interakcijama poput privlačnosti ili odbojnosti prema nekome, na takva način naša srca, a ne naši mozgovi utječu na društvene interakcije.

Čak i kada se nalazimo na daljini ugodnoj za razgovor, osjećamo EM polje drugog ljudskog bića, ili drugih ljudskog bića.

Čak i kada se nalazimo na daljini ugodnoj za razgovor, osjećamo EM polje drugog ljudskog bića, ili drugih ljudskog bića.

Također je otkriveno kako se moždani valove jedne osobe mogu sinkronizirati sa srcem druge osobe. Kada se ljudi dodiruju ili kada se nalaze u neposrednoj blizini, tada se otkucaji srca jedne osobe registriraju u moždanim valovima druge osobe. Čak i kada se ljudi nalaze na uobičajenim daljinama u kojima vode razgovore, EM signali iz jedne osobe mogu utjecati na ritam rada mozga kod druge osobe.

Kada osobe generiraju koherentne srčane ritmove, događa se međusobna sinkronizacija moždanih valova kod dvije ili više osoba u grupi. Osobe koje su u stanju stvoriti visoke omjere srčane koherentnosti mogu čak potaknuti DNK promjene u skladu s namjerama. U zavisnosti jesu li namjere dobre ili loše, DNK se zamotava ili odmotava. Do sada se smatralo kako su telomeri najvažniji “ključevi” naše DNK, te da oni imaju najvažniju ulogu u čuvanju naše DNK, kako se ona ne bi odmotala i raspala. No uzmemo li u obzir gore navedene stvari, medicinske knjige bi definitivno trebalo promijeniti, ili barem nadodati.

Zahvaljujući takvim neobičnim otkrićima čini se da je naše srce pravo središte naše svijesti.

Srčana stanična memorija

Iako većina znanstvenika još uvijek nije spremna u potpunosti prihvatiti fenomen srčane stanične memorije, on dobiva sve više pobornika kako se nagomilavaju znanstvena istraživanja i podaci koji je podupiru.

U studiji pod nazivom “Does changing the heart mean changing personality? A retrospective inquiry on 47 heart transplant patients” objavljenoj u NCBI-ju, znanstvenici su ispitali 47 pacijenta koji su preživjeli transplantaciju srca, te su ispitivali njihovu osobnost u periodu od 24 mjeseca od operacije. Austrijski znanstvenici su zaključili kako je 15% pacijenata donekle promijenilo njihovu osobnost nakon operacije, dok je 6% drastično promijenilo osobnost nakon operacije. Iako broj ispitanih nije veliki, i iako sam postotak osoba s promjenom osobnosti nije značajan, on je bio dovoljan da znanstvenici zaključe kako transplantacija srca ima utjecaj na ljudsko ponašanje i razmišljanje. Oni su također zaključili kako su prijeko potrebna nova istraživanja koja bi dodatno rasvijetlila ovu misteriju.

Na Fakultetu za medicinu i medicinsku skrb u Honolulu je vođeno istraživanje pod nazivom “Changes in heart transplant recipients that parallel the personalities of their donors.” s kojim su znanstvenici pokušali otkriti jesu li promjene u osobnosti pacijenata istovjetne osobnostima donatora. Znanstveni tim Havajskog sveučilišta se fokusirao na 10 pacijenata koji su dobili srca preminulih donatora, te su zaključili kako je petero od njih počelo djelovati, razmišljati i osjećati sukladno donatorima. Promjene su se mogle vidjeti u: odabiru hrane, glazbi, umjetnosti, seksualnosti, rekreaciji, odabiru karijere, asocijacijama vezanima za imena i mjesta, senzornim iskustvima i tako dalje. Jedan od ispitanika je primio srce od čovjeka koji je sačmaricom pogođen u lice, primatelj je nakon operacije rekao kako često sanja bljeskove vruće svjetlosti pred licem.

David Waters u rukama dseži svoju kćerku, u gornjem desnom kutu vidite sliku 18-to godišnjeg Kadena, čije je srce Waters dobio, zajedno s ljubavlju za posebnim hamburgerima.

David Waters u rukama drži svoju kćerku, u gornjem desnom kutu vidite sliku 18-to godišnjeg Kadena, čije je srce Waters dobio, zajedno s ljubavlju za posebnim hamburgerima.

Slučaj David Watersa je posebno interesantan, naime Waters je dobio srce osamnaestogodišjeg Kadena Delaneya koji je umro nakon prometne nesreće. Nakon operacije Waters je počeo osjećati jaku želju za jedenjem hrskavih prstenastih hamburgera, no uskoro je saznao da ih je Kaden obožavao.

Hoćemo li zaključak donijeti mozgom ili srcem?

Iako su znanstvenici ozbiljno “zasukali rukave” glede zasebnog srčanog nervnog sustava, njihova teorija o “srčanom mozgu” je možda još uvijek relativno nepoznata našoj javnosti, no ako je nešto nepoznato ili malo istraženo, ne mora značiti da takvo što ne postoji. Prije nekoliko stotina godina, znanost nije poznavala atomsku fuziju i fiziju, no naše kolektivno neznanje nije utjecalo na nestanak ili izostanak kompleksnih nuklearnih reakcija na našem suncu i drugim zvijezdama koje vidimo na nebu.

Moguće je da vi nećete vjerovati podacima iz ovog teksta, no sumnjamo da nikada niste osjetili kako vam srce poskoči od sreće kada se sretnete s dragim osobama koje ste vidjeli nakon dugog vremena ili pak kako vam srce “trokira” dok vodite dragu osobu na posljednji počinak.

Pitanje je što će sve znanost otkriti u narednim godinama, možda će našoj djeci ili unucima biti sasvim normalna stvar učenje o zasebnom moždanom sustavu i srčanoj staničnoj memoriji, do tada ne preostaje nam ništa drugo no da kritičnog i otvorenog uma učimo o stvarima koje nam se sada čine kao da su na samom rubu znanosti i našeg poimanja.

Želimo vam dug život i zdravo srce.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Čime osjećamo mirise?

Kranijalni nerv povezuje naš mozak s imunološkim sustavom!

Povezivanje točkica

Društveni mamurluk – kako nas devastiraju emocionalni i energetski vampiri?

ŽIVAC SUOSJEĆANJA: Aktivacija nervusa vagusa – glavnog borca protiv brojnih bolesti

Lutajući živac: moćan prijatelj za borbu protiv stresa i očuvanja vašeg zdravlja

Organ Transplants and Cellular Memories

The heart as the center of consciousness

The Heart’s Code: Tapping the Wisdom and Power of Our Heart Energy

Can An Organ Transplant Change A Recipient’s Personality? Cell Memory Theory Affirms ‘Yes’

Changes in heart transplant recipients that parallel the personalities of their donors

Does changing the heart mean changing personality? A retrospective inquiry on 47 heart transplant patients

Do hearts have memories? Transplant patient gets craving for food eaten by organ donor

Memory transference in organ transplant recipients

Let Your Heart Talk to Your Brain