Autor: Anamarija Vukojević

Iako bi mnogi željeli vjerovati da je vrijeme opasnosti za ljude uvelike smanjeno otkad smo postali civilizirano i moderno društvo mnogobrojni virusi, tornada, poplave, otvaranje rupa u zemlji pokazuju da je Zemlja samo lijepa planeta gledano iz svemira. Da priroda nije jedini faktor sve težih uvjeta življenja na Zemlji dokazuju neke od katastrofa čiji smo uzrok mi, ljudi.

Černobil, Ukrajina

Uvjerljivo najgora stvar koju možete učiniti ako imate nuklearne elektrane je da isključite sigurnosne sustave i napravite neki eksperiment. Pogotovo ako vam nedostaje iskustva i ako ignorirate upute za uporabu. Međutim, upravo to se dogodilo u tvornici u Černobilu 1986. godine u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu. Katastrofa koja je izravno  uzrokovala samo 31 smrtni slučaj, no tijekom te katastrofe ozlijeđeni su deseci tisuća ljudi, a ostavio je veliki dio Bjelorusije i Ukrajine kontaminiran desetljećima koja dolaze.

Dana 26. travnja 1986., kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u »Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin« odnosno takozvanoj Černobilskoj nuklearnoj elektrani. Posljedica eksplozije nije nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji je potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu Hirošimi, no i danas nakon nekoliko desetljeća, ta radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala.

Černobil, 26. travnja 1986. godine

Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne južne Bjelorusije, ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora Ukrajine te jugozapadnih prostora Rusije, čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad Skandinavijom u sjevernim dijelovima Europe. Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je oko 5 milijuna ljudi. Zdravstveni problemi kod velikog broja ljudi ostali su prisutni sve do danas, a poseban problem predstavlja kvalitetno zbrinjavanje okoliša u neposrednoj blizini nuklearne elektrane.

Bivši predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, osim što je 2010. godine podržao sve planirane projekte svog prethodnika Viktora Juščenka i tada aktivne vlade, najavio je turističko otvaranje teže onečišćenog prostora Zabranjene zone s ciljem daljnje destigmatizacije cijelog černobilskog pitanja. Na 25. obljetnicu Černobilske katastrofe svjetska zajednica obećala je konkretno pomoći završetak izgradnje novoga betonskog sarkofaga za uništeni reaktor u Černobilskoj elektrani. Janukovič je istom prilikom na međunarodnom skupu u Kijevu izjavio da je Černobil bio izazov planetarnih razmjera i odgovor na taj izazov može dati samo svjetska zajednica.

Bhopal, Indija

No, da Černobil nije jedinstveni slučaj potvrđuje i katastrofični nuklearni ‘incident’ koji se dogodio u Indiji 3. prosinca 1984. godine, kad je oblak toksičnih plinova eruptirao iz tvornice kemikalija Bhopal i prekrio sve toksičnom prašinom. Broj poginulih je bio barem 3.700 ljudi no pretpostavlja se da je ta brojka dosegla i 16.000 ljudi. Američkom vlasniku tvornice tvrtka Union Carbide je naređeno, od nadležnih indijskih institucija, da plate 470 milijuna dolara kao kompenzacija. Tek je 2010. godine indijski sud osudio sedam bivših zaposlenika za uzrok smrti zbog nemara. Nitko od optuženih nije bio stranac.

Nekoliko godina kasnije, 2014. godine, stotine prijatelja, rodbine poginulih marširalo je gradom Bhopal, Indija tražeći striktnije kazne za one koji su odgovorni za katastrofu, kao i veće novčane kompenzacije za oni koji su ju uzrokovali. Naime, brojka od 16.000 ljudi je zapravo nekoliko puta veća 25.000, a 500.000 je prijavilo mnogobrojne bolesti u mjestu kao što je rak, sljepoća, teškoće u disanju i u imunološkom sustavu kao i neurobiološke poremećaje.

Kuvajt, Irak i Libija

Nakon invazije vojske Saddama Husseina na Kuvajt 1990. godine američki ratni zrakoplovi za cilj su imali upravo njegove postrojbe na teritoriju te zemlje. Tijekom bombardiranja iračkih položaja, irački su inženjeri zapalili na stotine kuvajtskih izvora nafte, rafinerija i spremnika. Njihovo gašenje trajalo je do studenog 1991. godine. Unatoč prvotnom odobrenju SAD za Saddamovu okupaciju Kuvajta, Amerikanci su naknadno uništili Irak i trajno ga “solobodili” čitajte okupirali, ponavljajući scenarij “spaljenih” naftnih polja, dodajući pri tome potpuno uništenje svekolike iračke industrije i infrastrukture. Istu otužnu sudbinu je doživjela i Libija, nakon “solobođenja” od Gaddafija.

Žuta rijeka, Kina

Kinezi su bili očevici puno smrtonosnijeg primjera korištenja katastrofe u ratu 1938. godine. Nacionalistička vlada koja je kontrolirala središnji dio zemlje je pokušala odvratiti okupatorske imperijalne japanske snage otvaranjem nasipa na Huang Po [žuta rijeka op. prev.] u blizini grada Zhengzhou. Poplave su uništile tisuće kineskih sela u tri pokrajine koje su prouzročile smrt stotine tisuća a milijune ljudi ostavila bez doma i pretvorila u izbjeglice. Vlada je u početku optužila Japan za bombardiranje brane, no na kraju je taj potez izazvao val podrške komunistima.

Londonski smog

Londonski horizont je dugo poznat po smogu, još od viktorijanskog doba. Spaljeni ugljen na biljkama i peći koje predstavljaju glavni su uzrok smoga. No, u prosincu 1952. godine, dokazano je da to nije samo prepreka za razgledavanje, nego i opaki ubojica. Hladno i tromo vrijeme trajalo je četiri dana, a uzrok su bili toksični plinovi i čestice dima koje su se akumulirale u blizini tla i gušile su stanovnike britanske prijestolnice. Vlada procjenjuje da je 4.000 ljudi umrlo prerano a 100.000 drugi su se razbolili. Katastrofa je, barem, potaknula pokretanje kampanje za borbu protiv onečišćenja okoliša.

Francuska, katastrofa s vlakom

Jedan od povijesnih najsmrtonosnijih nesreća s vlakom se dogodila jer je bilo premalo lokomotiva i previše nestrpljivosti. Godine 1917. Francuska je izvlačila tisuće vojnika s bojišnice. Jedan vlak kojim je upravljala vojska je imao jednu lokomotivu koji je vukao kompozicije 19 vagona, samo tri vagona su imali zračne kočnice. Kako je putovao u blizini Saint-Michel-de-Maurienne stanice pri brzini od preko 100 km/h, odnosno 2,5 puta brže od ograničenja brzine, vlak je iskočio iz tračnica. Razbijeni drveni vagoni su se zapalili, a situacija je pogoršana zbog eksploziva koji su vojnici imali uz sebe. Nesreća je ubila oko 700 vojnika – gotovo polovica nikada nisu identificirani.

Saudijska Arabija, stampedo

Ponekad je dovoljna samo velika gužva da se nehotice ubije na stotine ljudi. U 2015. godini, više od 2.000 ljudi je poginulo u stampedu u Mini, Mecca, jer se održavao Hajj. Najnoviji i najsmrtonosniji u nizu sličnih smrtonosnih incidenata u svetom gradu kontroliran od strane Saudijske Arabije. Uzrok ovog incidenta je još uvijek ostao nejasan. Incident je dodatno zapalio dugogodišnje neprijateljstvo između Rijada i Teherana, jer su iranski državljani bili među najbrojnijim žrtvama.

Video na kraju govori o tome koliko je mjera poduzeto da se ovakvo nešto ne ponovi, no podaci od oko 2.000 poginulih u stampedu 2015. tijekom Hadža. Njega je uzrokovao sin saudijskog kralja, Mohammad bin Salman Al Saud jer je želio brzo proći kroz gomilu s pratnjom od 350 ljudi.

Koga je briga za nevine žrtve?

Unatoč izjavama svjedoka i snimkama, koje su brže bolje skinute s interneta, vrli princ je zaključio kako on nema veze sa samim stampedom, njegove izjave je potvrdio i sam kralj.

Donji video snimak govori kako  još uvijek nema produktivnih i konstruktivnih mjera koje bi mogle takvo nešto spriječiti, i u budućnosti:

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World. 

Izvori:

Hadž Wiki

World’s most remarkable man-made disasters

25,000 killed, 500,000 poisoned: Bhopal demands justice 30 yrs after world’s worst chem disaster

Foggy London Town: Eerie photographs show the capital in grip of smog during the gloomy winter months in the early 20th Century

Air pollution health alert as toxic smog heads for London

Hajj 2015: the precarious balance between pilgrimage and consumerism

Saudi prince’s convoy triggered Hajj stampede: report

Saudi blamed after hajj stampede kills 717

Hajj stampede update: Death toll in Mecca rises to 717 people killed, 863 injured – Yet another bad omen for Saudi Arabia