PRIZMA DRUŠTVA

Jedemo li mi recikliranu hranu?

Autor: Ljubica Šaran

Milijunima godina su naši preci jeli ono što su ulovili ili što su sakupili, njihova paleo prehrana je omogućila rast ljudskih mozgova, nevjerojatni obrambeni sustav, razvoj mišića, motorike i naravno stvaranje prvih oblika zajednica koje su se bazirale na ljudskoj pomoći, suradnji i jednakosti. Takve zajednice su opstale jedino u pustinji Kalahari, a mi smo danas “milenijima” daleko od zdrave prehrane, života bez stresa i življenja u skladu s prirodom. Naša prehrana je sve osim zdrava, a kako se čini hrana koja nam se služi na stolu, sve je više reciklirana. 

Reciklirano mlijeko

Mlijeko je jedan od najčešćih prehrambenih recikliranih proizvoda, o ovoj praksi piše krovna američka agencija za hranu i lijekova, FDA pod nazivom “reprocesuiranje mlijeka” za stvaranje UHT mlijeka koje se prije ili nakon pakiranja na dvije sekunde zagrijava iznad 138 stupnjeva Celzijeve ljestvice kako bi mu se ponovno produžio vijek trajanja.

PO FDA mlijeko se može ponovno repprocesuirati pod sljedećim uvjetima. Ovo je jedina regulacija o istome na internetu, zbog čega nema drugih takvih regulacija, uključujući i za našu zemlju, zar mi ne živimo u demokraciji gdje imamo pravu na informacije?

Po FDA mlijeko se može ponovno reprocesuirati pod sljedećim uvjetima. Ovo je jedina regulacija o istome na internetu, zbog čega nema drugih takvih regulacija, uključujući i za našu zemlju, zar mi ne živimo u demokraciji gdje imamo pravo na informacije?

Unatoč pisanju mnogih kolega o tome kako je reciklirano mlijeko obična podvala za strašenje javnosti, FDA i Ministarstvo poljoprivrede SAD-a je takvu “nemoguću” praksu ozakonila pod imenom “FOOD AND AGRICULTURAL CODE 35831- 35834“. Obratite pažnju na kakav način se dozvoljava ponovna pasterizacija mlijeka, dakle jedino je ona dozvoljena ako se “ono vraća na ponovnu pasterizaciju” u tankovima ili cisternama, te ako su pakiranja prvoklasnog mlijeka ili mliječnih proizvoda, prethodno pravilno čuvana”. Unatoč tome, točka tri tvrdi kako mlijeko koje je “fizički napustilo” mljekaru neće biti ponovno pasterizirano kao prvoklasno mlijeko ili mlijeko klase A. No, ne govori nam koja je to sljedeća klasa i kako se ona označava. Na koncu se također navodi da je u određenim uvjetima dozvoljeni i drugačije “pripremanje i pakiranje mlijeka”, iako se ne navodi točno o čemu je riječ.

Dakle, "narod" ne smije imati udjela u stvaranju zakona, zar i danas nije isto?

Dakle, “narod” ne smije imati udjela u stvaranju zakona, zar i danas nije isto?

Ne zaboravimo na KAKAV SE NAČIN PIŠU ZAKONI I ŠTO ZNAČE CRNE RUPE U ZAKONU. Na koncu konca, naši psihopati na vlasti, kad god mogu, koriste dobro oprobane metode koje je koristio i sam Adolf Hitler, doduše patokracija nam takve metode prodaje kao korporativnu demokraciju.

FDA također navodi i sljedeće:

“Riječ rekonstruirano ili rekombinirano mlijeko znači da se isto moglo rekonstruirati ili rekombinirati, točnije ponovno preraditi ili kombinirati s drugim vrstama mlijeka i s dodacima koje će mu poboljšati svojstva.”

Republika Hrvatska je ulaskom u EU izgubila svoju samostalnost, bez obzira slagali se mi s tim ili ne, naši zakoni i odluke vlasti su zadnja rupa na sviralu, jer u slučaju spora, prvenstvo imaju zakoni EU i njeni sudovi, najbolji pokazatelj za ovu nedemokratsku i krajnje opasnu situaciju je nedavna objava kako je RH završila na Europskom sudu zbog odluke naših vlasti o pomoći okradenim korisnicima kredita u “Švicarcima” i konverzije istih u eure, čije su breme trebale podnijeti i banke koje su na lihvarski način uništile na desetke tisuća naših nesretnih sugrađana. Možete biti sigurni kako će RH izgubiti spor, naša neovisnost je samo mrtvo slovo na papiru, EU štiti interese velikih korporacija, internacionalnih bankarskih trustova i naravno sve ono što im se zapovijedi iz GLAVNOG grada EU-a, točnije Washingtona. Sjedinjene Američke Države na sve načine žele pokrenuti aplikaciju TTIP-a, s čime možemo zaboraviti na naša potrošačka i građanska prava, no također ćemo izgubiti i pravo na važnost naših državnih zakona i pravorijek naših sudova. Sve što se izmisli u Washingtonu, prije ili kasnije bude aplicirano u globalnom selu, stoga možete biti sigurni, kada kupujete mlijeko u tetrapaku ili jedete kakvi mliječni proizvod, dio toga je i reciklirano mlijeko, no to ne znači da vi imate prava znati što pijete ili pak jedete, vaša potrošačka prava, mogu imati neku težinu u rijetkim slučajevima, no u biti su obična smetnja onima koji će uskoro pokrenuti TTIP.

Reciklirano meso

Mesna industrija je postala oaza trovanja ljudi, no u zadnje vrijeme pojavljuju se trendovi koji s pravom zabrinjavaju sve one koji na takve stvari obraćaju pažnju. Poznato je kako “mesari” ne vole bacati ama baš ništa, u mljeveno meseo, salame, paštete ubacit će škart i otpad kako bi imali što manje troškove, tehnologija im u tom smislu ide na ruku, naročito u vidu ružičaste sluzi.

Ružičasta sluz se servira u svim američkim franšizama brze hrane. Prijatno!

Ružičasta sluz se servira u svim američkim franšizama brze hrane. Prijatno!

Ružičasta sluz je “mesna” smjesa na bazi junetine, koja se pravi od otpadnih dijelova iz klaonice. Sastoji se od fino mljevenih tetiva, masti i vezivnog tkiva, te se u grijanoj centrifugi na 38°C odvaja mast u tekuću mast i proteinsku pastu. Materijal se zatim obrađuje, zagrijava i tretira s amonijakom ili limunskom kiselinom da bi se uništile bakterije. Nakon obrade se sabija u blokove i smrzava za uporabu kao dodatak mesnim proizvodima.

Ružičasta sluz se samostalno ne može kupiti u trgovinama, no koristi se kao dodatak mljevenom mesu u mesnim obrocima, najviše u prerađenoj hrani. Prije izuma dezinfekcije tog „mesa“ mogla se koristiti samo kao hrana za kućne ljubimce ili kao uljni dodatak pri kuhanju.

U Americi je otkriveno da preko 70% mesa u supermarketima zapravo sadrži taj dodatak. U nekim drugim zemljama, uključujući i EU, je zabranjena u prodaji.

Ako mislite da je ovo kraj odvratnosti, moramo vas razočarati, naime, najnoviji tehnološki trend je pravo reciklirano meso iz laboratorijskih bačava.

2008. godine PETA je ponudila nagradu od milijun dolara za prvu uspješnu laboratorijsku inačicu kokošjeg mesa, točnije, umjetno uzgojene kokošje stanice koje su rasle u nakupine od kojih su se mogla praviti jela. Nakon što su se znanstvenici primarno fokusirali na hidroponsku proizvodnju goveđeg i svinjskog mesa, PETA je odlučila proširiti natječaj na bilo koju vrstu uzgojenih mesnih stanica.

Hidroponsko meso označava proizvodnju mesa u bačvama hranjive tekućine. Osim očiglednih GMO malverzacijama sa stanicama životinja donora kako bi se stvarale nakupine mišićnog tkiva u Petrijevim zdjelicama, postaje jasno da ovo meso nikada nije i neće biti dio neke kompletne životinje koja je jela prirodnu ili organsku hranu. Sastojci testnih in vitro mesa su od prvih pokusa u Australiji od prije 13 godina ostali tajna, a takozvani Tissue Culture & Art Project Sveučilišta Zapadne Australije, nije nikada stvorio „meso iz bačve“ koje je bilo ekonomski isplativo.

Početkom 2012. godine, znanstvenici sa Sveučilišta Maastricht su objavili uspješno testiranje stvaranja i uzgoja „in vitro kobasica“, no ni jedna kompanija nije poduprla njihovu ideju, iako sami znanstvenici kažu da su takve kobasice „razumno ukusne,“ što god to značilo.

Početni rast mesnih stupaca u hranjivopj tekućini napravljenoj od goveđeg seruma.

Početni rast mesnih stupaca u hranjivoj tekućini napravljenoj od goveđeg seruma.

2011. godine, u znanstvenom žurnalu Environmental Science and Technology, je izašla studija koja je prikazivala kompletnu proizvodnju in vitro mesa iz laboratorije, za koju su se iznimno zainteresirale opskurne grupe poput Rimskog kluba i Družbe Bilderberg, koje smatraju kako je zemlja prenapučena i kako nemamo dovoljno hrane, te da treba pribjegavati krajnje degutantnim načinima stvaranja hrane kako bi se osigurao život milijardi ljudi na planeti.

New York Times se složio kako je ovakav način stvaranja mesa krajnje etičan naspram klanja domaćih životinja, te da se treba uzeti u obzir porast srednje klase u Kini i drugim mnogoljudnim zemljama svijeta, kojima se treba osigurati proteinska hrana životinjskog podrijetla.

Uzgojeni stupić od sraslih komadića tkiva goveđeg mišića. Je li "in vitro meso" budućnost mesne industrije?

Uzgojeni stupić od sraslih komadića tkiva goveđeg mišića. Je li “in vitro meso” budućnost mesne industrije?

Inteli Hub je objavio detaljan tekst u kojemu se objašnjava kako stanice ekstrahirane iz vratova zaklanih krava postaju burgeri od stotinjak grama. Na ovoj stranici je studija pod nazivom „Environmental Impacts of Cultured Meat Production“ prokazana kao propaganda o tome koliko su ljudi zli i pokvareni i kako smo vrsta koja je prenapučila svijet. Čini se da je to jedini način kako se meso iz laboratorijske bačve može „približiti“ krajnjim potrošačima.

Naime, iza ove studije stoje jedne od najmoćnijih akademskih zajednica, poput Sveučilišta Oxford, WCRU-a, The Recantali-Kaplan Centre i Sveučilište u Amsterdamu. Zahvaljujući takvim „reklamama in vitro mesa“ ljudi poput profesora Neila Stephensa sa Sveučilišta Cardiff u Walesu, su dali interesantne izjave iza kojih stoji dobra osjetljiva doza rezerve:

„Ova tehnologija proizvodnje laboratorijskog mesa je još uvijek u ranoj fazi, o njoj još uvijek moramo naučiti puno toga. Također trebamo saznati je li nešto takvo sigurno za ljudsku upotrebu. Ostaje i psihološki problem: ljudi se trebaju itekako priviknuti na ideju je li meso iz „laboratorija“ zaista meso ili ne.“

Umjetni hamburgeri se sastoje od 20 tisuća tankih pruga sraslog tkiva mišića životinja koje rastu na određenom nosaču unutar bačvica s hranjivom tekućinom. Dr. Post je probao testne uzorke mesa i naveo kako je meso relativno ukusno čak i bez zrnca masti, ali ljudi u Londonu su već imali prilike probati posoljene i zapaprene inačice.

Sama hranjiva tekućina za in vitro burgere uglavnom sadrži teleći serum, kao medij u kojemu rastu stanice „mesa“, no na koncu se ista hranjiva tekućina mora zamijeniti sličnim materijalima „neživotinjskog“ podrijetla. Iako se ovi hamburgeri u Europi proizvode po cijeni od 250 000 eura, donor ne-životinjskih dijelova ostaje anoniman, a mi se otvoreno pitamo je li u pitanju prčkanje s tkivima abortiranih beba ili nešto još gore (iako ne znamo što bi drugo „anonimno“ moglo biti gore).

I na kraju, kao šlag na tortu, tu jer problem kloniranog mesa, naime, američka javnost je još 2010., zahtijevala točne informacije o proizvodnji i prodaji kloniranog mesa za ljudsku upotrebu, tada je ministar poljoprivrede Tom Vislack nonšalantno odgovorio da ne zna da li Amerikanci jedu klonirano meso.

Javnost je još više postala zabrinuta kada je Britanska Agencija za Standardizaciju Hrane – FSA izjavila kako ljudi širom svijeta već jedu klonirano meso, iako se po njima klonirano meso nalazilo već godinu dana na tržištu (dakle počelo je 2009. godine).

Šokantno je da je FSA isto kao i USDA obavijestila građane da klonirano meso ne predstavlja nikakvu opasnost, tako da građani ne trebaju dizati paniku.

Razlog za to je njihova procjena da je klonirano meso supstancijalno isto kao i obično meso i da je zbog toga sasvim sigurno za ljudsku upotrebu.

Ova izjava potpuno nalikuje izvješćima koje nam je Monsanto decenijama poturao o tome da je genetski modificirana hrana sigurna iako je dokazano da su GMO proizvodi povezani sa svim mogućim bolestima i oštećenjima od; oštećenja organa do tjelesne toksičnosti koja inducira staničnu smrt.

Evo kako je odgovorio Tom Vislack na pitanje o tome prodaje li se klonirano meso u Americi:

„Danas ne mogu odgovoriti na to pitanje. Ne znam. Ja znam da su sva istraživanja potvrdila da je klonirano meso potpuno sigurno za ljudsku upotrebu.“

Konvencionalni proizvođači mesa često koriste uznemirujuće tehnike za rast mesnih vrsta životinja i uopće ne mare kako se ponašaju sa životinjama, kakvo meso prodaju ljudima i koliko upropaštavaju njihovo zdravlje svojim mesnim proizvodima. Stoga nas uopće ne bi čudilo da se klonirano meso već prodaje s tradicionalnim mesnim proizvodima. Da bi izbjegli mogućnost konzumiranja kloniranog mesa i zloćudnih količina antibiotika i hormona rasta s kojima se tretiraju životinje prije klanja, trebali biste provjeriti kod koga kupujete meso, jesu li životinje hranjene travom i jesu li iz organske proizvodnje.

Problem tovljenja životinja s antibioticima je iznimno opasan po životinje i nas koji se njima hranimo iako je propisano standardima FDA (kao i svih drugih agencija za hranu i lijekove po svijetu) bez obzira što je javnost nedavno zatražila hitnu zabranu nepotrebnog korištenja antibiotika na životinjama.

Kloniranje životinja, in vitro rast mesa, ružičasta sluz točnije recikliranje otpadaka mesne industrije, zar zaista zaslužujemo takve “prehrambene namirnice”, čini se da zaslužujemo jer rijetko koga briga što stavljamo u usta.

IO9 i Reuters su nedavno objavili podatke i znanstvene studije koja je otkrila sastav pilećih nuggetsa u franšizama brze hrane. U njima se nalazi tek 48,5% pilećeg mesa, dok je ostatak sačinjen od otpadaka poput kožica, krijesta, unutrašnjih organa piletine, žila i nerava. Studija znanstvenog tima dr. Richarda D. deShazoa s medicinskog sveučilišta Mississippija u Jacksonu je otkrila još jednu gadost, naime u jednom od nuggeta iz neimenovane franšize nalazilo se tek 40% pilećeg mesa, dok je ostatak bio sačinjen od otpadaka mesne industrije, uključujući i pulveriziranih kostiju.

Ova studija je objavljena u The American Journal of Medicine, na žalost dočekana je „na nož“ od strane onih koji i te kako zarađuju na trovanju ljudi prodajom junk food jela, tvrdeći da je istraživanje napravljeno na malenom uzorku koji ne može reprezentirati stvarno stanje na terenu. Važno je navesti da je junk food nekog proizvođača u potpunosti uniforman, jer se radi u ogromnim količinama unutar mesno prerađivačkih automatiziranih pogona koji stvaraju osnovne smjese na račun, donedavno strogo čuvanih receptura, stoga s pravom smatramo da je i samo jedan jedini pileći nuggets sasvim dovoljan da bi nam otkrio što jedemo u određenoj franšizi.

CBS News, je priznala da je ime pileći nugget postao više laž nego li istina, s obzirom na komponente ovog „jela,“ također je napisao da znanstvenici nisu objavili imena franšiza ispitivanih nuggetsa.

Osim ovih sastojaka koristi se i celuloza (da bi se smanjili troškovi jela, točnije da bi se zamijenilo meso), kukuruzni gustin kako bi se svi sastojci spojili u popečke, različite emulzije da bi spriječili odvajanje vode iz sastojaka, hidrogenizirane masti koje su jedan od najvećih uzročnika krvožilnih bolesti i stalan generator lošeg kolesterola, naravno u junk food se u velikim količinama dodaje soja (grahorica koja stvara poremećaje endokrinog sustava, a koja se danas isključivo može naći na tržištu u kancerogenom GMO izdanju) i naravno brojni sintetički spojevi od konzervansa i sladila do pojačivača ukusa koji naš mozak lažu da je nešto ukusno iako je stvaran okus i miris na otpatke.

ŠLAG NA “TORTI” TOČNIJE BURGERU: Vlakna morgelona u McDonald’s nuggetima

Natural News je zaprepastio desetke milijuna ljubitelja McDonalds hrane kada je objavio vijest o vlaknima koja su istovjetna transgeničnoj kugi pod nazivom Morgellons ili morgelonova bolest, a koje su istražitelji pronašli u 10 komada pilećih nuggeta ovog proizvođača. Da podsjetimo čitatelje, morgelonova bolest se smatrala psihološkim poremećajem djelomično zaludjelih hipohondara, koji su se tužili kako imaju osjećaj da im nešto gmiže ispod kože, te da ih koža u isto vrijeme svrbi i boli. Vjekovima su se ovakvi nesretnici proglašavali ludima ili djelomično ludima, no prije dvije godine u javnost su počele izlaziti slike vlakana morgelona koja rastu iz rana i lezija zaraženih osoba.

Pileći nuggetsi iz McDonaldsa s vlaknima nalik na ona zaražena morgellonsom ili morgelonovom bolešću.

Pileći nuggetsi iz McDonaldsa s vlaknima nalik na ona zaražena morgellonsom ili morgelonovom bolešću.

Zbog velikog interesa javnosti Natural News je napravio novo istraživanje na čelu s Mikeom Adamsom, koji je ovaj put pileće nuggetse uputio u laboratorij na ispitivanje. Ponovo se dogodila ista situacija, u nuggetsima su otkrivena vlakna nalik onima od morgelona.

Mike Adams je rekao kako ne smatra da je opasno jesti takve proizvode, ali da vlakana u hrani i te kako stvaraju brojna pitanja o podrijetlu sastojaka koji se koriste u nuggetsima, te da nas potencijalno mogu alarmirati zbog nedostatka ili slabe kontrole procesa spravljanja hrane u popularnim franšizama brze hrane.

Sigurni smo da ovakvih primjera ima puno, no razmislimo malo, je li bolje znati i tražiti svoja POTROŠAČKA i GRAĐANSKA prava ili je bolje biti nečiji pokusni kunić koji se pita zašto je slaboga zdravlja, zašto je dobio rak ili kakvu drugu zloćudnu bolest. Ne budemo li obraćali pažnju što nam rade psihopati na vlasti, naše psihičko i fizičko zdravlje će se pretvoriti u stanje konstantne boležljivosti i apatije.

Želimo vam dobar tek.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Meso uzgojeno u bačvama će se uskoro prodavati po Londonu

Umjetno meso za hamburgere uspješno se uzgaja u bačvi goveđih fetalnih stanica; želite li pomfrit uz to?

JUNK FOOD STRAVA: Želite li hraniti svoje dijete s vlaknima morgelona, otpacima i kemikalijama?

Lažna hrana se prodaje i u Europi

Pink Slime – Ružičasta sluz

Proizvođač Pink slimea, dodatka mesu, tuži ABC News zbog njihove reportaže koja razotkriva bolesnu praksu mesne industrije

TTIP i TTP omogućavaju stvaranje Orwellijanske distopije nalik na noćnu moru!

FOOD AND AGRICULTURAL CODE SECTION 35831-35834

Grade A PMO